Izvorni kôd stranice Vestibulumski sistem

[[Slika:Vestibular balance system.jpg|thumb|Nervni putevi vestibulumskog/ravnotežnog sistema]]
'''Vestibulumski sistem''', kod [[kičmenjak]]a, je [[čulni sistem]] koji daje vodeći doprinos [[čulo ravnoteže|čulu ravnoteže]] i [[prostor]]noj orijentaciji u svrhu koordinacije [[pokretljivost|pokreta]] sa ravnotežom. Zajedno sa [[pužnica|pužnicom]], dijelom [[čulo sluha|slušnog sistema]], kod većine sisara čini [[labirint unutrašnjeg uha]].

Kako se pokreti sastoje od rotacija i translacija, vestibulumski sistem sastoji se od dvije komponente: [[polukružni kanal]]i, koji ukazuju na [[Ugaono ubrzanje|rotaciona kretanja]]; i [[otolit]]i, koji označavaju [[Ubrzanje|linearna ubrzanja]]. Vestibulumski sistem šalje signale prvenstveno nervnim strukturama koje kontrolišu [[oči|pokrete očiju]]; oni pružaju anatomsku osnovu [[vestibulo-očni refleks|vestibulo-očnnog refleksa]], koji je neophodan za jasan [[vid]]. Signali se također šalju mišićima koji drže životinju uspravnom i općenito kontroliraju [[neutralno držanje kičme]]; oni pružaju anatomska sredstva potrebna da bi se omogućilo životinji da zadrži željeni položaj u prostoru.

[[Mozak]] koristi informacije iz vestibulumskog sistema u glavi i iz [[propriopecepcija|propriocepcije]] u cijelom tijelu, kako bi omogućio [[sisari]]ma da razumiju [[dinamika (mehanika)|dinamiku]] i [[kinematika|kinematiku]] svog tijela (uključujući njegov položaj i ubrzanje) iz trenutka u trenutak. Kako su ova dva perceptivna izvora integrisana da obezbede osnovnu strukturu [[senzorij]]a – nije poznato.

==Sistem polukružnih kanala== 
[[Slika:Cochlea and vestibular system.gif|thumbnail|[[Pužnica]] i vestibulumski sistem]]
Sistem polukružnih kanala detektuje rotacione pokrete. Polukružni kanali su njegov glavni alat za postizanje ove detekcije.

===Struktura===
{{Glavni|Polukružni kanal}}

Pošto je svijet trodimenzijski, vestibulumski sistem sadrži tri [[polukružni kanal|polukružna kanala]] u svakom [[labirint (uho)|lavirintu]]. Oni su približno [[ortogon]]oidni (pod pravim uglom) jedni prema drugima i predstavljaju ''[[Horizontalni polukružni kanal|horizontalni]]'' (ili ''lateralni''), ''[[prednji polukružni kanal]]''  (ili ''gornji'') i ''[[stražnji polukružni kanal|stražnji]]'' (ili ''donji'') polukružni kanal. Prednji i stražnji kanali mogu se zajedno nazvati "vertikalni polukružni kanali".

*Kretanje tečnosti unutar '''horizontalnog''' polukružnog kanala odgovara rotaciji glave oko vertikalne ose (tj. [[vrat]]a), kao kada se radi [[pirueta]].
*Polukružni kanali '''prednji''' i '''stražnji''' detektuju rotacije glave u [[sagitalna ravan|sagitalnoj ravni]] (kao pri klimanju), i u [[kruna|čeonoj ravni]] , kao kada se izvodi [[salto]]. I prednji i stražnji kanali orijentisani su pod uglom oko 45° između čeone i sagitalne ravni.
Kretanje tečnosti gura strukturu zvanu [[Ampulska kupula|kupula]] koja sadrži [[trepljaste ćelije]] koje pretvaraju mehaničko kretanje u električne signale.<ref name="Boron 2005">{{cite book |author=Boulpaep, Emile L.; Boron, Walter F. |title=Medical physiology: a cellular and molecular approach |url=https://archive.org/details/medicalphysiolog0000boro |publisher=Elsevier Saunders |location=St. Louis, Mo |year=2005 |isbn=978-1-4160-2328-9 |oclc=56963726 }}</ref>

===Sistemi „guraj–vuci“===
[[Slika:Vestibular PushPull.svg|thumb|right|300px|Guraj–vuci sistem polukružnih kanala, za horizontalno kretanje glave udesno.]]

