Potencijalni red

Izvor: testwiki
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Šablon:Nedostaju izvori U matematici, potencijalni red (ili stepeni red) (jedne promjenljive) je red oblika

f(x)=n=0an(xc)n=a0+a1(xc)+a2(xc)2+a3(xc)3+

gdje an predstavlja koeficijent n-tog sabirka, C je konstanta, a x je a blizu c. Ovi redovi se često javljaju u vidu Taylorovih redova neke date funkcije; u članku o Taylorovim redovima se mogu naći primjeri.

Eksponencijalna funkcija (plavo) i suma prvih n+1 članova njenog Maclaurinovog potencijalnog reda (crveno).

Jako često se uzima da je c jednako nuli, naprimjer, kada se razmatraju Maclaurinovi redovi. U ovim slučajevima, potencijalni red ima jednostavniji oblik

f(x)=n=0anxn=a0+a1x+a2x2+a3x3+.

Ovakvi potencijalni redovi se javljaju uglavnom u analizi, ali također i u kombinatorici (kao generatorne funkcije) i u obradi signala.

Primjeri

Svaki polinom se lahko može izraziti kao potencijalni red kod tačke c, mada mu je većina koeficijenata jednaka nuli. Na primjer, polinom f(x)=x2+2x+3 se može zapisati kao potencijalni red oko c=0 oblika

f(x)=3+2x+1x2+0x3+0x4+

ili oko centra c=1 kao

f(x)=6+4(x1)+1(x1)2+0(x1)3+0(x1)4+

ili oko bilo kog drugog centra c. Stepeni redovi se mogu posmatrati kao polinomi beskonačnog reda, mada oni nisu polinomi.

Formula geometrijskog reda

11x=n=0xn=1+x+x2+x3+,

koja važi za |x|<1, je jedna od najvažnijih primjera potencijalnog reda, kao i formula eksponencijalne funkcije

ex=n=0xnn!=1+x+x22!+x33!+,

i sinusna formula

sin(x)=n=0(1)nx2n+1(2n+1)!=xx33!+x55!x77!+,

koja važi za svako realno x. Ovi potencijalni redovi su također i primjeri Taylorovih redova. Međutim, postoje potencijalni redovi koji nisu Taylorovi redovi ni jedne funkcije, naprimjer

n=0n!xn=1+x+2!x2+3!x3+.

Negativni potencijalni nisu dozvoljeni u potencijalnim redovima, naprimjer 1+x1+x2+ se ne smatra potencijalnim redom (mada jeste Laurentov red). Slično, razlomljeni potencijalnovi, kao što je x1/2 nisu dozvoljeni (vidi Piseov red). Koeficijenti an ne smiju da zavise od x, stoga naprimjer:

sin(x)x+sin(2x)x2+sin(3x)x3+ nije potencijalni red.

Radijus konvergencije

Stepeni red sigurno konvergira za neke vrijednosti promjenljive x (barem za x = c) a za ostale može da divergira. Uvek postoji broj r, 0 ≤ r ≤ ∞ takav da red konvergira kad god je |xc| < r i divergira kad god |xc| > r. Broj r se naziva radijus konvergencije (ili stpen konvergencije) potencijalnog reda; u općem slučaju, radijus konvergencije je određen izrazom

r=lim infn|an|1n

ili, ekvivalentno,

r1=lim supn|an|1n

(pogledajte limes superior i limes inferior). Brz način da se izračuna je

r1=limn|an+1an|

ako ovaj limes postoji.

Red konvergira apsolutno za |x - c| < r i uniformno na svakom neprekidnom podskupu {x : |xc| < r}.

Za |x - c| = r, se ne može u općem slučaju reći da li red konvergira ili divergira. Međutim, Abelov teorem kaže da je suma reda neprekidna na x ako red konvergira na x.

Operacije sa potencijalnim redovima

Sabiranje i oduzimanje

Kada se dvije funkcije, f i g dekomponuju u potencijalni red oko istog centra c, potencijalni red zbira ili razlike funkcija se može naći sabiranjem ili oduzimanjem član po član. To jest, ako:

f(x)=n=0an(xc)n
g(x)=n=0bn(xc)n

onda

f(x)±g(x)=n=0(an±bn)(xc)n

Množenje i dijeljenje

Uz iste definicije kao i gore, potencijalni red proizvoda ili količnika funkcija se može dobiti na slijedeći način:

f(x)g(x)=(n=0an(xc)n)(n=0bn(xc)n)
=i=0j=0aibj(xc)i+j
=n=0(i=0naibni)(xc)n.

Niz mn:=i=0naibni je poznat kao konvolucija nizova an i bn.

Primijetimo, za dijeljenje:

f(x)g(x)=n=0an(xc)nn=0bn(xc)n=n=0dn(xc)n
f(x)=(n=0bn(xc)n)(n=0dn(xc)n)

a zatim se koriste gornji izrazi, upoređujući koeficijente.

Diferenciranje i integracija

Ako je funkcija data kao stepeeni red, ona je neprekidna gdje god konvergira, i diferencijabilna je na unutrašnjosti ovog skupa. Može se diferencirati ili integraliti vrlo jednostavno, član po član:

f(x)=n=1ann(xc)n1
f(x)dx=n=0an(xc)n+1n+1+C

Oba ova reda imaju isti radijus konvergencije kao i početni.

Analitičke funkcije

Funkcija f definisana na nekom otvorenom podskupu U od R ili C se naziva analitičkom ako je lokalno zadata potencijalnim redom. Ovo znači da svako aU ima otvorenu okolinu VU, takvu da postoji potencijalni red sa centrom a koji konvergira funkciji f(x) za svako xV.

Svaki potencijalni red sa pozitivnim radijusom konvergencije je analitički na unutrašnjosti svoje oblasti konvergencije. Sve holomorfne funkcije su kompleksno-analitičke. Sume i proizvodi analitičkih funkcija su analitičke, kao i količnici, sve dok nazivnik nije nula.

Formalni potencijalni redovi

U apstraktnoj algebri, pokušava se da se izvuče suština potencijalnih redova, bez ograničavanja na polja realnih i kompleksnih brojeva i bez potrebe da se govori o konvergenciji. Ovo dovodi do koncepta formalnog potencijalnog reda. Ovaj koncept je od velikog značaja u kombinatorici.

Potencijalni redovi više Promjenljivih

Stepeni redovi više Promjenljivih su definisani na slijedeći način

f(x1,,xn)=j1,,jn=0aj1,,jnk=1n(xkck)jk,

gdje je promjenljiva j = (j1, ..., jn) vektor prirodnih brojeva, koeficijenti a(j1,...,jn) su obično realni ili kompleksni brojevi, a centar c = (c1, ..., cn) i argument x = (x1, ..., xn) su obično realni ili kompleksni vektori. Jednostavnija oznaka je

f(x)=αnaα(xc)α.

Reference

Šablon:Refspisak

Vanjski linkovi

Šablon:Normativna kontrola