Izvorni kôd stranice Vjetar

[[Datoteka:Bora-Croatia.jpg|thumb|300px|Bura na Jadranu]]
'''Vjetar''' je strujanje [[plin|gasova]] u velikom obimu. Na površini planete [[Zemlja (planeta)|Zemlje]], vjetar se sastoji iz velikih pokreta [[zrak|zračnih]] masa. Pojam vjetra u [[svemir]]u, označava prvenstveno [[Sunčev vjetar]], koji se sastoji iz kretanja gasova ili naelektrisanih čestica sa [[Sunce|Sunca]] kroz svemir, dok se pod pojmom ''planetarni vjetar'' podrazumijeva ispuštanje lakših [[hemijski element|hemijskih elemenata]] iz atmosfere planete u svemir.
Vjetrovi na Zemlji su obično podijeljenji po njihovoj prostornoj skali, brzini, vrste sila koje ih izazivaju, područja u kojima pušu i efektima koje izazivaju. Najsnažniji vjetrovi na planetama u Sunčevom sistemu izmjereni su na [[Neptun]]u i [[Saturn]]u. Vjetrovi imaju različite aspekte, jedan od najvažnijih je njihova [[brzina]], osim toga važna je i gustoća gasova koji su uključeni, te sadržaj energije odnosno [[energija vjetra]].

U [[meteorologija|meteorologiji]], vjetrovi se često razlikuju prema njihovoj snazi i pravcu iz kojeg pušu. Snažni, ali kratkotrajni, zamasi vjetra velike brzine nazivaju se ''udari'' vjetra. Snažni vjetrovi nešto dužeg trajanja nazivaju se oluje. Dugotrajni vjetrovi imaju različita imena povezana sa njihovom prosječnom snagom, poput povjetarca, oluje, [[tropski ciklon|uragana]] ili [[tajfun]]a. Prema dužini trajanja vjetrovi mogu puhati nekoliko minuta tokom oluje, dok lokalni povjetarci nastali zagrijavanjem površina mogu trajati i do nekoliko sati. Osim toga, postoje i globalni vjetrovi, nastali zbog razlike u apsorpciji sunčeve energije između klimatskih zona na Zemlji. Dva osnovna uzroka atmosferskih cirkulacija u velikom obimu su različit intenzitet zagrijavanja između polova i [[ekvator]]a te rotacija planete (Coriolisov efekt). U tropskim područjima, niska termalna cirkulacija iznad površine i visokih planina može dovesti do [[monsun]]ske cirkulacije. U priobalnim područjima, javlja se ciklus kopneno-morskih vjetrova koji definira lokalne vjetrove, dok u područjima sa varijabilnim nadmorskim visinama, javljaju se vjetrovi između planina i dolina.

U ljudskoj civilizaciji, vjetar je inspirirao [[mitologija|mitologiju]], imao utjecaj na [[historija|historijske]] događaje, povećao i proširio obim transporta i načina [[rat]]ovanja, dao izvor snage za mehanički rad, električnu energiju i rekreaciju. Iskorištavanjem snage vjetra ljudi su uspjeli ploviti brodovima preko Zemljinih [[okean]]a. Baloni ispunjenim vrućim zrakom iskorištavaju vjetar kako bi letjeli kraće letove, dok ga letjelice sa motorom koriste iskorištavaju kako bi povećali uzgon i smanjili potrošnju [[gorivo|goriva]]. Područja udara vjetra koje uzrokuju različiti vremenski fenomeni može dovesti do opasnih situacija za avione. Kada snaga vjetra postane dovoljno velika, moguća su oštećenja objekata napravljenih ljudskom rukom i rušenja [[drvo|drveća]].

Vjetar može i oblikovati [[reljef (geografija)|reljefne]] oblike putem raznih [[Eolski procesi i oblici|eolskih procesa]] poput nastanka plodnog zemljišta kao što je [[les]] (prapor) ili putem [[erozija|erozije]]. Prašina iz velikih [[pustinja]] se može premještati na velike udaljenosti od svog izvornog područja pomoću vjetrova. Vjetrovi koje ubrzava neravan teren i koji su povezani sa pojavom velike količine prašine dobili su regionalna imena u raznim dijelovima svijeta zbog svog značajnog utjecaja na ta područja. Vjetrovi znatno utječu na širenje šumskih [[požar]]a. Oni također raspršavaju sjemena mnogih biljaka, omogućavajući opstanak i širenje tih biljnih vrsti, kao i populacije letećih insekata. Kada su u kombinaciji sa niskim temperaturama, vjetrovi negativno utječu na životinje, naročito na stoku i ljude. Vjetar može utjecati i na količinu hrane za neke životinje, kao i na njihove strategije pri lovu i odbrani.

