Razlika između verzija stranice "Sabiranje"
imported>InternetArchiveBot Adding 1 book for Wikipedia:Provjerljivost (20240808)) #IABot (v2.0.9.5) (GreenC bot |
(Nema razlike)
|
Trenutna verzija na dan 9 august 2024 u 11:48

Sabiranje je osnovna aritmetička operacija, kojom saznajemo informaciju kad dvije ili više veličina (brojeva) skupimo zajedno, koliko ih ukupno ima. Sabirati možemo jabuke, kruške, lubenice, ovce u snu (sve su to cijeli brojevi), no i tekućine utočene i istočene iz spremnika, težine razne hrane i neprehrambenih artikala (decimalni brojevi).
Matematički sabiranje je predstavljamo znakom plus +, npr. :. Brojeve koje sabiremo nazivamo pribrojnici.
Sabiranje je komutativno, što znači da je : , tj. možemo slobodno zamijeniti mjesta pribrojnika, a rezultat sabiranja se neće promijeniti.
Sabiranje je i asocijativno, jer vrijedi :
Kod sabiranja članova nekog niza koristi se veliko grčko slovo sigma:
što znači da sabiramo prvih n članova niza, od x1 do xn. Zbir članova Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina, bez brojeva ne bi bilo matematike.
Notacija i terminologija

Sabiranje se zapisuje korištenjem znakom plus "+" koji se stavlja između dva člana koji se sabiru, to jest, u infiksnoj notaciji. Rezultat se izražava sa znakom jednakosti. Na primjer,
- (verbalno, "jedan plus jedan jednako je dva")
- (verbalno, "dva plus dva jednako je četiri")
- (pogledajte "asocijativnost" ispod)
- (pogledajte "množenje" ispod)
Osobine
Komutativnost

Sabiranje je komutativno, što znači da članovi, koji se sabiru, mogu, međusobno, zamijeniti mjesta, a da rezultat ostane nepromijenjen. Simbolički, ako su a i b dva broja, tada vrijedi
Asocijativnost

Još jedna osobina sabiranja je asocijativnost, koju dobijamo kada pokušamo definisati uzastopno sabiranje više članova sume. Da li bi izraz
trebao biti definisan kao
- ili :
Činjenica da je sabiranje asocijativno govori nam da je odabir definicije nebitan. Za bilo koja tri broja a, b i c, važi da je
Na primjer
- .
Nisu svi operatori asocijativni, tako da u izrazima sa ostalim operatorima, kao što je dijeljenje, važno je naznačiti redoslijed operacija.
Neutralni elemenat
Postoji jedan realan broj koji ako se sabere sa bilo kojim realnim brojem daje taj isti realan broj, tj. njegovo dodavanje na neki broj ne utiče na taj broj; taj realni broj se naziva neutral, i kod sabiranja realnih brojeva se obično predstavlja simbolom i zove „nula“:
Inverzni elemenat
Za svaki uzeti realni broj, postoji njemu suprotan, označen sa znakom minus, koji kad se sabere sa tim brojem daje nulu; takav „suprotni“ broj nekog broja naziva se njegovim inverznim elementom:
Uopćeno govoreći, sabiranje ne mora zadovoljavati sve navedene osobine za sve skupove nad kojim je definirano.
Naprimjer
- sabiranje nad skupom cijelih brojeva ne zadovoljava uslove 3. i 4., sabiranje nad skupom ordinala ne zadovoljava uslove 1. i 4., itd.
Tablica sabiranja
| + | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
Napomene
Reference
- Historija
- Šablon:Cite book
- Šablon:Cite book
- Šablon:Cite book
- Šablon:Cite book
- Šablon:Cite book
- Šablon:Cite book
- Elementarna matematika
- Obrazovanje
- Šablon:Cite book
- California State Board of Education mathematics content standards Šablon:Webarchive Adopted December 1997, accessed December 2005.
- Šablon:Cite book
- Šablon:Cite book
- Šablon:Cite book
- Spoznajna nauka
- Matematička ekspozicija
- Šablon:Cite web
- Šablon:Cite book
- Šablon:Cite book
- Šablon:Cite book
- Šablon:Cite book
- Šablon:Cite book
- Napredna matematika
- Šablon:Cite book
- Šablon:Cite book
- Šablon:Cite book
- Šablon:Cite book
- Šablon:Cite book
- Šablon:Cite book
- Šablon:Cite book
- Šablon:Cite book
- Matematičko istraživanje
- Šablon:Cite journal
- Šablon:Cite conference
- Litvinov, Maslov, and Sobolevskii (1999). Idempotent mathematics and interval analysis. Reliable Computing Šablon:Webarchive, Kluwer.
- Šablon:Cite journal
- Šablon:Cite journal
- Viro, Oleg (2000). Dequantization of real algebraic geometry on logarithmic paper. (HTML) Plenary talk at 3rd ECM, Barcelona.
- Računarstvo
- ↑ From Enderton (p.138): "...select two sets K and L with card K = 2 and card L = 3. Sets of fingers are handy; sets of apples are preferred by textbooks."