Pritisak

Šablon:Nedostaju izvori {{#invoke:Sidebar |collapsible | bodyclass = plainlist | titlestyle = padding-bottom:0.3em;border-bottom:1px solid #aaa; | title = Termodinamika | imagestyle = display:block;margin:0.3em 0 0.4em; | image = | caption = Klasični Carnotov toplotni motor | listtitlestyle = background:#ddf;text-align:center; | expanded =

| list1name = grane | list1title = Grane | list1 = Šablon:Startflatlist

• Klasična
• Statička
• Hemijska
• Kvantna termodinamika

• RavnotežaŠablon:\Neravnoteža

| list2name = zakoni | list2title = Zakoni | list2 = Šablon:Startflatlist

• Nulti
• Prvi
• Drugi
• Treći

| list3name = sistemi | list3title = Sistemi | list3 =

• Zatvoreni sistem
• Izolovani sistem

Šablon:Sidebar

| list4name = svojstva_sistema | list4title = Svojstva sistema

| list4 =

Napomena: Konjugirane varijable su ukošene

Šablon:Sidebar

| list5name = materijal | list5title = Svojstva materijala | list5 =

• Baze podataka o svojstvima

Specifični toplotni kapacitet	$c=$	$T$ $\partial S$ $N$ $\partial T$
Stišljivost	$\beta =-$	$1$ $\partial V$ $V$ $\partial p$
Termičko širenje	$\alpha =$	$1$ $\partial V$ $V$ $\partial T$

| list6name = jednačine | list6title = Jednačine | list6 = Šablon:Startflatlist

• Carnotova teorema
• Clausiusova teorema
• Fundamentalna relacija
• Zakon idealnog plina

• Maxwellove relacije
• Onsagerove recipročne relacije
• Bridgmanove jednačine
• Tabela termodinamičkih jednačina

| list7name = potencijali | list7title = Potencijali | list7 = Šablon:Startflatlist

• Slobodna energija
• Slobodna entropija

| list8name = hist/kult | list8title = Šablon:Hlist | list8 =

Šablon:Sidebar

| list9name = naučnici | list9title = Naučnici | list9 = Šablon:Startflatlist

• Bernoulli
• Boltzmann
• Carnot
• Clapeyron
• Clausius
• Carathéodory
• Duhem
• Gibbs
• von Helmholtz
• Joule
• Maxwell
• von Mayer
• Onsager
• Rankine
• Smeaton
• Stahl
• Thompson
• Thomson
• van der Waals
• Waterston

Šablon:Endflatlist | list10name = Ostalo | list10title = Ostalo | list10 =

• Nukleacija
• Samomontaža
• Samoorganizacija
• Red i nered

| below =

• Šablon:Ikona Kategorija

}}

Primjer pritiska vode

Pritisak (p) se, posve općenito, definiše kao omjer sile (F) i površine (S) na koju ta sila djeluje pod pravim uglom. Možemo pisati:

$p=\frac{F}{S}$.

Proizlazi da je mjerna jedinica za pritisak njutn po metru kvadratnom (N/m²). Ta izvedena mjerna jedinica se kraće naziva paskal (Pa).

Pritisak je, u većini slučajeva, pojam vezan uz izučavanje fluida (tekućina i plinova), međutim i u fizici čvrstih tijela koristimo taj pojam - npr. kontaktni pritisci između čvrstih tijela u dodiru.

Za bolje razumijevanje pritiska, dobro je objasniti uzrok njegove pojave kod fluida.

• Kod tekućina, pritisak će se javiti u dva slučaja:
  • Prilikom djelovanja gravitacije ili inercijalnih sila, kada će sve čestice tekućine dobiti težinu te će djelovati nekom ukupnom silom u smjeru djelovanja rezultantne sile polja u kojem se tekućina nalazi. Takvo djelovanje će proizvesti hidrostatički pritisak.
  • Prilikom kretanja (strujanja) tekućine, kada će na neku prepreku strujanju djelovati sila dinamičkog pritiska, i to na površini u koju tekućina udara.
• Kod plinova će uvijek postojati pritisak ukoliko je promatrana masa plina ograničena čvrstim stijenkama. Čestice plina se u prostoru slobodno i haotično kreću sudarajući se međusobno i sa stijenkama s kojima je plin omeđen. Pri svakom sudaru čestica prenosi neki impuls sile na stijenke, a ukupna sila u jedinici vremena jednaka je zbiru svih sila prenesenih svim udarima na promatranoj površini stijenke koji su se desili u promatranom vremenu.

Jedinice za pritisak su:

• bar
• standardna atmosfera
• tehnička atmosfera
• mmHg (milimetri živinog stuba)

Također pogledajte

• Naprezanje
• Uspon