Izvorni kôd stranice Testisi

{{Infokutija anatomija
| Ime        = Testis
| Latinski       = ''Testis''
| Slika       = Figure 28 01 03.JPG
| Caption     = Dijagram unutrašnjih struktura testisa 
| Width       = 300 px
| Image2      = Gray1144.png
| Caption2    = Dijagram vanjskog okruženja i okolnih struktura testisa odraslog muškarca
| Precursor   =Genitalna kvržica
| System      =[[Muški reproduktivni sistem]]
| Artery      = [[Testicular artery]]
| Vein        = [[Testisna vena]], [[Pampiniformmi pleksus]]
| Nerve       = [[Spermni pleksus]]
| Lymph       = [[Slabinski limfni čvorovi]]
}}
[[Datoteka:Testis.gif|thumb|right|202px| Animacija migracije spermatozoida od klicnog porijekla do izlaza iz [[vas deferens]].  A.) Krvni sudovi; B.) Glava [[epididimis]]a; C.) Eferentni kanalići; D.) Seminiferne cjevčice; E.) Parijetalna lamina [[tunica vaginalis]]; F.) Visceralna lamina tunica vaginalis; G.) Šupljina tunica vaginalis; H.) [[Tunica albuginea]]; I.) Režnjići testisa; J.) Rep epididimisa; K.) Tijelo epididimisa; L.) Mediastinum; M.) [[Vas deferens]].]]
<!-- Deleted image removed: [[File:Testicle exposed.jpg|thumb|alt=testicle|A testicle outside of the [[scrotum]]]] -->
'''Testis''' (plural '''testtes''') je mužjačka [[reproduktivna žlijezda]] ili [[gonada]] kod svih životinja, uključujući i ljude. [[Homologija (biologija)|Homologan]] je [[jajnik]]u [[ženka|ženki]]. Funkcije testisa su da proizvode i [[sperma|spermu]] i [[androgen]]e, prvenstveno [[testosteron]]. Otpuštanje testosterona kontrolira [[prednji režanj hipofize]] ([[luteinizirajući hormon]]); budući da je proizvodnja sperme pod kontrolom prednjeg režnja [[hipofiza|hipofize]] [[folikul-stimulirajući hormon]] i [[gonada|gonadskog]] testosterona.

==Struktura==
===Isapoljavanje===
[[datoteka:Male and female gonads 1.png|thumb|Muška  gonada (testisi, lijevo) i ženska gonada ([[jajnici]], desno)]]
Mužjaci imaju dva testisa slične veličine sadržana u [[skrotum]]u, koji predstavlja produžetak trbušnog zida. Skortumska asimetrija nije neuobičajena: jedan se testis proteže dalje prema skrotumu nego drugi zbog razlika u anatomiji vaskularne mreže.

=== Mjerenje ===
Volumen testisa može se procijeniti palpiranjem i uspoređivanjem s elipsoidima poznatih veličina. Drugi metod je upotreba [[antropometrija|antropometrijskih]] pomagala ([[orhidometar]]) ili ravnala na osobi ili na [[ultrazvuk|ultrazvučnoj]] sliciu za dobijanje tri mjerne osi x, y i z (dužina, dubina i širina ). Ta se mjerenja tada mogu koristiti za izračunavanje volumena, koristeći formulu za volumen [[elipsoid]]a:
 
:<math>Volume = \frac{4}{3} \cdot \pi \cdot \frac{length}{2} \cdot \frac{width}{2} \cdot \frac{depth}{2}</math>
:<math>\approx length \cdot width \cdot depth \cdot 0,52</math>

Dimenzije prosječnog zrelog testisa su do dužine 2&nbsp;inča, širina 0,8&nbsp;inča, a visina 1,2&nbsp;inča (5 × 2 × 3&nbsp;cm). [[Tannerova skala|Tannerova skala za određivanje zrelosti muških genitalija]]  označava zrelosni stadij koji je preračunat u rangove zapremine od I, manje od 1,5&nbsp;ml do stadija V, sa zapreminom većom od 20&nbsp;ml. Normalna zapremina je 15 do 25 ml; a prosjek je 18&nbsp;cm³ po testisu (rang 12&nbsp;cm³ do 30&nbsp;cm³.<ref>[https://books.google.com/books?id=LZsrznAqKnEC&printsec=frontcover&dq=andrology&sig=du3-cvy3ozj6KnifCoXuH2hzpbg#PPA92,M1 Andrology: Male Reproductive Health and Dysfunction] by E. Nieschlag, Hermann M. Behre, H. van. Ahlen</ref>

