Rezultati pretrage

...nica je za mjerenje dužine, a upotrebljava se prije svega u [[atom]]skoj [[fizika|fizici]]. [[Kategorija:Atomska fizika]] ...

...se raspada na [[Nikl|⁶⁰Ni]]. Razlika u masama ''dm'' je 0.003[[Atomska masa|u]]. Energija radijacije je otprilike 2,8 MeV. Molarna masa je 59,93. [[Kategorija:Nuklearna fizika]] ...

...elektromagnetizam|elektromagnetne]] i zbog nje se protoni drže zajedno u [[atomska jezgra|jezgrama atoma]]. Djeluje samo na vrlo malim udaljenostima. Kod tešk ...bali uzrokovati da se jezgro razleti. Međutim, to nikada nije uočeno. Nova fizika je bila potrebna da se objasni ovaj fenomen. ...

...centralnu ulogu u [[računarska hemija|računarskoj hemiji]] i [[računarska fizika|računarskoj fizici]] za izračunavanje svojstava molekula i agregata molekul ...z malih pojmova, od kojih je većina zbog elektronskog i nuklearnog [[spin (fizika)|spina]]. ...

...[[Braketova notacija|svojstvene notacije]]'''. Veoma je sličano konceptu [[atomska orbitala|atomske orbitale]] i [[molekulska orbitala|molekulske orbitale]] u ...će|distribuciju vjerovatnoće]] za svoj položaj, svoju brzinu, njen [[spin (fizika)|spin]], itd..<ref>Cohen-Tannoudji, Claude, Bernard Diu, and Franck Laloë. ...

...ku riječ "spin" ima više značenja, od kojih mnoga nemaju nikakve veze sa [[Fizika|fizikom]]. U okviru fizike, literatura na Engleskom pojam "spin" koristi ka ...

[[Datoteka:HydrogenOrbitalsN6L0M0.png|mini|Atomska orbitala vodika]] '''Atomska orbitala''' je je [[matematika|matematička]] procjena dijela prostora u [[a ...

stanja [[atom]]a, [[molekula]] i [[Atomska jezgra|jezgara]]. Sustavi tako mogu emitirati i apsorbirati [[elektromagnet ...a m_s dobijemo uključivanjem relativističkih učinaka u [[Kvantna fizika|kvantnu fiziku]]. ...

...pobuđeno stanje]]. Nakon apsorpcije [[energija|energije]], elektron može [[Atomska elektronska tranzicija|skočiti]] iz osnovnog stanja u pobuđeno stanje više ...stanje [[Schrödingerova jednadžba|Schrödingerove jednadžbe]] nema [[Čvor (fizika)|čvorove]].<ref name="Cohen"> ...

'''Elastičnost''', u [[Fizika|fizici]], je svojstvo čvrstog tijela da pod uticajem vanjske sile mijenja s ...od različitih materijala. U metalima na primjer, pod dejstvom vanjske sile atomska rešetka će promijeniti i oblik i veličinu ali uklanjanjem sile rešetka će s ...

...om sistemu ([[atom]]a, [[molekula]]) ili u nekome sistemu [[čestica]]. U [[Fizika čvrstog stanja|fizici čvrstoga stanja]] ([[Fermijev plin]]ski model slobodn ...etski spektar sistema s takvim diskretnim nivoima energije [[Kvantizacija (fizika)|kvantiziran]]. (Nivoi energije ne moraju biti jednaki) ...

U [[fizika|fizici]], '''prirodne jedinice''' su [[fizikalne jedinice]] za [[mjerenje]] ! Atomska ...

...načine u zakrivljenom prostor-vremenu]], koje se obično koriste u fizici [[Fizika elementarnih čestica|visokih energija]] i [[Gravitacija|gravitacije]], komp Objavljivanje jednačina označilo je [[Ujedinjenje (fizika)|ujedinjenje]] teorije za prethodno odvojeno opisane fenomene: magnetizam, ...

...Elementarni naboj predstavlja jednu od osnovnih [[Konstanta|konstanti]] [[Fizika|fizike]]. ...Ovo je svojstvo eksperimentalno dokazano tako da se pokazalo da je naboj [[atomska jezgra|jezgre]] ''jednog'' atoma [[helij]]a (dva protona i dva [[neutron]]a ...

[[Kategorija:Atomska fizika]] ...

...je dragocjen alat za uspostavljanje i razumijevanje uređenja elektrona u [[atomska orbitala|atomskim orbitalama]], bez ulaska u detalje talasnih funkcija ili [[Klasična fizika]] i [[Bohrov model]] atoma mogu kvalitativno objasniti [[fotoionizacija|fot ...

| Atomska masa = 6,941<ref name="wieser" /> === Istraživanje (atomska fizika) === ...

| Atomska masa = 140,90766(2)<ref name="IUPAC" /><ref name="CIAAW"/> ...ala za osvjetljavanje). Njegovi spojevi također poboljšavaju [[apsorpcija (fizika)|apsorpciju]] [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog zračenja]] što se ...

| Atomska masa = 257,0951 Danas je pretpostavlja da je vrlo rijetka mogućnost da teška atomska jezgra apsorbiraju neutrone. Procesom identifikacije izotopa ²⁴⁴ ...

...a''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''adhaesio'': prijanjanje, lijepljenje), u [[fizika|fizici]], je pojava međusobnog privlačenja površina dvaju tijela od različi [[Površinska energija]] se uobičajeno definira kao [[rad (fizika)|rad]] koji je potreban za izgradnju područja određene [[površine]]. Drugi ...