== Uzroci nastanka ==
[[Datoteka:Anemometer 2745.JPG|thumb|desno|300px|Anemometar sa lopaticama na uspravnoj osi]]
{{Također pogledajte|Atmosferski pritisak}}
Vjetar nastaje zbog razlika u atmosferskim pritiscima. Kada je postoje takve razlike, [[zrak]] se počinje kretati iz područja sa višim prema području sa nižim pritiskom, što uzrokuje pojavu vjetrova različitih brzina. Na rotirajućoj planeti, zrak se može odbiti putem Coriolisovog efekta, osim tačno na ekvatoru. Globalno, postoje dva osnovna pokretajuća faktora u shemi vjetrova u velikom obimu ([[atmosferska cirkulacija]]): različito zagrijavanje između ekvatora i polova (razlika u apsorpciji sunčeve energije što dovodi do sila [[potisak|potiska]]) i rotacija planete. Dalje od tropskih područja i iznad efekata trenja po površini, globalni vjetrovi imaju težnju da se geostrofski uravnotežuju. U blizini površine Zemlje, [[trenje]] uzrokuje usporavanje vjetra u odnosu na gornje slojeve atmosfere. Površinsko trenje tjera vjetrove da pušu u unutrašnjost područja sa nižim atmosferskim pritiskom.<ref name="jetstream" /> Nova, kontroverzna teorija navodi da se atmosferski gradijenti dešavaju [[kondenzacija|kondenzacijom]] vode induciranoj šumama, što rezultira pozitivim ciklusom odziva šume, isisavajući vlažni zrak iz priobalnih područja.<ref name="makarieva" />

[[Datoteka:Occluded mesocyclone tornado5 - NOAA.jpg|thumb|desno|300px|Zatvoreni mezociklonski tornado (Oklahoma, maj 1999.)]]
Vjetrovi definirani pomoću ravnoteže fizičkih sila koriste se u razmatranju i analizi profila vjetrova. Oni su korisni za pojednostavljenje jednačina atmosferskih kretanja i za pravljenje kvalitativnih argumenata o uspravnoj i vodoravnoj distribuciji vjetrova. Geostrofska komponenta vjetra je rezultat ravnoteže između Coriolisovih sila i sile gradijenta pritiska. Ona puše paralelno sa izobarama i približno puše iznad najnižeg sloja atmosfere u umjerenim geografskim širinama.<ref name="geostrof" /> [[Termalni vjetar]] je ''razlika'' u geostrofskom vjetru između dva nivoa u atmosferi. On postoji samo u atmosferi sa vodoravnim temperaturnim gradijentima.<ref name="termalni" /> Ageostrofska komponenta vjetra je razlika između stvarnog i geostrofskog vjetra, koja je odgovorna za zrak koji ''popunjava'' ciklone tokom vremena.<ref name="ageo" /> Gradijentni vjetar je sličan geostrofskom ali uključuje i [[centrifugalna sila|centrifugalnu silu]] (ili centripetalno ubrzanje).<ref name="glossarygradient" />

== Mjerenje ==
[[Datoteka:AristotelesCompass.PNG|thumb|300px|desno|Vjetrovi prema Aristotelu]]
[[Datoteka:Im Salar de Uyuni.jpg|thumb|desno|300px|Formacija stijena nastala erozijom vjetra (Bolivija)]]
[[Smjer vjetra]] obično se izražava pojmom pravca odakle on dolazi. Naprimjer, vjetar ''sjeverac'' puše sa sjevera prema jugu.<ref name="HOWTOREAD" /> Kazaljka [[vjetrokaz]]a pokazuje smjer vjetra.<ref name="windvane" /> Na [[aerodrom]]ima se za određivanje smjera vjetra obično koristi čunjasto platno otvoreno s oba kraja (''vjetreni rukav''), a kojim je moguće procijeniti i brzinu vjetra na osnovu ugla njegovog podizanja.<ref name="sock" /> Brzina vjetra se mjeri [[anemometar|anemometrom]], koji se obično sastoji iz rotirajućih lopatica ili propelera. Ako je potrebna visoka frekvencija mjerenja (u naučnim aplikacijama), vjetar se može mjeriti brzinom širenja ultrazvučnih signala ili pomoću efekta ventilacije na otporu zagrijane žice.<ref name="anemometar" /> Druga vrsta anemometra koristi [[Pitotova cijev|Pitotove cijevi]] koji iskorištavaju prednosti razlika u pritiscima između unutrašnje i vanjske cijevi koja je izložena vjetru, kako bi se odredio dinamički pritisak, na osnovu čega se dalje izračunava brzina vjetra.<ref name="pitot" />