Kanali su raspoređeni tako da svaki kanal na lijevoj strani ima gotovo paralelan parnjak na desnoj. Svaki od ova tri para radi na na guraj-vuci način: kada je jedan kanal stimuliran, njegov odgovarajući partner na drugoj strani je inhibiran, i obrnuto.

Ovaj sistem omogućava da se osete svi pravci rotacije: dok se „desni horizontalni kanal“ stimuliše tokom rotacije glave udesno (slika 2), „lijevi horizontalni kanal“ se stimulira (i samim tim pretežno signalizira) okretanjem glave ulijevo.

Vertikalni kanali su ukršteno spojeni, tj. stimulacije koje su podražajne za prednji kanal su također inhibicijske za kontralateralni zadnji, i obrnuto.

===Vestibulo-čni refleks (VOR)===
{{Glavni|Vestibulo-očni refleks}}
[[Slika:Simple vestibulo-ocular reflex.PNG|thumb|300px|Vestibulo-očni refleks: Detektira se rotacija glave, koja pokreće inhibitorni signal [[ekstraokularni mišoć|ekstraokularnim mišićima]] na jednoj strani i podražajni signal mišićima na drugoj strani. Rezultat je kompenzacijski pokret očiju.]]

'''Vestibulo-očnii refleks''' ('''VOR''') je [[refleks]] [[pokret očiju|pokreta očiju]] koji stabilizira slike na [[retina|mrežnjači]] tokom kretanje glave tako što stvara pokret oka u smjeru suprotnom od kretanja glave, čime se čuva slika u centru vidnog polja. Naprimjer, kada se [[glava]] pomjeri udesno, oči se pomaknu ulijevo, i obrnuto. Pošto su blagi pokreti glave prisutni sve vrijeme, VOR je veoma važan za stabilizaciju vida: pacijenti čiji je VOR oštećen teško čitaju, jer ne mogu da stabilizuju oči tokom malih podrhtavanja glave. VOR refleks ne zavisi od vizuelnog unosa i radi čak i u potpunom mraku ili kada su [[oči]] zatvorene.

Ovaj [[refleks]], u kombinaciji sa principom guraj-vuci opisanim gore, čini fiziološku osnovu „testa brzih impulsa glave“ ili „Halmagyi-Curthoys-testa“, u kojem se glava brzo i snažno pomjera u stranu. dok posmatra da li oči gledaju u istom pravcu.<ref>{{Cite web|url=https://collections.lib.utah.edu/ark:/87278/s6546h55|title=Vestibular neuritis with and head impulse test and unidirectional nystagmus|last=Gold|first=Daniel|website=Neuro-Ophthalmology Virtual Education Library (NOVEL): Daniel Gold Collection. Spencer S. Eccles Health Sciences Library.|access-date=20. 11. 2019}}</ref>

===Mehanika===

[[Mehanika]] polukružnih kanala može se opisati prigušenim oscilatorom. Ako otklon kupule označimo sa <math>\theta</math>, a brzinu glave kao <math>\dot q</math>, otklon kupule je približno:
: <math>\theta (s) = \frac{\alpha s}{(T_1 s+1)(T_2 s+1)} \dot{q} (s)</math>

α = faktor  proporcije, a ''s'' odgovara frekvenciji. Za ljude, vremenske konstante T<sub>1</sub> i T<sub>2</sub> su približno 3 ms i 5 s. Kao rezultat toga, za tipske pokrete glave, koji pokrivaju opseg frekvencija od 0,1&nbsp;Hz i 10&nbsp;Hz, otklon kupule je približno proporcionalan brzini glave. Ovo je vrlo korisno jer brzina [[oči]]ju mora biti suprotna brzini glave kako bi se održao jasan [[vid]].

===Centralna obrada===

Signali iz vestibulumskog sistema takođe se projiciraju u [[mali mozak]] (gde se koriste za održavanje efektivnog VOR-a, zadatak koji se obično naziva "učenje" ili "prilagođavanje") i u različite oblasti u [[moždana kora|korteksu]]. Projekcije na korteks su raspoređene po različitim područjima, a njihove implikacije još uvijek nisu jasno shvaćene.

