Izvorni kôd stranice Teorijska fizika

[[Datoteka:LorentzianWormhole.jpg|mini|Vizuelno predstavljanje Schwarzschild-ve [[crvotočina|crvotočine]]. Crvotočine nisu nikada uočene, ali je predviđeno njihovo postojanje kroz matematičke modele i naučnu teoriju.]]
'''Teorijska fizika''' je grana [[fizika|fizike]] koja primjenjuje [[matematički model]] i [[apstrakcija|apstrakcije]] fizikalnih objekata i sistema da racionalizira, objasni i predvidi prirodne [[pojava|pojave]]. Ona je u suprotnosti sa [[eksperimentalna fizika|eksperimentalnom fizikom]], koja koristi eksperimentalne alate radi ispitivanja ovih pojava.

Napredak [[nauka|nauke]] zavisi generalno od uzajamnog djelovanja između [[eksperiment]]alnih proučavanja i [[teorija|teorije]]. U nekim slučajevima, teorijska fizika se pridržava standarda [[Matematička strogost|matematičke strogosti]] dok daje manju težinu eksperimentima i posmatranjima.{{napomena|Postoji neka rasprava o tome da li ili ne teorijska fizika koristi matematiku za izgradnju intuicije i ilustrativnosti za izdvajanje fizičkog uvida (pogotovo kada normalno [[iskustvo]] zakaže), prije nego kao sredstvo u formaliziranju teorije. Ovo se veže na pitanje o korištenju matematike u manje formalno rigoroznoj mjeri, a više intuitivno ili na heuristički način nego, recimo, [[matematička fizika]].}} Naprimjer, prilikom razvoja [[Posebna teorija relativnosti|posebne teorije relativnosti]], [[Albert Einstein]] je bio zabrinut sa [[Lorentzova transformacija|Lorentzovom transformacijom]] koja je ostavila [[Maxwellove jednačine]] invarijantne, ali je bio očigledno nezainteresiran za [[Michelson–Morleyev eksperiment|Michelson–Morleyevim eksperimentom]] u vezi plutanja planete [[Zemlja|Zemlje]]  kroz [[Eter (fizika)|eter]]. U drugu ruku, Einstein je dobio [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] za objašnjavanje [[Fotoelektrični efekat|fotoelektričnog efekta]], prethodno eksperimentalnog rezultata kojem je nedostajala teoretska podloga.<ref name="Ref_s">{{cite web|title = The Nobel Prize in Physics 1921|publisher =The [[Nobel Foundation]]|url = http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1921/index.html|access-date=9. 10. 2008}}</ref>

== Pregled ==
'''Fizikalna teorija''' je model fizikalnih događaja. Procjenjuje se po mjeri koje se njene pretpostavke slažu sa empirijskim opservacijama. Kvalitet fizikalne teorije se procjenjuje također prema svojim sposobnostima da napravi nova predviđanja koja mogu biti ovjerena novim opservacijama. Fizikalna teorija se razlikuje od [[Teorem|matematičkih teorema]] u tome da iako su obje zasnovane na nekom obliku [[aksiom]]a, procjena matematičke primjenjivosti nije zasnovana na prihvatanju sa bilo kojim eksperimentalnim rezultatima.<ref name=Nelson>[http://www.esotericka.org/cmc/tth.html Theorems and Theories] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140819090102/http://www.esotericka.org/cmc/tth.html |date=19. 8. 2014 }}, Sam Nelson.</ref><ref name=Chu>Mark C. Chu-Carroll, 13. 3. 2007 :[http://scienceblogs.com/goodmath/2007/03/13/theories-theorems-lemmas-and-c-1/Theories, Theorems, Lemmas, and Corollaries.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220921221912/https://scienceblogs.com/goodmath/2007/03/13/theories-theorems-lemmas-and-c-1/Theories, |date=21. 9. 2022 }} Good Math, Bad Math blog.</ref> Fizikalna teorija slično odstupa od [[matematička teorija|matematičke teorije]], u smislu da riječ "teorija" ima različito značenje u matematičkim pojmovima.{{napomena|Ponekad riječ "teorija" može se koristiti dvosmisleno u ovom smislu, ne da opiše naučne teorije, nego istraživanje (pod)polja i programa. Primjeri: teorija relativnosti, teorija kvantnog polja, teorija struna.}} 
{{citat2|<math>\mathrm{Ric} = k\,g</math>|''Jednačine za [[Einsteinova mnogostrukost|Einsteinovu mnogostrukost]], koja se koristi u [[generalna relativnost|generalnoj relativnosti]] za opis zakrivljenosti [[prostorvrijeme|prostorvremena]]''}}