Brzina kontinuiranog puhanja vjetra se obično mjeri na visini od 10 m te se uzima vrijednost brzine u vremenskom periodu od 10 minuta. Meteorološke službe u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] izvještavaju o brzini vjetra koja je mjeri prosječno jednu minutu kad su u pitanju [[tropski ciklon]]i,<ref name="NWSM Defs" /> dok se za potrebe meteoroloških opservacija uzima vremenski period od 2 minute.<ref name="fmh1" /> U [[Indija|Indiji]] mjerenja brzine vjetra se obično iskazuju kao prosječna kontinuirana brzina vjetra tokom tri minute.<ref name="jaink" /> Poznavanje vrijednosti prosječne brzine je vrlo važno, jer je vrijednost kontinuiranog vjetra tokom jedne minute oko 14% viša od njegove prosječne brzine tokom desetominutnog perioda.<ref name="janhwa" /> Kratki zamasi vjetra veoma velike brzine nazivaju se ''udari vjetra'', a jedna tehnička definicija udara vjetra navodi da je to maksimum koji za 10 čvorova (16&nbsp;km/h) prelazi najnižu brzinu vjetra mjerenu tokom intervala od 10 minuta. Vihor je udvostručenje brzine vjetra iznad nekog nivoa, a koje traje jednu minutu ili duže.

Za određivanje visinskih vjetrova, koriste se [[radiosonda|radiosonde]], koja mjeri brzinu vjetra pomoću [[Globalni pozicioni sistem|GPS-a]], radio navigacije (LORAN) ili radarskog praćenja sonde.<ref name="sonde1" /> Osim toga, kretanje [[meteorološki balon|meteorološkog balona]] se može pratiti sa zemlje vizualno pomoću [[teodolit]]a.<ref name="pibal" /> Razvijene su i tehnike udaljenog očitavanja brzine vjetra uključujući [[SODAR]], Dopplerove [[lidar]]e i [[radar]]e, koji mogu mjeriti [[Dopplerov efekt]] [[elektromagnetno zračenje|elektromagnetnog zračenja]] odbijenog ili raspršenog od lebdećih [[aerosol]]a ili molekula, te radiometrima i radarima koji se koriste za mjerenje valovitosti površine [[okean]]a iz svemira ili aviona. Valovitost okeana može poslužiti za procjenu brzine vjetra blizu morske površine. Slike dobijene sa geostacionarnih satelita također se mogu koristiti za procjene vjetrova kroz atmosferu na osnovu toga koliko se oblaci pomjeraju u periodu između dva satelitska snimanja. [[Vjetroinženjerstvo]] proučava efekte vjetrova na okolinu građevina, poput zgrada, mostova i mnogih drugih vještačkih objekata.

=== Skale brzine ===
Historijski, [[Beaufortova skala|Beaufortova skala sile vjetra]] omogućava iskustveni opis brzine vjetra zasnovan na posmatranim uslovima na moru. Prvobitno, ova skala je sadržava 13 nivoa, ali je tokom 1940tih skala proširena na 17 nivoa.<ref name="Beaufort" /> Na njoj su navedeni općeniti pojmovi koji sugeriraju vjetrove različitih prosječnih brzina poput lahora, povjetarca, olujnog vjetra ili uragana. Prema ovojh skali, vjetrovi olujnih brzina ograničeni su između 52&nbsp;km/h i 102&nbsp;km/h, a detaljnija podjela među njima opisuje se pridjevima poput umjerenog, lahkog, snažnoj, te se takvi pridjevi koriste za razlučivanje snage vjetra unutar kategorije oluja.<ref name="galea" /> Jak orkanski vjetar ima brzine počev od 104&nbsp;km/h do 117&nbsp;km/h.<ref name="stormy" /> Terminologija tropskog ciklona razlikuje se od jednog do drugog područja na Zemlji. Većina okeanskih bazena koriste prosječne brzine vjetra kod određivanja kategorije tropskog ciklona.

