Relacija (matematika)

Izvor: testwiki
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Šablon:Nedostaju izvori Neka je zadan skup A=1,2,3, onda je

A×A=(1,1),(1,2),(1,3),(2,1),(2,2),(2,3),(3,1),(3,2),(3,3)

Posmatrajmo parove gdje je prva koordinata manja od druge.

Skup {(1,2), (1,3),(2,3) } je relacija između elementa skupa A (relacija predstavlja vezu među veličinama).

Neka je zadana relacija na sljedeći način element x iz A manji je od (veći je od) elementa y iz B. Ovo je relacija biti manji od (biti veći od). Relaciju biti veći od predstavlja skup { (2,1), (3,1),(3,2) }. Neka su dati skupovi A i B , a neka je relacija R podskup skupa AxB. Skup R zovemo relacija između elemenata skupa A i skupa B ili relacija sa A u B i pišemo: xRy.

Definicija

Binarna relacija R između dva skupa A i B je podskup kartezijevog proizvoda

A×B={(a,b)aA,bB}: RA×B.

Važnije binarne relacije

Refleksivna relacija

Za relaciju RA×A kažemo da je refleksivna (povratna) onda i samo onda ako je a R a za aA tj ako R sadrži dijagonalu D(A2)

(a)(aA)a R a

Antirefleksivnost

(aA)(a, a)A

Simetrična relacija

Za relaciju RA×A kažemo da je simetrična ako ima osobinu Ako je a R b onda je i b R a tj ako se skup R sastoji od parova simetričnih prema dijagonali D(A2)

(a,b)(a,bA)a R bb R a

Tranzitivne relacije

Za relaciju RA×A kažemo da je tranzitivna onda i samo onda ako ona ima osobinu Ako je a R bb R c onda je a R c tj

(a, b, c)(a, b, c A)a R bb R ca R c

Antisimetrična relacija

Za relaciju RA×A kažemo da je antisimetrična ako i samo ako ima osobinu ako je a R bb R a onda je a=b tj

(a, b)(a, bA)a R bb R aa=b

Zakon trihitomije

Za binarnu relaciju R zadanu na skupu S kažemo da zadovoljava zakon trihotomije ako i samo ako vrijedi

a<b, b<aa=b

Relacija ekvivalencije

Relacija ekvivalencije je relacija koja je:

  1. Refleksivna
  2. Simetrična
  3. Tranzitivna

Primjer biti paralelan

aa po definiciji za dvije prave u ravni kažemo da su paralelne onda i samo onda ako nemaju zajedničkih tačaka ili su sve tačke zajedničke tj identične su.

a b=> b a

a b b c=> a c

Ako je R relacija ekvivalencije na skupu A i a iz A onda skup svih elemenata x iz A za koje vrijedi x R a zovemo klasom elemenata ekvivalentnih sa a u odnosu na relaciju R i označavamo sa Ca tj

Teorema

Svaka relacija ekvivalencije definisana u skupu R određuje rastavljanje skupa A na disjunktne podskupove koji su klase ekvivalencije elemenata s obzirom na datu relaciju ekvivalencije. Svako disjunkno rastavljanje skupa A određuje u A relaciju ekvivalencije.

Ako je R relacija ekvivalencije u skupu A onda skup svih klasa ekvivalencije ekvivalentnih elemenata sobzirom na relaciju R označavamo sa A/R i nazivamo kvocijentni skup skupa A modulo R.

Neka je data ravan α, prava a i tačke A, B, C u toj ravni. Tačke A, B, C ne leže na pravoj a. Prava a siječe duž AB ako imaju jednu zajedničku tačku koja je unutrašnja tačka duži AB.

Uređajna relacija

Relacija RA×A zove se relacija parcijalnog uređenja skupa S, a skup S parcijalno uređenim skupom s obzirom na relaciju R ako je ona

  • refleksivna
  • tranzitivna
  • antisimetrična

Relacija je relacija strogog poretka (striktnog uređenja) ako je:

  • antirefleksivna
  • antisimetrična
  • tranzitivna

Parcijalno uređen skup u kome su svaka dva elementa uporediva zove se linearno (potpuno) uređen skup.

Relacija je linearno uređena relacija

aa

ab & ba onda je a=b

ako je ab & bc onda je i ac

U elementarnoj matematici postoje tri osnovne relacije uređenje(poretka):

  1. x<y (Primjer: 2<3 "2 je manje od 3")
  2. x=y (Primjer: 3=3 "3 ije jednako 3")
  3. x>y (Primjer: 3>2 "3 ije veće od 2")

za x,y.

Dva realna broja su određena tačno jednom relacijom uređenja

  • xy, ako je x<y ili x=y (Primjer: 45)
  • xy, ako je x>y ili x=y (Primjer: 55)
  • xy, ako je x<y ili x>y (Primjer: 45)

za x,y.

Za binarnu relaciju R definisanu na skupu S podskup od AxA kažemo da je strogo linearno urđena ako za nju vrijedi zakon tranzitivnosti.

Neka je uređajna relacija u skupu S (ne nužno) uređajna je ako su a, b, c elementi iz S ili ako je ab & ba

Neka je uređajna relacija u skupu S ako su a, b elementi iz S i vrijedi ab kažemo da je a predhodnik elementa b, a ako vrijedi ba onda je b sljedbenik elementa a s obzirom na relaciju .

Neka je uređajna relacija u S i neka je A podskup od S onda ako u S postoji takav element m da za svako a iz A vrijedi ma onda m nazivamo minoranta donja granica skupa A.

Analogno ako postoji M iz A da za svako a iz A vrijedi a aM. onda M nazivamo majoranta gornja granica skupa A.

Nekaj je uređajna relacija skupa S i ako je A podskup od S skup svih mjoranata skupa A označimo ga sa P, a skup svih majoranata skupa A označimo sa Q. Ako postoji max P zovemo ga infinum od A (oznaka inf A), a ako postoji min Q zovemo supremum oznaka sup Q.

Inverzna relacija

Inverzna relacija definisana na relaciji RA×B je

R1={(b,a)B×A(a,b)R}.
Primjer 1

Inverzni odnos odnos "suprug od" o odnosu "njegova supruga."

Primjer

Inverzni odnos odnosa "manje od" je "veće od".

Primjeri relacija

Izvor

Skupovi, relacije, funkcije

Linkovi

  1. Relation – Mathe für Nicht-Freaks
  2. Binäre Relation – Mathe für Nicht-Freaks

Šablon:Stub-mat