Acetaldehid dehidrogenaza
Šablon:Pfam box Acetaldehid dehydrogenaze (EC broj:1.2.1.10) su dehidrogenazni enzimi koji ktaliziraju pretvaranje acetaldehida u acetatnu kiselinu. Oksidacija acetaldehida do acetata može se sažeti, kako slijedi:
- Acetaldehid + NAD+ + Koenzim A Acetil-CoA + NADH + H+
Kod čovjeka su poznata tri gena, koji kodirtaju ovu enzimsku aktivnost: ALDH1A1, ALDH2, i mnogo bliže otkriveni ALDH1B1 (pounat i kao ALDH5). Ovi enzimi pripadaju velikoj klasi aldehid dehdrogenaza.[1][2]
CAS broj ovog tipa enzima je [9028-91-5].
Struktura
Cystein-302 je jedan od tri gradivna elementa Cys ostataka sa sržnom enzimskom funkciom katalize. Ovaj ostatak je alkiliran jodoacetamidom u oba citosolna mitohondrijska izozima, sa modifikacijama u Cys-302 indikaciju katalitske activnosti ostakih ostataka. Nadalje, prethodna sekvenca Gln-Gly-Gln-Cys je konservirana u oba izozima i kod ljudi i konja, što je konsistentno sa tim da je Cys-302 krucijalan za katalitsku funkciju.[3]
Kao što je otkriveno dirigirano mjesto mutageneze, glutamat - 268 je ključna komponenta jetrene acetaldehid dehidrogenaze, koja je od ključne važnosti za katalitičku aktivnost. Kako se aktivnost mutanta ne može vratiti, pored opće osnove, predloženo je da ostatak funkcionira kao opća baza za aktiviranje bitnih Cys-302 ostataka.[4] U bakterija, acilirajuća acetaldehid dehidrogenaza formira bifunkcionalni heterodimer s metal- zavisnom 4-hidroksi-2-ketoisovalerat aldolazom. Iskorištavanje u bakterijskoj razgradnji toksičnih aromatična jedinjenja, kristalna strukture enzima ukazuje na to da se repromaterijali djelimično transferiraju direktno između aktivnih mjesta putem hidrofobnih posrednih kanala, pružajući nereaktivno okruženje, u kojem će se kretati reaktivni acetaldehidni međuproizvod iz aldolaznog aktivnog mjesta na aktivno mjesto acetaldehid dehidrogenaze. Takva komunikacija između proteina omogućava efikasan transfer podloge iz jednog aktivnog mjesta na drugo.[5]
Također pogledajte
Reference
Vanjski linkovi
- ↑ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, Šablon:ISBN.
- ↑ Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, Šablon:ISBN.
- ↑ Šablon:Cite journal
- ↑ Šablon:Cite journal
- ↑ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka
<ref>; nije naveden tekst za reference s imenompmid12764229