==Unutrašnja struktura==
[[datoteka:transversetestis.png|thumb|right|Poprečni presjek lijevog dijela skrotuma i lijevog testisa]]

===Sistem kanala===
Testisi su prekriveni čvrstom opnastom školjkom nazvanom [[tunica albuginea (testisi)|tunica albuginea]]. Unutar testisa nalaze se vrlo fino namotane cijevi koje se nazivaju [[seminiferozne tubule]]. Cjevčice su obložene slojem ćelija ([[klicne ćelije]]) koje se razvijaju od [[pubertet]]a do starosti u [[sperma|spermske]] [[ćelija (biologija)|ćelije]] (poznate i kao [[spermatozoid]]i ili muški [[gamet]]i). Sperma u razvoju putuje kroz sjemenišne tubule do [[rete testis]] koja se nalazi u [[medijastinum testis]], do [[eferentni kanali|eferentnih kanala]], a potom do [[epididimis]]a, gdje sazrijevaju novostvorene ćelije sperme. (vidi [[spermatogeneza]]). Sperma prelazi u [[vas deferens]] i na kraju se kroz mišićne kontrakcije izbacuje kroz [[ureter]] i iz [[Vanjski otvor uretera (muški)|ureterski otvor]].

=== Primarni tipovi ćelija ===
;Unutar [[seminiferozne tubule]]:
* Ovdje se [[germ-ćelije]] razvijaju u [[spermatogonija|spermatogonije]], [[spermatocit]]e, [[spermatida|spermatide]] i [[spermatozoid]]e u procesu spermatogeneze. [[Gamet]]i sadrže [[DNK]] za oplodnju jajašca.<ref>[https://books.google.com/books?id=FoSiGTXn6BUC&printsec=frontcover#v=onepage&q=testes%20OR%20testis%20OR%20testicle%20OR%20testicles&f=false Histology, A Text and Atlas] by Michael H. Ross and Wojciech Pawlina, Lippincott Williams & Wilkins, 5th ed, 2006</ref>
* [[Sertolijeve ćelije]] – pravi [[epitel]] sjemeničkog seminifernog epitela, kritičan je za potporu razvoju mjesnih ćelija u spermatozoide. Sertolijeve ćelije izlučuju [[inhibin]].<ref>{{cite journal |vauthors=Skinner M, McLachlan R, Bremner W |title=Stimulation of Sertoli cell inhibin secretion by the testicular paracrine factor PModS |url=https://archive.org/details/sim_molecular-and-cellular-endocrinology_1989-10_66_2/page/239 |journal=Mol Cell Endocrinol |volume=66 |issue=2 |pages=239–49 |year=1989 |pmid=2515083 |doi=10.1016/0303-7207(89)90036-1|hdl=1773/4395 |hdl-access=free }}</ref>
* [[Peritubulske mijeloidne ćelije|Peritubulske]] [[mijeoidne ćelije]] okružuju seminiferne tubule.<ref>Arch Histol Cytol. 1996 Mar;59(1):1–13</ref>

;Između tubula (intersticijske ćelije)
* [[Leydigove ćelije]] – ćelije lokalizirane između [[seminiferne tubule|seminifernih tubula]] koje proizvode i luče [[testosteron]] i druge [[androgen]]e važne za [[seksualni razvoj]] i [[pubertet]], [[sekundarne seksualne karakteristike]] poput dlakavosti  lica, [[seksualna aktivnost čovjeka|seksualnog ponašanja]] i [[libido|libida]], podržavajući spermatogenezu i [[erekcija|erektilnu funkciju]]. Testosteron takođe kontrolira volumen testisa.
* Prisutni su i:
** nezrele Leidigove ćelije
** Intersticijski [[makrofag]]i i [[epitelne ćelije]].
 
