Nejednakost

Izvor: testwiki
Datum izmjene: 15 april 2023 u 15:03; autor: imported>WumpusBot (razne ispravke)
(razl) ← Starija izmjena | Trenutna verzija (razl) | Novija izmjena → (razl)
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Šablon:Nedostaju izvori

Ovaj članak govori o nejednakostima u matematici. Za druga značenja, pogledajte članak nejednakost (čvor).
Za članak o nejednakim iskazima, pogledajte članak Nejednačina.
Grafika rješenja sistema lineranih nejednakosti.

U matematici, nejednakost je iskaz o relativnoj veličini ili redu dva predmeta, ili o tome da li oni isti lil nisu (Također pogledajte: jednakost)

  • Oznaka a < b znači da je a manje od b.
  • Oznaka a > b znači da je a veće od b.
  • Oznaka ab znači da je a nije jednako sa b, ali ne govori da je jedno veće od drugog, ili čak da se mogu porediti po veličini.

U svim ovim slučajevima, a nije jednakosa b, pa imamo, "nejednakost".

Ove relacije se poznate kao stroge nejednakosti

  • Oznaka ab znači da je a manje ili jednako sa b (ili, ekvivalentno, ne veće od b);
  • Oznaka ab znači da je a veće ili jednako sa b (ili, ekvivalentno, ne manje od b);

Postoje i oznake kojim se govori da je jedna veličina mnogo veća od druge, najčešće za nekoliko redova veličine.

Ako je smisao nejednosti isti za sve vrijednosti varijabli za koje su članovi nejednakosti definisani, tada se nejednakost naziva "apsolutnom" ili "bezuslovnom" nejednakosšću. Ako smisao nejednakosti važi samo sa određene vrijednosti varijabli, ali je suprotna ili se poništava za druge vrijednosti tih varijabli, tada se to naziva "uslovna nejednakost".

Osobine

Nejednakostima se manipuliše slijedeći osobine. Zapamtite da je za osobine tranzitivnosti, preokreta, sabiranja, oduzimanja, množenja i dijeljenja, osobina, također, važi i kada se znak stroge nejednakosti (< i >) zamijeni sa njihovoim odgovarajućim nestogim znakovima nejednakosti (≤ i ≥).

Trihotomija

Osobina trihotomije kaže da je:

  • Za sve realne brojeve, a i b, tačno jedno, od slijedećeg, je tačno:
    • a < b
    • a = b
    • a > b

Tranzitivnost

Tranzitivnost nejednakosti kaže da je:

  • Za sve realne brojeve, a, b, c:
    • Ako je a > b i b > c; tada je a > c
    • Ako je a < b i b < c; tada je a < c
    • Ako je a > b i b = c; tada je a > c
    • Ako je a < b i b = c; tada je a < c

Sabiranje i oduzimanje

Osobine vezane za sabiranje i oduzimanje kažu da je:

  • Za sve realne brojeve, a, b, c:
    • Ako je a < b, tada je a + c < b + c i ac < bc
    • Ako je a > b, tada je a + c > b + c i ac > bc

Množenje i dijeljenje

Osobine vezane za množenje i dijeljenje kažu da je:

Inverz sabiranja

Osobine za inverz sabiranja kažu da je:

  • Za sve realne brojeve a i b
    • Ako je a < b, tada je −a > −b
    • Ako je a > b, tada je −a < −b

Inverz množenja

Osobine za inverz množenja kažu da je:

  • Za sve realne brojeve a i b, koji su ili oba pozitivni ili oba negativni
    • Ako je a < b, tada je 1/a > 1/b
    • Ako je a > b, tada je 1/a < 1/b

Nejednakosti između srednjih vrijednosti

Postoji mnogo nejednakosti između srednjih vrijednosti. Na primjer, za bilo koje pozitivne brojeve a1, a2, …, an, imamo da je HGAQ, gdje je

H=n1/a1+1/a2++1/an (harmonijska sredina),
G=a1a2ann (geometrijska sredina),
A=a1+a2++ann (aritmetička sredina),
Q=a12+a22++an2n (kvadratna sredina).