===Putevi projekcije===
Vestibulumska jezgra s obje strane [[moždano stablo|moždanog stabla]] razmjenjuju signale u vezi s [[kretanje]]m i položajem tijela. Ovi signali šalju se sljedećim projekcijskim putevima.
*Do [[cerebellum]]a: Signali koji se šalju u [[mali mozak]] prenose se nazad kao pokreti mišića glave, očiju i držanja.
*Na jezgra moždanih nerava [[Okulomotorni nerv|III]], [[Trohleusni nerv|IV]] i [[Abducensni nerv|VI]]. Signali koji se šalju ovim nervima izazivaju vestibulo-očni refleks. Omogućuju očima da se fiksiraju na objekt koji se kreće dok ostaju u fokusu.
*Do [[mrežasta formacija|mrežaste formacije]]: Signali koji se šalju u ovu formaciju signaliziraju novi položaj koji je tijelo zauzelo i kako prilagodititi [[krvotok|cirkulaciju]] i [[disanje]] prema položaju tijela.
*Do [[kičmena moždina|kičmene moždine]]: Signali koji se šalju u kičmenu moždinu omogućavaju brze [[refleks]]ne reakcije i na udovima i na trupu, kako bi se povratila ravnoteža.
*Do [[talamus]]a: Signali koji se šalju u talamus omogućavaju kontrolu motorike glave i tijela, kao i svijest o položaju tijela.<ref name="Saladin 2011">{{cite book |author=Saladin, Kenneth S. |title=Anatomy & Physiology: The Unity of Form and Function |url=https://archive.org/details/isbn_2740443113094 |publisher=McGraw-Hill |location=New York |year=2011 |isbn=978-0-07-337825-1 |oclc=799004854  }}</ref>

==Otolitski organi==
Dok polukružni kanali reaguju na rotacije, [[otolit|otolitski organi]] osjećaju linearna ubrzanja. Ljudi imaju dva otolitska organa sa svake strane, jedan se zove [[utrikulus]], a drugi  [[sakulus]]. Utrikulus sadrži dio [[trepljasta ćelija|trepljastih]] i potpornih ćelija koje se nazivaju makula. Slično tome, sakulus sadrži dio trepljastih  ćelija i [[sakulusna makula|makulu]]. Svaka [[trepljasta ćelija]] makule ima četrdeset do sedamdeset [[stereocilija]] i po jednu pravu [[cilija|ciliju]] koja se zove [[kinocilija]]. Vrhovi ovih cilija su ugrađeni u [[otolit]]nu membranu. Ova membrana je opterećena granulama proteina i [[kalcij-karbonat]]a koje se nazivaju otokonije. Ove otokonije povećavaju težinu i inerciju membrane i pojačavaju osjećaj gravitacije i kretanja. Sa uspravnom glavom, otolitska membrana se spušta direktno na trepljaste ćelije i stimulacija je minimalna. Međutim, kada je glava nagnuta, otolitna membrana se savija sa stereocilijama, stimulirajući trepljaste ćelije. Bilo koja orijentacija glave uzrokuje kombinaciju stimulacije utrikulusa i sakulusa dva uha. Mozak tumači orijentaciju glave upoređujući ove ulaze jedni s drugima i sa drugim ulazima iz očiju i receptorima za istezanje u vratu, otkrivajući na taj način da li je glava nagnuta ili se cijelo tijelo naginje..<ref name="Saladin 2011"/> U suštini, ovi otolitski organi osjećaju koliko se brzo ubrzava naprijed ili nazad, lijevo ili desno, ili gore ili dolje.<ref name="The Physiology of the Senses">{{cite web |url=http://www.tutis.ca/Senses/L10Balance/L10Balance.pdf |website=The Physiology of the Senses |title = Balance|first = Tutis|last = Vilis|date = 13. 11. 2018}}</ref>  Većina [[utrikulus]]nih signala izaziva pokrete [[oči]]ju, dok ih većina [[sakulus]]nih projicira na mišiće koji kontroliraju držanje.