Osim Beaufortove, postoje još i [[TORRO skala|TORRO]] i [[Fujitina skala]].

== Korištenje vjetra ==
=== Historija ===
[[Datoteka:Windenergy.jpg|thumb|desno|300px|Moderna vjetroturbina]]
Kao prirodna sila, vjetar se često personificirao u obliku jednog ili više božanstava ili natprirodnih izraza u mnogim drevnim kulturama. [[Vaju]] je [[hinduizam|hinduističko]] božanstvo vjetra.<ref name="laura" /><ref name="Jordan" /> Grčka božanstva vjetra bila su braća Anemoi: Boreas, Notos, Zefiros, Euros i drugi.<ref name="Jordan"/> [[Eol]], po nekim interpretacijama vladar ili upravitelj četiri vjetra, također je bio opisivan i kao Astrej, božanstvo sumraka koji je rodio četiri vjetra sa [[Eja|Ejom]], božicom zore. [[Antička Grčka|Stari Grci]] su poznavali sezonske promjene vjetrova, što su pokazali izgradnjom "Kule vjetrova" u [[Atina|Atini]].<ref name="Jordan"/> Venti su bili [[Rimska mitologija|rimska božanstva]] vjetra.<ref name="theoi" />

[[Fujin]] je bilo japansko božanstvo vjetra i jedno od najstarijih [[Šintoizam|šintoističkih]] božanstava. Prema legendi, on je bio prisutan tokom stvaranja svijeta i prvo je pustio vjetrove iz svoje torbe da očiste svijet od [[magla|magle]].<ref name="boardman" /> U [[Nordijska mitologija|nordijskoj mitologiji]], božanstvo vjetra je [[Njord]].<ref name="Jordan"/> Također su postojala i četiri ''dvärgara'' (nordijska patuljka): Norðri, Suðri, Austri i Vestri, a vjerovatno i četiri mužjaka jelena Igdrasila, personifikacije četiri vjetra i pandani četiriju grčkih božanstava vjetra.<ref name="vocnjak" /> [[Stribog]] je naziv [[Slavenska mitologija|slavenskog božanstva]] vjetra, neba i zraka. Oni su vjerovali da je on predak (dedo) vjetrova iz osam smjerova.<ref name="Jordan"/>

===Transport===
Postoji mnogo različitih oblika [[brod]]ova koji koriste vjetar za pogon, a svi oni imaju određene osnovne zajedničke stvari. Uz izuzetak [[rotorski brod|rotorskih brodova]] koji koriste [[Magnusov efekat]], svaki [[jedrenjak]] ima trup i najmanje jedan [[jarbol]] koji drži [[Jedro (pomorstvo)|jedra]] uz pomoć kojih se brod kreće djelovanjem vjetra.<ref name="ernest" /> Okeanska putovanja jedrenjacima trajala su i do nekoliko mjeseci,<ref name="brandon" /> a među najvećim poteškoćama i opasnostima bila su sporo kretanje ili stajanje zbog nedovoljno jakog vjetra,<ref name="denco" /> i opasnost od skretanja s kursa zbog snažnih [[oluja]] ili vjetrova u pogrešnom smjeru koji su sprječavali kretanje u željenom smjeru.<ref name="brianpat" /> Izuzetno snažne oluje mogle su izazvati potonuće broda i stradanje cijele posade i putnika.<ref name="underwear" /> Jedrenjaci su mogli prevoziti samo ograničene količine potrepština u svom tovaru, tako da su se [[Historija pomorstva|duga putovanja]] morala pažljivo planirati kako bi se uključile neophodne namirnice, kao i svježa [[voda]].<ref name="carlarahn" />