===Prokrvljenost i limfni sistem===
U opskrbi krvlju i [limfa|limfnoj drenaži]]] testisa i skrotuma razlikuju se:
* Uparene [[arterije testisa]] nastaju direktno iz [[trbušna aorta|trbušne aorte]] i spuštaju se kroz [[ingvinalni kanal]], dok za skrotum i ostatak vanjskih genitalija krv isporučuje [[unutrašnja pudendalna arterija]] (sama grana [[unutrašnja ilijačna arterija|unutrašnje ilijačne arterije]]).
* Testis ima kolateralnu opskrbu krvlju u kojoj učestvuju 1. [[kremasterijske arterije]] (grana [[donja epigastrična arterija]], koja je grana u [[vanjske ilijačne arterije]]) i 2. [[arterija do ductus deferens]] (grana [[donja vezikularna arterija|donje vezikulske arterije]], koja je grana [[unutrašnje ilijačne arterije]]). Stoga, ako se testisna arterija ligira, npr. tokom Fowler-Stevensove [[orhiopeksija|orhiopeksije]] za visoki nespušteni testis, testis će obično preživjeti na tim drugim zalihama krvi.
* Limfna drenaža testisa prati arterije testisa nazad do [[paraaortni limfni čvorovi|paraaortnih limfnih čvorova]], dok [[limfa]] iz [[skrotum]]a drenira u [[ingvinalni limfni čvor]].
[[Datoteka: Testicle-cat.jpg |thumb| 300px | Testis [[mačka|mačke]]: 1) Extremitas capitata, 2) Extremitas caudata, 3) Margo epididymalis, 4) Margo liber, 5) Mezorhij, 6) Epididimis , 7) Arterija i vena testicularis, 8) Ductus deferens.]]

== Funkcija ==
Osnovna funkcija testisa je proizvodnja hormona i [[spermatogeneza]] ili stvaranje [[spermatozoid]]a. Iz testisa spermiji ulaze u [[pasjemenik]], gdje sazrijevaju pod uticajem posebnih enzima i bjelančevina, zatim kroz sjemenovod odlaze u blizinu sjemenskih mjehurića. Ovdje se izlučuje dio tekućine, koja ih tokom spolnog odnosa odvodi u mokraćni kanal. Kod sisara, testisi su locirani izvan tijela, pošto je spermatogeneza efikasnija na temparaturama nižim od temparature tijela od 37 stepeni Celzijusa. Kremasti mišić obavija testise. Kada se ovaj mišić skupi, testisi se približe bliže tijelu, čime se obezbjeđuje zagrijavanje, odnosno održavanje temperature testisa. Kada temperatura treba da se spusti, ovaj mišić se opušta i spušta testise od tijela i omogućuje hlađenje testisa. Isti se mehanizam dešava kada se organizam izloži stresu (testisi se podižu u evolutivnom cilju zaštite prilikom borbe), i tokom orgazma.

Normalno je da jedan testis niži od drugog (najčešće lijevi). Ovo je zbog razlike u vaskularnoj i anatomskoj strukturi na lijevoj i desnoj strani mošnica i testisa. Također se misli da je i ovo evolutivnog karaktera, kako se testisi ne bi odbijali jedan od drugog.

==Veličina==
[[datoteka:Rabbit testis.jpg|thumb|right|Poprečni presjek testisa kunića na mikroskopskom povećanju od 40X]]
[[Monogamija|Relativna veličina testisa]] često je pod uticajem [[sistem parenja|sistema parenja]].<ref name="Pitcher, Dunn, Whittingham, 2005">{{cite journal | last1 = Pitcher | first1 = T.E. | last2 = Dunn | first2 = P.O. | last3 = Whittingham | first3 = L.A. | year = 2005 | title = Sperm competition and the evolution of testes size in birds | url = | journal = Journal of Evolutionary Biology | volume = 18 | issue = 3| pages = 557–567 | doi=10.1111/j.1420-9101.2004.00874.x| pmid = 15842485 }}</ref> Veličina testisa u odnosu na tjelesnu težinu uveliko varira. U [[sisar]]skom carstvu postoji tendencija da se veličina testisa podudara sa više prijatelja - parnjaka (npr. [[harem]]i, [[poligamija]]). Proizvodnja izlazne sperme i spermatozoida u testisima je također veća kod višeglasnih životinja, što je moguće takmičenj spermnih gena za preživljavanje. Testisi [[kitovi|pravog kita]] vjerovatno će biti najveći od svih životinja, od kojih svaki teži oko 500&nbsp;kg (1.100&nbsp;lb).<ref>{{cite web |url=http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Eubalaena_glacialis.html |author=Crane, J. |author2=Scott, R.  |year=2002 |title=Eubalaena glacialis |work=Animal Diversity Web |access-date=1. 5. 2009}}</ref>

