Leibnizova formula za determinante

Izvor: testwiki
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Šablon:Nedostaju izvori U algebri, Leibnizova formula izražava determinantu kvadratne matrice A=(aij)i,j=1,,n preko permutacija elemenata te matrice. Naziv je dobila prema njemačkom matematičaru Gottfriedu Leibnizu, a formula glasi:

det(A)=σSnsgn(σ)i=1nai,σ(i)

za matricu dimenzije n×n, gdje je sgn sgn funkcija ili permutacije u permutacionoj grupi Sn, koja daje razultat +1 i −1 za parne i neparne permutacije, respektivno.

Druga uobičajna notacija, koja se koristi za ovu formulu, je preko Levi-Civitaovog simbola, te koristi Einsteinovu notaciju, kada postoje:

det(A)=ϵi1inA1i1Anin,

što je poznatije fizičarima.

Formalni iskaz i dokaz

Teorem

Postoji tačno jedna funkcija

F:𝔐n(𝕂)𝕂

koja je alternativno multilinearno prema kolonama, takvo da je F(I)=1.

Dokaz

Jedinstvenost: Neka F bude funkcija, i neka A=(aij)i=1,,nj=1,,n bude matrica dimenzije n×n. Reći ćemo da je Aj j-ta kolona matrice A, to jest Aj=(aij)i=1,,n, takvo da je A=(A1,,An).

Također, neka Ek označava k-tu vektor kolonu matrice identiteta.

Tada se piše svaki Aj član kao Ek, to jest

Aj=k=1nakjEk.

Pošto je F multilinearno, imamo da je

F(A)=F(k1=1nak11Ek1,A2,,An)=k1=1nak11F(Ek1,A2,,An)=k1=1nak11k2=1nak22F(Ek1,Ek2,A3,,An)=k1,k2=1n(i=12akii)F(Ek1,Ek2,A3,,An)==k1,,kn=1n(i=1nakii)F(Ek1,,Ekn).

Iz alternacije, slijedi da ako je k1=k2, tada imamo

F(,Ek1,,Ek2,)=F(,Ek2,,Ek1,)F(,Ek1,,Ek2,)=F(,Ek1,,Ek2,)F(,Ek1,,Ek2,)=0

Pošto gornja suma uzima u obzir sve moguće šanse poredanih n-tostrukosti (k1,,kn), i pošto ki1=ki2 implicira da je F nula, suma se može redukovati iz mnogostrukosti do permutacija kao

σ𝔖n(i=1naσ(i)i)F(Eσ(1),,Eσ(n)).

Pošto je F alternativno, kolone E se mogu zamijenjivati dok ne postane identitet. Sgn funkcija sgn(σ) definisana je da broji broj zamijena neophodnih, te da uračuna rezultirajuću promjenu znaka. Na kraju se dobija:

F(A)=σ𝔖nsgn(σ)(i=1naσ(i)i)F(I)=σ𝔖nsgn(σ)i=1naσ(i)i

gdje F(I) treba da bude jednako 1.

Zbog toga, ni jedna funkcija pored funkcije definisane preko Leibnizove formule nije multilinearna alternativna funkcija sa F(I)=1.

Postojanje: Sada ćemo pokazati da F, gdje je F funkcija definisana preko Leibnizove formule, ima tri osobine.

Multilinearnost:

F(A0,,c*Aj,)=σ𝔖nsgn(σ)*c*aσ(j)ji=1,ijnaσ(i)i=c*σ𝔖nsgn(σ)*aσ(j)ji=1,ijnaσ(i)i=c*F(A0,,Aj,)F(A0,,b+Aj,)=σ𝔖nsgn(σ)*(bj+aσ(j)j)i=1,ijnaσ(i)i=σ𝔖nsgn(σ)*((bji=1,ijnaσ(i)i)+(aσ(j)ji=1,ijnaσ(i)i))=(σ𝔖nsgn(σ)*bji=1,ijnaσ(i)i)+(σ𝔖nsgn(σ)*i=1naσ(i)i)=F(A0,,b,)+F(A0,,Aj,)

Alternativnost:

F(,Aj1,,Aj2,)=σ𝔖nsgn(σ)(i=1,ij1,ij2naσ(i)i)*aσ(j1)j1*aσ(j2)j2

Sad neka ω bude mnogostrukost jednaka σ sa zamijenjenim indeksima j1 i j2. Slijedi iz definicije sgn funkcije da je sgn(σ)=sgn(ω).

F(,Aj1,,Aj2,)=ω𝔖nsgn(ω)(i=1,ij1,ij2naω(i)i)*aω(j1)j1*aω(j2)j2=F(,Aj2,,Aj1,)

Konačno, F(I)=1:

F(I)=σ𝔖nsgn(σ)i=1nIσ(i)i=σ=(1,2,,n)i=1nIii=1

Zbog toga samo funkcije, koje su multilinearno alternativne s F(I)=1, su ograničene na funkcije koje su definisane Leibnizovom formulom, koja i sama ima tri osobine. Zbog toga determinanta može biti definisana kao jedina funkcija

det:𝔐n(𝕂)𝕂

sa ove tri osobine.

Također pogledajte

Reference

  • Lloyd N. Trefethen and David Bau, Numerical Linear Algebra (SIAM, 1997).