=== Izvor energije ===
U historiji, drevni [[Sinhalezi]] u [[Anuradhapura|Anuradhapuri]] i drugim gradovima širom današnje [[Šri Lanka|Šri Lanke]] koristili su monsunske vjetrove za pogon peći još od 300. p.n.e.<ref name="juleff" /> Peći su pravljene na putu monsunskih vjetrova radi iskorištavanja snage vjetra, te su takve peći mogle postizati temperature i do 1200&nbsp;°C. Stari historijski izvori o prvobitnim [[vjetrenjača]]ma koje su se koristile za pogon orgulja u 1. vijeku n.e.<ref name="drahen" /> Prve praktične vjetrenjače kasnije su napravljene u [[Sistan]]u, [[Afganistan]] u 7. vijeku. To su bile vjetrenjače sa uspravnom osovinom na koju su bile postavljene duga uspravna pogonska vratila sa četvrtastim lopaticama.<ref name="ahmo" /> Izrađivane sa šest do dvanaest lopatica prekrivenih trstikom ili sličnim pokrivnim materijalima, drevne vjetrenjače su se koristile za mrvljenje kukuruza ili vađenje vode iz bunara, a također su se koristile i za mljevenje žita te preradu šećerne trske.<ref name="donald" /> Vjetrenjače sa vodoravnim osovinama su se kasnije proširile u sjeverozapadnoj Evropi počev od 1180tih, uglavnom za mljevenje žita, a mnoge holandske vjetrenjače i danas postoje. Snaga vjetra iz [[visinske vjetroelektrane|visinskih vjetroelektrana]] je u fokusu preko 30 svjetskih kompanija koje koriste tehnologiju ''privezivanja'' umjesto tornjeva na zemlji na bazi pritiska.<ref name="ditrih" /> Osim toga, postoje nastojanja da se uštede [[fosilna goriva]] koje koriste teretni brodovi tako što se koristi mehanička energija dobijena iz kinetičke energije vjetra pomoću veoma velikih zmajeva ili jedara privezanih za brod.

==Snaga vjetra==
Energija vjetra je oblik [[kinetička energija|kinetičke energije]] zraka u kretanju. Kinetička energija određenog dijela zraka mase ''m'' i brzine ''v'' određena je formulom ''½ m v<sup>2</sup>''. Da bi se našla masa dijela zraka koji prolazi okomito kroz površinu ''A'' (a koja može biti površina rotora turbine), moži se njegova zapremina nakon vremena ''t'' koja je prošla sa gustoćom zraka ''ρ'', što daje ''m'' = ''A'' ''v'' ''t'' ''ρ''. Na taj način moguće je naći ukupnu energiju vjetra pomoću jednačine:

:<math>E = \frac{1}{2} \rho A v^3 t</math>

[[Derivacija|Deriviranjem]] uz uzimanje protoka vremena da bi se izračunala stopa povećanja energije, može se pronaći ukupna snaga vjetra jednačinom:
:<math>P = dE/dt = \frac{1}{2} \rho A v^3</math>

Snaga vjetra je stoga proporcionalna kubiku brzine vjetra. Ukupna snaga vjetra bi se mogla u potpunosti ''uhvatiti'' ako bi se brzina vjetra svela na nulu. Međutim u realnim uvjetima kod vjetroturbina to nije moguće, jer ''uhvaćeni'' vjetar također mora i da napusti turbinu (prođe kroz nju). Odnos između ulazne i izlazne brzine vjetra se mora uzeti u izračunima. Koristeći koncept ''cijevi toka'', najveća moguća snaga vjetra koja se može ''izvući'' pomoću vjetroturbine iznosi 59% ukupne teoretske snage vjetra.<ref name="campus" />

== Također pogledajte ==
{{Div col|colwidth=50em}}
* [[Jugo]]
* [[Bura]]
* [[Monsun]]
* [[Uragan]]
* [[Tornado]]
* [[Pasat]]
* [[Fen]]
{{Div col end}}

