Savitljivost jezika u žlijeb

Opis
Savitljivost jezika u žlijeb u žlijeb, duž medijalne linije (tongue rolling) ili unazad (upfolding), tj. savijanje jezika unatrag, kao i njegovo uvrtanje (curling) tri su nezavisne dinamičko-morfološke osobine jezika, koje se ispoljavaju u po dva alternativna fenotipa: savijač i nesavijač.[1]
Unutrašnji mišići jezika omogućavaju nekim ljudima da formiraju svoje jezike u konkretne oblike. Popularno je uvjerenje da su varijacije u ovoj sposobnosti posljedica djelovanja genetičkih faktora. Prihvatajući tu pretpostavku, alel za determinaciju sposobnosti savijanja se smatraju dominantnim u odnosu na onaj za odsustvo te sposobnosti, tj. ovaj se ispoljava samo u homozigotnoj kombinaciji.
Genetika
Postoji malo sasvim pouzdanih dokaza koji podržavaju hipotezu da je savijanje jezika u žlijeb je nasljedno i dominantno. U 1940., Alfred Sturtevant je primijetio da ~ 70% ljudi evropskog porijekla mogu savijati jezik u žlijeb, a preostalih ~ 30% to nije moglo uraditi.[2]

Tokom 1975. U jednoj studiji blizanaca je nađeno da identični blizanci češće nego dvojajni imaju isti fenotip ovog svojstva.[3] Iako se ova svojstva demonstriraju kao školski primjer monogenskog nasljeđivanja, već u uvodnim programima, na svim akademskim razinama. Sitničaviji istraživači, međutim, još uvijek dovode u pitanju (još uvijek) važeću hipotezu.[4]
Međutim, još je manje onih koji mogu argumentirsko ispoljavanje ovog zanimljive kvaltativne varijacije nisu uključeni i genetički faktoriano dokazati da u fenotipsko ispoljavanje ove zanimljive kvalitativne varijacije recentnog čovjeka. Zato je u obimnijim populacijskim istraživanjima uputno ovaj marker tretirati kao oligogensko svojstvo, bez obzira na odabrane procedure finalne obrade prikupljenih podataka.
Sposobnost petljastog uvrtanja jezika u određenu konfiguraciji s više zavoja. U mjeri u kojoj je to genetički određeno, vjerovatno je dominantna osobina, koja je nezavisna od ostalih fenotip skih sistema “gimnastike jezika“
Učestalost recesivnog fenotipa (nesavijač: r) i odgovarajućeg alela (qr)
Odabrane svjetske populacije
| Populacija | % |
r | |
| Bosna i Hercegovina | 9.069 | 42,99 | 0,66 |
| Crna Gora | 710 | 32,54 | 0,57 |
| Hrvatska | 114 | 36,34 | 0,60 |
| Japan | 19.186 | 24,72 | 0,50 |
| Kina | 1043 | 37,78 | 0,61 |
| Mađarska | 1.102 | 51,92 | 0,72 |
| Slovačka | 3.147 | 45,63 | 0,68 |
| Srbija - Zapadna | 2.217 | 52,37 | 0,72 |
| USA | 865 | 26,36 | 0,51 |
| Vojvodina | 6.132 | 42,60 | 0,65 |
Bosna i Hercegovina
| Populacija | % |
r | |
| Bijela | 731 | 40,49 | 0,64 |
| Gojevići | 377 | 34,12 | 0,58 |
| Hutovo | 358 | 49,78 | 0,74 |
| Memići | 478 | 43,10 | 0,66 |
| Miljevina | 827 | 53,81 | 0,73 |
| Modran | 451 | 48,24 | 0,69 |
| Odžak | 459 | 52,07 | 0,72 |
| Orahova | 453 | 48,44 | 0,70 |
| Prekaja | 366 | 49,45 | 0,70 |
| Rakitno | 370 | 60,54 | 0,78 |
| Stari Majdan | 321 | 40,41 | 0,64 |
| Strgačina | 297 | 40,07 | 0,63 |
| Šiprage | 731 | 30,37 | 0,55 |
| Velika Kladuša | 612 | 51,31 | 0,72 |
| Vozuća | 446 | 37,67 | 0,61 |
| Ukupno | 7.337 | 48.82 | 0,70 |
Reference
Također pogledajte
- ↑ 1,0 1,1 Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, Šablon:ISBN.
- ↑ Observable Human Characteristics.http://learn.genetics.utah.edu/content/inheritance/observable/
- ↑ http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/dispomim.cgi?id=189300 Omim - Tongue curling, folding, or rolling
- ↑ Population Genetics Lab AP Biology Lab, Edwards-Knox Central School, Russel, NYŠablon:Dead link