Jednakostranični trougao

Izvor: testwiki
Datum izmjene: 27 juli 2024 u 02:10; autor: imported>InternetArchiveBot (Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5)
(razl) ← Starija izmjena | Trenutna verzija (razl) | Novija izmjena → (razl)
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Jednakostraničan trougao je trougao u kojem su sve tri stranice jednake

malo
malo

AB=BC=AC=>a=b=c

i sva tri ugla jednaka

α=β=γ=π3=60.

Presjek težišnih duži (T), presjek visina (H), simetrala stranica (centar opisane kružnice O), simetrala uglova (centar upisane kružnice O) sijeku se u jednoj tački.

Težišne duži su međusobno jednake.

ta=tb=tc

Visine su međusobno jednake.

ha=hb=hc

Težišne duži su podudarne visinama. Također, težišne duži su podudarne simetralama uglova i stranica.

ht

Formule

Veličine izražene preko stranice tougla

  1. površina P=a234
  2. obim O=3a
  3. poluprečnik opisane kružnice R=a3
  4. poluprečnik upisane kružnice r=36a ili r=R2
  5. visina h=32a.

Ove veličine možemo izraziti i preko visine

  1. P=h23
  2. R=2h3
  3. r=h3

Visina

Visinu je moguće izračunati pomoću jedne od dvije formule:

h=a32,

P=h233h=3P3

kada se racionališe i skrati dobija se

h=3P33=P3.

Glavne osobine

Neka je dat trougao ABC čije su stranice a,b,c poluobim s, poluprečnik opisane kružnice R i poluprečnik upisane kružnice r [1]

Trougao je jednakostraničan ako i samo ako je bilo koja od sljedečih izjava tačna.

Stranice

  • a=b=c
  • a2+b2+c2=ab+bc+ca
  • abc=(a+bc)(ab+c)(a+b+c)
  • 1a+1b+1c=25Rr2r24Rr

Poluobim

  • s=2R+(334)r
  • s2=3r2+12Rr
  • s=33r
  • s=332R

Uglovi

  • α=β=γ=π3=60.
  • cosα+cosβ+cosγ=32
  • sinα2sinβ2sinγ2=18

Površina

  • P=a2+b2+c243
  • P=34(abc)23

Poluprečnik opisane i upisane kružnice

  • R=2r
  • 9R2=a2+b2+c2
  • r=ra+rb+rc9
  • ra=rb=rc

Jednake dužine Jednake dužine imaju težišnice, visine bisektrise.

ta=tb=tc=t

ha=hb=hc=t

Značajne tačke trougla Težište, ortocentar, centar opisanog i upisanog trougla se poklapaju.

Ovo su osobine koje su jedinstvene za jednakostraničan trougao.

Ostale osobine

Rr=a336a=63=2[2]

Odnos površine kružnice upisane u jednakostranični trougao i površine trougla je

3a2π36a234=12a2π36a23=π33

Odnos površine trougla i kvadrata njegovog obima

a2336a2=a2336a2=1123

Ako su vrhovi A1 A2 A3 trougla A1A2A3 određeni su kompleksnim brojevima z1, z2, z3 respektivno, tada su sljedeća tvrđenja ekvivalentna:

  1. A1A2A3 je jednakostraničan trougao
  2. z1z2=z2z3=z3z1
  3. z12+z22+z32=z1z2+z2Z3+z3z1
  4. z2z1z3z1=z3z2z1z2
  5. 1zz1=1zz2=1zz3 za z=z1+z2+z33
  6. (z1+ϵz2+ϵ2z3)(z1+ϵ2z2+ϵz3)=0 za ϵ=cos2π3+isin2π3
  7. |111z1z2z3z2z3z1|=0

Ako su A1(a1), A2(a2) i A3(a3) vrhovi pozitivno orijentisanog trougla A1A2A3, onda su sledeće tvrdnje ekvivalentne:

  1. A1A2A3 je jednakostraničan trougao;
  2. z3z1=ϵ(z2z1), gde je ϵ=cosπ3+isinπ3
  3. z2z1=ϵ(z3z1), gde je ϵ=cos5π3+isin5π3
  4. z1+ϵz2+ϵ2z3=0

Za bilo koju tačku P u ravni trougla čije su udaljenosti p, q i t od vrhova A, B, i C, važi

3(p4+q4+t4+a4)=(p2+q2+t2+a2)2

Za bilo koju tačku P upisane kružnice jednakostraničnog trougla, sa udaljenostima p, q i t od vrhova važi

4(p2+q2+t2)=5a2

Konstrukcija

malo
malo

Povučemo pravu Na njoj konstruišemo kružnicu čiji je prečnik jednak 2a. Presječna tačka kružnice i prave je centar druge kružnice prečnika 2a.

Dobijene tačke kao presjek te dvije kružnice i njihov presjek sa pravom su vrhovi trougla

II način

malo

Povučemo pravu i konstruišemo kružnicu prečnika 2a čiji je centar na pravoj. presjek kružnice i prave je tačka koju uzmemo za centar kružnice istog prečnika.

Presjek te dvije kružnice su tačke čija udaljenost iznosi a. Sada lako dobijamo i treću tačku.

Izvođenje formule za površinu

malo
malo

Formulu za površinu

P=34a2 lako možemo izvesti pomoću Pitagorine teoreme itrigonometrije.

Pomoću Pitagorine teoreme

A=12ah.

(a2)2+h2=a2

h=32a.

P=34a2.

Pomoću trigonometrije

P=12absinC.

P=12absin60.

P=12ab×32=34ab=34a2

U kulturi i društvu

  • Arheološko nalazište Lepenski Vir u Srbiji, iz doba neolita, sadrži ostatke staništa koja u svojoj osnovi imaju jednakostranični trougao.
  • Davidova zvijezda, simbol jevrejskog naroda, sastoji se od dva obrnuta jednakostranična trougla. Uz ove trouglove se povezuju i izvjesna religiozna značenja.
  • Mistični simbol Pitagorejaca, tetraktis, bio je oblika jednakostraničnog trougla.
  • Na zastavi Filipina
  • Oblik saobraćajnog znaka.

Izvor

Šablon:Commonscat

  1. Equilateral Triangle
  2. NEW PROOF OF EULER’S INRADIUS - CIRCUMRADIUS INEQUALITY
  3. Another Proof of the Erdos-Mordell Theorem Šablon:Webarchive
  4. Equilateral Triangles and Kiepert Perspectorsin Complex Numbers Šablon:Webarchive
  5. Non-Euclidean Versions of Some Classical Triangle Inequalities Šablon:Webarchive
  6. AN ELEMENTARY PROOF OF BLUNDON’S INEQUALITY
  7. Primene kompleksnih brojeva u geometriji 07.12.2011Šablon:Mrtav link

Reference

Šablon:Reference Šablon:Mnogouglovi