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
<ref name="jetstream">{{cite web|author = JetStream|title = Origin of Wind|publisher = Nacionalni meteorološki servis - Southern Region Headquarters|year = 2008|access-date = 16. 2. 2009|url = http://www.srh.noaa.gov/jetstream//synoptic/wind.htm|archive-date = 24. 3. 2009|archive-url = https://web.archive.org/web/20090324043730/http://www.srh.noaa.gov/jetstream/synoptic/wind.htm|url-status = dead}}</ref>
<ref name="makarieva">{{cite journal|author=Makarieva, Anastassia; V. G. Gorshkov, D. Sheil, A. D. Nobre, B.-L. Li|title=Where do winds come from? A new theory on how water vapor condensation influences atmospheric pressure and dynamics|journal=Atmospheric Chemistry and Physics|date=1. 2. 2013 |volume=13|issue=2|pages=1039–1056|doi=10.5194/acp-13-1039-2013|url=http://www.atmos-chem-phys.net/13/1039/2013/acp-13-1039-2013.html|access-date=1. 2. 2013|bibcode = 2013ACP....13.1039M}}</ref>
<ref name="geostrof">{{cite web|author=Glossary of Meteorology|title=Geostrophic wind|publisher=Američko meteorološko društvo|year=2009|access-date=18. 3. 2009|url=http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?id=geostrophic-wind1|archive-url=https://web.archive.org/web/20071016223621/http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?id=geostrophic-wind1|archive-date=16. 10. 2007|url-status=dead}}</ref>
<ref name="termalni">{{cite web|author=Glossary of Meteorology|year=2009|url=http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?p=1&query=thermal+wind&submit=Search|title=Thermal wind|publisher=Američko meteorološko društvo|access-date=18. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20110717205424/http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?p=1&query=thermal+wind&submit=Search|archive-date=17. 7. 2011|url-status=dead}}</ref>
<ref name="ageo">{{cite web|author=Glossary of Meteorology|year=2009|url=http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?p=1&query=geostrophic+wind&submit=Search|title=Ageostrophic wind|publisher=Američko meteorološko društvo|access-date=18. 3. 2009|archive-url=https://www.webcitation.org/618K8YiCP?url=http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?p=1&query=geostrophic+wind&submit=Search|archive-date=22. 8. 2011|url-status=dead}}</ref>
<ref name="glossarygradient">{{cite web|author=Glossary of Meteorology|year=2009|url=http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?id=gradient-wind1|title=Gradient wind|publisher=Američko meteorološko društvo|access-date=18. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20080528193203/http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?id=gradient-wind1|archive-date=28. 5. 2008|url-status=dead}}</ref>
<ref name="HOWTOREAD">{{cite web|author=JetStream|year=2008|url=http://www.srh.weather.gov/srh/jetstream/synoptic/wxmaps.htm|title=How to read weather maps|publisher=Nacionalni meteorološki servis|access-date=16. 5. 2009|archive-url=https://www.webcitation.org/68bsDeVx8?url=http://www.srh.weather.gov/srh/jetstream/synoptic/wxmaps.htm|archive-date=22. 6. 2012|url-status=dead}}</ref>
<ref name="windvane">{{cite web|author=Glossary of Meteorology|year=2009|url=http://amsglossary.allenpress.com/glossary//search?id=wind-vane1|title=Wind vane|publisher=Američko meteorološko društvo|access-date=17. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20071018042250/http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?id=wind-vane1|archive-date=18. 10. 2007|url-status=dead}}</ref>
<ref name="sock">{{cite web|author=Glossary of Meteorology|year=2009|url=http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?p=1&query=wind+sock&submit=Search|title=Wind sock|publisher=Američko meteorološko društvo|access-date=17. 3. 2009|archive-url=https://www.webcitation.org/68bsEdzIx?url=http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?p=1&query=wind+sock&submit=Search|archive-date=22. 6. 2012|url-status=dead}}</ref>