U porodici ''[[Hominidae]]'', [[gorile]] imaju male [[promiskuitet|ženski promiskuitet]] pa postoji konkurencija sperme i testisi su mali u poređenju s tjelesnom težinom (0,03%). [[OBIČNI čimpanza|ČimpanzE]] imaju visok promiskuitet i velike testise u poređenju s tjelesnom težinom (0,3%). Veličina ljudskog testisa pada između tih krajnosti (0,08%).<ref name=Shackelford>{{Cite journal | last1 = Shackelford | first1 = T. K. | last2 = Goetz | first2 = A. T. | doi = 10.1111/j.1467-8721.2007.00473.x | title = Adaptation to Sperm Competition in Humans | url = https://archive.org/details/sim_current-directions-in-psychological-science_2007-02_16_1/page/47 | journal = Current Directions in Psychological Science | volume = 16 | pages = 47–50 | year = 2007 | pmid =  | pmc = }}</ref>

Težina testisa varira i kod sezonskih parenja, poput [[kojot]]a.

===Unutrašnja struktura===
Pod žilavom opnastom školjkom nazvanom [[tunica albuginea (testisi)|tunica albuginea]]) testisi [[amniota]], kao i neke [[ribe]] [[Teleostea]], sadrže vrlo fine zavojite cijevi nazvane [[seminiferozne tubule]].<ref>{{Cite book |last1=Heptner |first1=V. G. |last2=Naumov |first2=N. P. |year=1998 |title=Mammals of the Soviet Union Vol. II Part 1a, SIRENIA AND CARNIVORA (Sea cows; Wolves and Bears)}}</ref>

[[Vodozemci]] i većina riba nemaju seminiferne tubule. Umjesto toga, spermatozoidi se proizvode u sfernim strukturama koje se nazivaju ''spermne ampule''. To su sezonske strukture, koje oslobađaju svoj sadržaj tokom sezone parenja, a potom ih tijelo ponovo apsorbira. Prije sljedeće sezone parenja, počinju se formirati i sazrijevati nove spermne ampule. Ampule su inače u suštini identične sjemenskiim tubulama u [[kičmenjaci|viših kičmenjaka]], uključujući isti raspon tipova ćelija.<ref name=VB>{{cite book |author=Romer, Alfred Sherwood|author2=Parsons, Thomas S.|year=1977 |title=The Vertebrate Body |url=https://archive.org/details/vertebratebody0000rome_a5a9|publisher=Holt-Saunders International |location= Philadelphia, PA|pages= [https://archive.org/details/vertebratebody0000rome_a5a9/page/385 385]–386|isbn= 978-0-03-910284-5}}</ref>

==Galerija==
<gallery class="center">
Slide4aaaaaa.JPG|Testis
Slide2CC.JPG|Testis
Hanging testicles.JPG|Testis na kremasterskom mišiću. To su dva zdrava testisa. Toplina ih spušta, omogućujući hlađenje.
Human_Scrotum.JPG| HZdrav[[skrotum]] sadrži normalno velike testise. Skrotum je u pritiješnjenom položaju. Na slici je prikazana i tekstura.
Testicle-cat.jpg|Testis [[mačka]]: 1: Extremitas capitata, 2: Extremitas caudata, 3: Margo epididymalis, 4: Margo liber, 5: Mesorchium, 6: Epididymis, 7: Testisna arterija i v ena, 8: Ductus deferens
Illu testis surface.jpg|Površina testisa
Illu testis cross section.jpg|poprečni presjek testisa
Gray1148.png|Desni testis, sa otvorenom [[tunica vaginalis]].
Rabbitttestis100x2.jpg|Mikroskopski izgled testisa kunića 100×
Slide8eee.JPG|Testis
</gallery>

== Oboljenja ==
* varikokela testisa
* hidrocela testisa
* Karcinom tetstisa

== Također pogledajte ==
* [[Penis]]
* [[Skrotum]]
* [[Pasjemenik]]

==Vanjski linkovi==
* [[wikt:Thesaurus:testicles|List of synonyms and slang words for testicles in many languages]] at [[wikt:Wiktionary:Thesaurus|Wiktionary's Thesaurus]] 
* [https://www.proteinatlas.org/humanproteome/testis Testis at the Human Protein Atlas]
mammalsofsov211998gept _location=Enfield, NH _publisher=Science Publishers _isbn=978-1-886106-81-9 _oclc=490089621 _ref=harv 
{{Commonscat|Testicles}}
{{muški reproduktivni sistem}}

[[Kategorija:Endokrini sistem]]
[[Kategorija:Muški reproduktivni sistem]]
[[Kategorija:Testisi]]
[[Kategorija:Žlijezde]]