Dok je interpretacija rotacijskih signala iz polukružnih kanala jednostavna, interpretacija otolitnih je teža: budući da je [[gravitacija]] ekvivalentna konstantnom linearnom ubrzanju, nekako se moraju razlikovati otolitni signali koji su uzrokovani linearnim kretanjima od onih uzrokovanih gravitacijom. Ljudi to mogu prilično dobro, ali [[neuron]]ski mehanizmi koji su u osnovi ovog razdvajanja još nisu u potpunosti shvaćeni.
Ljudi mogu osjetiti naginjanje glave i linearno [[ubrzanje]] čak i u mračnom okruženju zbog orijentacije dvije grupe snopova trepljastih ćelija s obje strane [[striola]]. Trepljaste ćelije na suprotnim stranama kreću se ogledalski simetrično, tako da kada se jedna strana pomjeri, druga je inhibirana. Suprotstavljeni efekti uzrokovani nagibom glave uzrokuju različite senzorne inpute iz snopova trepljastih ćelija, omogućavaju ljudima da razaberu u kom smjeru se glava naginje.<ref name="NCBI Bookshelf">{{cite journal |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK10792/ |title=The Otolith Organs: The Utricle and Sacculus |journal= NCBI Bookshelf - Neuroscience|year=2001 |last1=Williams |first1=S. Mark |last2=McNamara |first2=James O. |last3=Lamantia |first3=Anthony-Samuel |last4=Katz |first4=Lawrence C. |last5=Fitzpatrick |first5=David |last6=Augustine |first6=George J. |last7=Purves |first7=Dale }}</ref> Senzorne informacije se zatim šalju u mozak, koji može odgovoriti odgovarajućim korektivnim radnjama na [[nervni sistem|nervni]] i [[mišićni sistem]], kako bi osigurao održavanje ravnoteže i [[svijest]]i.<ref name="Angelaki 2008">{{cite journal |vauthors=Angelaki DE, Cullen KE |title=Vestibular system: the many facets of a multimodal sense |journal=Annu. Rev. Neurosci. |volume=31 |pages=125–50 |year=2008 |pmid=18338968 |doi=10.1146/annurev.neuro.31.060407.125555 |url=https://zenodo.org/record/898126}}</ref>

==Patologija==

Bolesti vestibulumskog sistema mogu imati različite oblike i obično izazivaju [[vertigo]]<ref>{{Cite web|title = Vertigo|url = http://umm.edu/programs/hearing/services/vertigo#disorders|website = University of Maryland Medical Center|access-date = 13. 11. 2015|archive-date = 17. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151117020432/http://umm.edu/programs/hearing/services/vertigo#disorders|url-status = dead}}</ref> i nestabilnost ili gubitak ravnoteže, često praćeni [[mučnina]]ma. Najčešće  vestibulumske bolesti kod ljudi su [[vestibulumski neuritis]], srodno stanje koje se zove [[labirintitis]], [[Ménièreova bolest]] i [[BPPV]]. Pored toga, na funkciju vestibulumskog sistema mogu uticati tumori na vestibulopužničnom nervu, infarkt u [[moždano stablo|moždanom stablu]] ili u [[moždana kora|korteksnim]] regijama povezanim sa obradom vestibulumskih signala, i [[cerebelumska atrofija]].

Kada vestibulumski i vizuelni sistem daju neskladne rezultate, često se javlja mučnina. Kada ovaj sistem prijavljuje, ali vizuelni sistem ne prijavljuje kretanje, dezorijentacija kretanja se često naziva [[bolest kretanja]] (ili morska bolest, bolest automobila, simulacijka bolest ili zračna bolest). U suprotnom slučaju, kao kada je osoba u okruženju nulte gravitacije ili tokom sesije virtuelne stvarnosti, dezorijentisani osećaj se često naziva [[sindrom adaptacije prostora|svemirska bolest]] ili [[sindrom adaptacije prostora]]. Bilo koja od ovih "bolesti" obično prestaje kada se uspostavi podudarnost između dva sistema.

[[Alkohol]] također može uzrokovati promjene u vestibulumskom sistemu na kratke periode i rezultirati [[vrtoglavica|vrtoglavicom]] i možda [[nistagmus]]om zbog promjenjive [[viskoznost]]i krvi i endolimfe tokom konzumiranja alkohola. Termin za ovo je [[pozicijski alkoholni nistagmus]] (PAN):
* PAN I - Koncentracija alkohola je veća u krvi nego u vestibulumskom sistemu, stoga je endolimfa relativno gusta.
* PAN II - Koncentracija alkohola je niža u krvi nego u vestibulumskom sistemu, pa je endolimfa relativno razrijeđena.