<ref name="anemometar">{{cite web|author=Glossary of Meteorology|year=2009|url=http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?p=1&query=anemometer&submit=Search|title=Anemometer|publisher=Američko meteorološko društvo|access-date=17. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20110606085028/http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?p=1&query=anemometer&submit=Search|archive-date=6. 6. 2011|url-status=dead}}</ref>
<ref name="pitot">{{cite web|author=Glossary of Meteorology|year=2009|url=http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?p=1&query=pitot+tube&submit=Search|title=Pitot tube|publisher=Američko meteorološko društvo|access-date=17. 3. 2009|archive-url=https://www.webcitation.org/68bsFbsWN?url=http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?p=1&query=pitot+tube&submit=Search|archive-date=22. 6. 2012|url-status=dead}}</ref>
<ref name="NWSM Defs">{{cite web|author=Tropical Cyclone Weather Services Program|title=Tropical cyclone definitions |url=http://www.weather.gov/directives/sym/pd01006004curr.pdf |format=PDF|date=1. 6. 2006 |access-date=30. 11. 2006 |publisher=Nacionalna meteorološka služba}}</ref>
<ref name="fmh1">Office of the Federal Coordinator for Meteorology: ''[http://www.ofcm.gov/fmh-1/pdf/M-APNDXA.pdf Federal Meteorological Handbook No. 1&nbsp;– Surface Weather Observations and Reports September 2005 Appendix A: Glossary.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051026173019/http://www.ofcm.gov/fmh-1/pdf/M-APNDXA.pdf |date=26. 10. 2005 }}'', pristupljeno 6. aprila 2008.</ref>
<ref name="jaink">{{cite book|author=Sharad K. Jain, Pushpendra K. Agarwal, Vijay P. Singh|year=2007|url=http://books.google.com/?id=ZKs1gBhJSWIC&pg=RA1-PA187| title=Hydrology and Water Resources of India| publisher=Springer|page=187 |access-date=22. 4. 2009 |isbn=978-1-4020-5179-1}}</ref>
<ref name="janhwa">{{cite web|author=Jan-Hwa Chu|year=1999|url=http://www.nrlmry.navy.mil/~chu/chap6/se200.htm|title=Section 2. Intensity Observation and Forecast Errors|publisher=Mornarica SAD|access-date=4. 7. 2008|archive-date=10. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130510175941/http://www.nrlmry.navy.mil/~chu/chap6/se200.htm|url-status=dead}}</ref>
<ref name="sonde1">{{cite web |author=Glossary of Meteorology |year=2009 |url=http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?p=1&query=rawinsonde&submit=Search |title=Rawinsonde |publisher=Američko meteorološko društvo |access-date=17. 3. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110606085122/http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?p=1&query=rawinsonde&submit=Search |archive-date=6. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref>
<ref name="pibal">{{cite web|author=Glossary of Meteorology|year=2009|url=http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?id=pilot-balloon-observation1|title=Pibal|publisher=Američko meteorološko društvo|access-date=17. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20071110142820/http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?id=pilot-balloon-observation1|archive-date=10. 11. 2007|url-status=dead}}</ref>
<ref name="Beaufort">{{cite book|author=Walter J. Saucier |year=2003|url=http://books.google.com/?id=CM99-uKpR00C&pg=PA407|title=Principles of Meteorological Analysis |publisher=Courier Dover Publications |isbn=978-0-486-49541-5 |access-date=9. 1. 2009}}</ref>
<ref name="galea">{{cite web |author=Glossary of Meteorology |year=2009 |url=http://amsglossary.allenpress.com/glossary/browse?s=G&p=1 |title=G |publisher=Američko meteorološko društvo |access-date=18. 3. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/68bsMJ6Wm?url=http://amsglossary.allenpress.com/glossary/browse?s=G&p=1 |archive-date=22. 6. 2012 |url-status=dead }}</ref>
<ref name="stormy">{{cite web|author=Glossary of Meteorology|year=2009|url=http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?id=storm1|title=Storm|publisher=Američko meteorološko društvo|access-date=18. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20071015220345/http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?id=storm1|archive-date=15. 10. 2007|url-status=dead}}</ref>
<ref name="laura">{{cite web|author=Laura Gibbs, Ph.D|date=16. 10. 2007 |url=http://www.mythfolklore.net/india/encyclopedia/vayu.htm|title=Vayu |publisher=Encyclopedia for Epics of Ancient India |access-date=9. 4. 2009}}</ref>
