Jednačina

Izvor: testwiki
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Šablon:Nedostaju izvori Šablon:Preuređivanje

Prva jednačina, ikada napisana, od strane Roberta Recordea, koji je izmislio znak jednakosti.

Jednačina je matematički pojam koji izražava vezu između poznatih i nepoznatih veličina posredstvom znaka jednakosti koji izjednačava lijevu i desnu stranu jednačine. Razlikujemo matematički identitet, gdje se ustanovljava jednakost lijeve i desne strane,

2+3=5.

Za svaku datu vrijednost x, uvijek je tačno

xx=0.
Dvije gornje jednakosti su primjeri identiteta.
x+1=2 nije identitet

Gornja jednačina je netačna za beskonačno mnogo vrijednosti promenljive x. Tačna je za samo jedno jedinstveno rješenje, a to je je x=1. Ako je poznato da je jednačina tačna, ona daje podatak o vrijednosti x. Uopšteno, vrijednosti promenljivih za koje je jednačina tačna nazivaju se rešenje jednačine. Riješiti jednačinu znači naći njena rješenja.

Primjer
(x+1)2=x2+2x+1 je identitet, dok je
(x+1)2=2x2+x+1 jednačina, čija su rješenja x=0 i x=1.

Slova sa početka alfabeta, kao što su a, b ,c koriste se za označavanje konstante, a slova sa kraja alfabeta, kao što su x, y 'z za označavanje promjenljive.

Neka su data preslikavanja f i g. Često moramo naći skup S takav da je:

f/S(x)=g/S(x) za svako xS.

Treba riješiti jednačinu

f(x)=g(x)

Ako ne postoji takvo x jednačina je nemoguća. Formula f(x) je definisana ako je f(x) određen skup. Skup brojeva za koje je f(x) definisana nazivamo prirodno područje definicije

Osobine

Ako je jednačina u algebri tačna, sljedeće operacije se mogu sprovesti da bi se dobila nova tačna jednačina:

Teorem 1

Ako je h(x)) definisana tada su jednačine

f(x)+h(x)=g(x)+h(x)
f(x)=g(x) ekvivalentne.

Teorem 2

Za a0)
af(x)=ag(x) je ekvivalentna sa f(x)=g(x)

Teorem 3

Ako su f(x)=g(x) ekvivalentne onda su i pojedinačne jednačine f(x)h(x)=g(x)h(x) ekvivalentne i nova rješenja su rješenja jednačine f(x)=g(x)

Teorem 4

f(x)=g(x) je podjednačina jednačine |f(x)|=|g(x)|

Također pogledajte

Šablon:Commonscat