Nejednakost između aritmetičke i geometrijske sredine

Nejednakost između aritmetičke i geometrijske sredine, ili kraće AG nejednakost, svakako je jedna od najpoznatijih algebarskih nejednakosti. Radi se o uporedbi aritmetičke sredine

An(a,w)=w1a1+...+wnanw1+...+wn

i geometrijske sredine

Gn(a,w)=(a1w1a2w2...anwn)1/Wn

za a=(a1,...,an) i w=(w1,...,wn) uređene n-torke pozitivnih brojeva i Wn=w1+...+wn.

Teorem (AG nejednakost)

Ako su a i w uređene n-torke pozitivnih brojeva, tada vrijedi An(a,w)Gn(a,w). Jednakost se postiže ako i samo ako je a1=a2=...=an.

Teorem (AG nejednakost za tri pozitivna broja).

Neka su a, b, c pozitivni realni brojevi. Tada vrijedi

a+b+c3abc3

Nejednakosti između geometrijske i harmonijske sredine

Neka je a bilo koja n-torka pozitivnih realnih brojeva. Tada je

Gn(a)Hn(a) Dokaz

a1a2...annn1a1+1a2+...+1an

Primjenom aritmetičko geometrijske nejednakosti na brojeve 1a1, 1a2...1an dobijamo

1a11a2...1ann1a1+1a2+...+1ann

(a1a2...an)1n1a1+1a2+...+1ann

(a1a2...an)1n(n1a1+1a2+...+1an)1

(a1a2...an)1/nn1a1+1a2+...+1an

Jednakost vrijedi ako i samo ako je 1a1=...=1an

Nejednakost između aritmetičke i kvadratne sredine

Neka je a bilo koja n -torka pozitivnih realnih brojeva. Tada je

An(a)Kn(a)

Dokaz

(a1+a2+...+an)2=a12+a22+..+an2+2a1a2+2a2a3+...+an1an

znamo

a12+a222a1a2 za a1,a2R

(a1+a2+...+an)2(a12+a22+..+an2)+(a12+a22)+..+(an12+an2)n(a12+a22+..+an2)

Izrazi na obe strane su pozitivni, dobijenu nejednakost možemo korjenovati čime dolazimo do

a1+a2+...+ann(a12+a22+..+an2)

a1+a2+...+anna12+a22+..+an2)n

Jednakost vrijedi ako i samo ako je a1=a2=...=an

Nejednakosti stepena

Ponekad sa oznakom "stepena nejednakost" podrazumjevamo jednakosti koje sadrže izraz tipa ab, gdje su a i b realni pozitivni brojevi ili izrazi nekih varijabli.

Primjeri

  • Ako je x > 0, tada je
xx(1e)1/e.
  • Ako je x > 0, tada je
xxxx.
  • Ako je x, y, z > 0, tada je
(x+y)z+(x+z)y+(y+z)x>2.
  • Za bilo koja dva različita broj a i b,
ebeaba>e(a+b)/2.
  • Ako je x, y > 0 i 0 < p < 1, tada je
(x+y)p<xp+yp.
  • Ako je x, y, z > 0, tada je
xxyyzz(xyz)(x+y+z)/3.
  • Ako je a, b > 0, tada je
aea+bebaeb+bea.
  • Ako je a, b > 0, tada je
ab+ba>1.
Ovaj rezultat uopćio je R. Ozols 2002. godine, kada je dokazato da ako je a1, ..., an, tada je
a1a2+a2a3++ana1>1
(rezultat je objevljen u latvijskom naučnom časopisu Zvjezdano nebo; pogledajte reference).

Dobro poznate nejednakosti

Šablon:Glavni

Matematičari često koriste nejednakosti da ograniče veličine za koje se tačne formule ne mogu izračunati lahko. Neke nejednakosti se koriste tako često, da čak imaju svoje nazive:

Također pogledajte

Reference

Vanjski linkovi