<ref name="Jordan">{{cite book|author=Michael Jordan|title=Encyclopedia of Gods: Over 2, 500 Deities of the World|publisher=Facts on File|location=New York|year=1993|pages=[https://archive.org/details/encyclopediaofgo00jord/page/5 5, 45, 80, 187–188, 243, 280, 295]|isbn=0-8160-2909-1|url=https://archive.org/details/encyclopediaofgo00jord/page/5}}</ref>
<ref name="theoi">{{cite web|author=Theoi Greek Mythology |year=2008 |url=http://www.theoi.com/Titan/Anemoi.html |title=Anemi: Greek Gods of the Winds|publisher=Aaron Atsma |access-date=10. 4. 2009}}</ref>
<ref name="boardman">{{cite book|author=John Boardman|title=The Diffusion of Classical Art in Antiquity|url=https://archive.org/details/diffusionofclass00unse|year = 1994|publisher = Princeton University Press |isbn=0-691-03680-2}}</ref>
<ref name="vocnjak">{{cite book |author=Andy Orchard |year=1997 |title=Dictionary of Norse Myth and Legend |url=https://archive.org/details/cassellsdictiona0000orch |publisher=Orion Publishing Group |isbn=978-0-304-36385-8}}</ref>
<ref name="ernest">{{cite book|author=Ernest Edwin Speight; Robert Morton Nance|year=1906|url=http://books.google.com/?id=JUw2AAAAMAAJ&dq=structure+of+sailing+ship&printsec=frontcover| title=Britain's Sea Story, B.C. 55-A.D. 1805 |publisher=Hodder and Stoughton | page=30|access-date=19. 3. 2009}}</ref>
<ref name="brandon">{{cite news|author=Brandon Griggs; Jeff King|date=9. 3. 2009 |url=http://www.cnn.com/2009/TECH/03/09/plastic.bottle.boat/index.html |title=Boat made of plastic bottles to make ocean voyage |publisher=CNN |access-date=19. 3. 2009}}</ref>
<ref name="denco">{{cite book|author=Jerry Cardwell |year=1997 |url=http://books.google.com/?id=KeDCM93VtQsC&pg=PA110 |title=Sailing Big on a Small Sailboat|publisher=Sheridan House, Inc |page=118|isbn=978-1-57409-007-9 |access-date=19. 3. 2009}}</ref>
<ref name="brianpat">{{cite book|author=Brian Lavery; Patrick O'Brian |year=1989|url=http://books.google.com/?id=uH--DfZKzE4C&pg=PA191|title=Nelson's navy |publisher=Naval Institute Press |page=191|access-date=20. 6. 2009| isbn=978-1-59114-611-7}}</ref>
<ref name="underwear">{{cite web |author=Underwater Archaeology Kids' Corner |year=2009 |url=http://www.wisconsinhistory.org/shipwrecks/kids/sse.asp |title=Shipwrecks, Shipwrecks Everywhere |publisher=Historijsko društvo Wisconsina |access-date=19. 3. 2009 |archive-date=13. 5. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080513074012/http://www.wisconsinhistory.org/shipwrecks/kids/sse.asp |url-status=dead }}</ref>
<ref name="carlarahn">{{cite book|author=Carla Rahn Phillips|year=1993|url=http://books.google.com/?id=tVAxgY0sUpEC&pg=PA67|title=The Worlds of Christopher Columbus |publisher=Cambridge University Press |page=67|isbn=978-0-521-44652-5 |access-date=19. 3. 2009}}</ref>
<ref name="juleff">{{cite journal|author=G. Juleff|title=An ancient wind powered iron smelting technology in Sri Lanka |doi=10.1038/379060a0 |bibcode=1996Natur.379...60J |journal=Nature |volume=379 |issue=3|pages=60–63 |year=1996}}</ref>
<ref name="drahen">{{cite journal|author=A.G. Drachmann|title=Heron's Windmill |journal=Centaurus |volume=7 |year=1961 |pages=145–151}}</ref>
<ref name="ahmo">{{cite book|author=Ahmad Y Hassan; Donald Routledge Hill |year=1986 |title=Islamic Technology: An illustrated history |page=54|publisher=Cambridge University Press |isbn=0-521-42239-6}}</ref>
<ref name="donald">{{cite book|author=Donald Routledge Hill |title=Mechanical Engineering in the Medieval Near East |work=Scientific American |date=1. 5. 1991 |pages=64–69}}</ref>
<ref name="ditrih">{{cite journal|author=Dietrich Lohrmann |title=Von der östlichen zur westlichen Windmühle|journal=Archiv für Kulturgeschichte |volume=77 |issue= 1|year=1995|pages=1–30 |doi=10.7788/akg.1995.77.1.1}}</ref>
<ref name="campus">[http://apps.carleton.edu/campus/library/digitalcommons/assets/pacp_7.pdf The Physics of Wind Turbines]. Kira Grogg Carleton College (2005) str. 8. (PDF). Pristupljeno 3.11.2011.</ref>
}}

{{Commonscat|Wind}}
{{Priroda}}
{{Meteorološke varijable}}
{{Vrijeme (meteorologija)}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Meteorologija]]