PAN I će rezultirati subjektivnom vrtoglavicom u jednom smjeru i obično se javlja ubrzo nakon uzimanja alkohola kada je nivo alkohola u krvi najviši. PAN II će na kraju izazvati subjektivnu vrtoglavicu u suprotnom smjeru. Ovo se dešava nekoliko sati nakon konzumiranja i nakon relativnog smanjenja nivoa alkohola u [[krv]]i.
[[Benigna paroksizamska pozicijska vrtoglavica]] (BPPV) je stanje koje rezultira akutnim simptomima vrtoglavice. Vjerovatno nastaje kada su komadići odlomljenih [[otolit]]a skliznuli u jedan od polukružnih kanala. U većini slučajeva zahvaćen je stražnji kanal. U određenim položajima glave, ove čestice se pomeraju i stvaraju talas [[fluid]]a koji pomjera kupulu zahvaćenog kanala, što dovodi do vrtoglavice, zamagljenja i [[nistagmus]]a.

Slično stanje kao BPPV može se javiti kod [[pas]]a i ostalih [[sisar]]a, ali termin „vertigo“ se ne može primijeniti jer se odnosi na subjektivnu percepciju. Terminologija nije standardizirana za ovo stanje.

Uobičajena vestibulumska patološka pojava  kod pasa i mačaka kolokvijalno je poznata kao "stara vestibulumska bolest psa", ili formalnije idiopatska periferna vestibulumska bolest, koja uzrokuje iznenadnu epizodu gubitka ravnoteže, kruženje, naginjanje glave i druge znakove. Ovo stanje je vrlo rijetko kod mladih pasa, ali prilično često kod gerijatrijskih životinja i može utcati na [[mačke]] bilo koje dobi.<ref>{{cite journal |last1=Rossmeisl |first1= John |year= 2010 |title=Vestibular Disease in Dogs and Cats |journal= Veterinary Clinics of North America: Small Animal Practice|volume= 40|issue=1|pages= 80–100 |doi=10.1016/j.cvsm.2009.09.007 |pmid= 19942058 }}</ref>

Takođe je utvrđeno da je vestibulumska disfunkcija povezana sa kognitivnim i emocijskim poremećajima, uključujući [[depersonalizacija|depersonalizaciju]] i [[derealizacija|derealizaiju]].<ref name=PMID_vestibualar_disorders_correlations>{{ cite journal |last1 = Smith |first1 = Paul F |last2 = Darlington |first2 = Cynthia L |year = 2013 |title = Personality changes in patients with vestibular dysfunction. |journal = Frontiers in Human Neuroscience |quote = patients with vestibular disorders have been reported to experience other personality changes that suggest that vestibular sensation is implicated in the sense of self. These are depersonalization and derealization symptoms such as feeling "spaced out", "body feeling strange" and "not feeling in control of self". We propose in this review that these symptoms suggest that the vestibular system may make a unique contribution to the concept of self through information regarding self-motion and self-location that it transmits, albeit indirectly, to areas of the brain such as the temporo-parietal junction |url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24194706 |doi = 10.3389/fnhum.2013.00678|pmid = 24194706 |pages = 678 |volume = 7 |pmc=3810789|doi-access = free }}</ref>

== Ostali kičmenjaci ==
Iako ljudi, kao i većina drugih kičmenjaka, imaju tri polukružna kanala u svojim vestibulumskiim sistemima, [[kolouste|sljepulje]] (lampetre) i [[kolouste|paklare]] su kičmenjaci koji odstupaju od ovog trenda. Vestibulumski sistem lampetri sadrži dva polukružna kanala, dok sistem zmijuljica sadrži jedan kanal. Dva kanala lampetre su razvojno slična prednjem i stražnjem kanalu koji se nalazi kod ljudi. Čini se da je jedini kanal pronađen u zmijuljica sekundarno izveden.

Dodatno, njihov vestibulumski sistem razlikuje se od onih koji se nalaze u drugih kičmenjaka po tome što im otolitski organi nisu segmentirani kao utrikulus i sakulus koji se nalaze kod ljudi, već čine jednu kontinuiranu strukturu koja se naziva ''macula communis''.<ref>{{Cite journal | doi=10.1038/s41586-018-0782-y| title=Inner ear development in cyclostomes and evolution of the vertebrate semicircular canals| year=2019| last1=Higuchi| first1=Shinnosuke| last2=Sugahara| first2=Fumiaki| last3=Pascual-Anaya| first3=Juan| last4=Takagi| first4=Wataru| last5=Oisi| first5=Yasuhiro| last6=Kuratani| first6=Shigeru| s2cid=54458839| journal=[[Nature]]| volume=565| issue=7739| pages=347–350| pmid=30518864}}</ref>

== Beskičmenjaci ==

Kod [[beskičmenjak]]a postoji  veliki broj vestibulumskih organa. Dobro poznati primjer su haltere [[muha]] ([[Diptera]]) koji su modificirana zadnja krila.

== Također pogledajte==
* [[Tamna ćelija]]
*[[Vrtoglavica povezana sa migrenom]]
*[[Statocist]]

==Reference==
{{Reflist|30em}}

== Dopunska literatura ==
{{Refbegin|30em}}
* {{cite book |author=Thomas Brandt |title=Vertigo: Its Multisensory Syndromes |publisher=Springer |location=Berlin |year=2003 |isbn=978-0-387-40500-1 |oclc= 52472049}} ('''Comment:''' For clinicians, and other professionals working with dizzy patients.)
* {{cite web |author=Christopher Brill, Peter A. Hancock, Richard D. Gilson |date=2003 |url=http://drivingassessment.uiowa.edu/DA2003/pdf/30_ChristopherBrill_format.pdf |title=Driver Fatigue: Is Something Missing? |publisher=University of Central Florida |access-date=12. 2. 2022 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304231000/http://drivingassessment.uiowa.edu/DA2003/pdf/30_ChristopherBrill_format.pdf |url-status=dead }} ('''Comment:''' Research on driver or motion-induced sleepiness aka sopite syndrome links it to the vestibular labyrinths.)
* {{cite journal |last1=Cullen |first1=Soroush |last2=Cullen |first2=Kathleen |year=2008 |doi=10.4249/scholarpedia.3013 |title=Vestibular system |journal=Scholarpedia|volume=3|issue=1|page=3013|bibcode=2008SchpJ...3.3013C|doi-access=free}}
* {{cite book |author=S. M. Highstein, R. R. Fay, A. N. Popper, editors |title=The vestibular system |url=https://archive.org/details/springer_10.1007-b97280 |publisher=Springer |location=Berlin |year=2004 |isbn=978-0-387-98314-1 |oclc=56068617}} ('''Comment:''' A book for experts, summarizing the state of the art in our understanding of the balance system)
* Lawson, Ben D; Rupert, Angus H; Kelley, Amanda M. [http://search.proquest.com/openview/a0a6282958872f9456c42d4a725e0cdf/1 "Mental Disorders Comorbid with Vestibular Pathology"]. A preview of an article on how vestibular disorders can cause symptoms that look like mental disorders.
{{refend}}

== Vanjski  linkovi ==
* [https://vestibular.org/ Vestibular Disorders Association] For more information about vestibular (inner ear balance) disorders.
* [https://web.archive.org/web/20160304073046/http://headimpulse.com/ (Video) Head Impulse Testing site] (vHIT) Site with thorough information about vHIT
* [http://www.physpharm.fmd.uwo.ca/undergrad/sensesweb/ SensesWeb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070520084243/http://www.physpharm.fmd.uwo.ca/undergrad/sensesweb/ |date=20. 5. 2007 }}, which contains animations of all sensory systems, and additional links.
* [http://www.dizzytimes.com/ Dizzytimes.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100805084950/http://www.dizzytimes.com/ |date=5. 8. 2010 }} Online Community for Sufferers of Vertigo and Dizziness.
* [http://nba.uth.tmc.edu/neuroscience/s2/chapter10.html Vestibular System], ''Neuroscience Online'' (electronic neuroscience textbook)

{{Osjećaji i percepcija}}
{{Vestibulumski sistem}}
{{Slušni i vestibulumski putevi}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Vestibulumski sistem|*]]
[[Kategorija:Nervni sistem]]
[[Kategorija:Senzorni sistemi]]
[[Kategorija:Uho]]
[[Kategorija:Čula]]