Fizikalna teorija uključuje jednu ili više veza između različitih mjerljivih količina. [[Arhimed]] je shvatio da brod plovi potiskivanjem svoje mase od vode, a [[Pitagora]] je shvatio vezu između dužine [[oscilacija|vibriranja]] žice i [[muzika|muzičkog tona]] koji proizvodi.<ref>{{cite book|title=Vibration of Continuous Systems |author= Singiresu S. Rao|edition= illustrated
|publisher= [[John Wiley & Sons]]|at=5,12|ISBN=0471771716|year= 2007}} {{ISBN|9780471771715}}</ref><ref>{{cite book|title= The Pythagorean Theorem: A 4,000-year History|url= https://archive.org/details/pythagoreantheor00maor_251|author= Eli Maor |edition= illustrated |publisher= [[Princeton University Press]]|pages=[https://archive.org/details/pythagoreantheor00maor_251/page/n33 18]-20|year= 2007|isbn= 0691125260}} {{ISBN|9780691125268}}</ref> Ostali primjeri navode [[entropija|entropiju]] kao mjeru nesigurnosti vezano za pozicije i [[kretanje (fizika)|kretanja]] nevidljivih [[molekula|čestica]] i [[kvantna mehanika|kvantnomehaničku ideju]] da ([[rad (fizika)|rad]] i) [[energija]] nisu neprekidno promjenjive.

Teorijska fizika se zasniva na nekoliko različitih pristupa. U tom pogledu, [[teorijska fizika čestica]] oblikuje dobar primjer. Naprimjer: "[[Fenomenologija (nauka)|fenomenologisti]]" mogu primijeniti (polu-) empirijske formule da se slože sa eksperimentalnim rezultatima, često bez dubljeg fizikalnog shvatanja.{{napomena|Rad Johanna Balmera i Johannesa Rydberga u spektroskopiji, i [[polu-empirijska formula mase]] nuklearne fizike dobri su kandidati za primjere ovog pristupa.}} "Modeleri" (također zvani "model-graditelji") često se pojavljuju više kao fenomenologisti, ali pokušavaju modelirati spekulativne teorije koje imaju određene željene osobine (prije nego na eksperimentalnim podacima), ili primijeniti tehnike matematičkog modeliranja za fizikalne probleme.{{napomena|[[Ptolomejski model|Ptolomejski]] i [[Heliocentrizam|Kopernikovi]] modeli Sunčevog sistema, Bohrov model [[vodik]]ovih atoma i [[model nuklearne ljuske]] dobri su kandidati za primjere ovog pristupa.}} Postoje neki pokušaji da se kreiraju približne teorije, zvane ''[[Efektivne teorije polja|efektivne teorije]]'', jer potpuno razvijene teorije mogu biti označene kao nerješive ili [[složenost|prekomplikovane]]. Drugi teoretičari mogu pokušati da [[Objedinjene teorije polja|objedine]], formaliziraju, reinterpretiraju ili generaliziraju postojeće teorije, ili da naprave potpuno nove teorije.{{napomena|Uvjerljivo ovo su najslavnije teorije u fizici: Newtonova teorija gravitacije, Einsteinova teorija relativnosti i Maxwellova teorija elektromagnetizma dijele neki od ovih atributa.}}

== Glavne teorije ==
Glavne teorije (nekad se označavaju i kao ''središnje teorije'') predstavljaju cjelinu znanja, kako činjeničnog tako i naučnih pogleda, a posjeduje i uobičajeni naučni kvalitet testova kroz ponavljanje, dosljednosti sa postojećom dobro-uspostavljenom naukom i eksperimentima. Postoje glavne teorije koje su uopćeno prihvaćene teorije zasnovane u potpunosti prema njihovim efektima objašnjavajući veliki opseg podataka, iako su njihovo otkrivanje, objašnjavanje i mogući sastav predmeti debate.

=== Primjeri ===
{{colbegin|4}}
* [[Termodinamika crne rupe]]
* [[Klasična mehanika]]
* [[Fizika kondenzovane materije]] (uključujući [[fizika čvrste tvari|fiziku čvrste tvari]] i [[Poluprovodnik|elektronsku strukturu materijala]])
* [[Konzervacija energije]]
* [[Mračna energija]]
* [[Crno tijelo]]
* [[Dinamika (mehanika)|Dinamika]]
* [[Elektromagnetizam]]
* [[Teorija polja (fizika)|Teorija polja]]
* [[Dinamika fluida]]
* [[Generalna relativnost]]
* [[Fizika čestica]]
* [[Fizička kosmologija]]
* [[Kvantna hromodinamika]]
* [[Kvantni računar]]
* [[Kvantna elektrohemija]]
* [[Kvantna elektrodinamika]]
* [[Kvantna teorija polja]]
* [[Kvantna informacijska teorija]]
* [[Kvantna mehanika]]
* [[Kvantna gravitacija]]
* [[Mehanika čvrste tvari]]
* [[Specijalna relativnost]]
* [[Standardni model]]
* [[Statistička mehanika]]
* [[Termodinamika]]
{{colend}}

== Istaknuti teorijski fizičari ==
Poznati teorijski fizičari su:
{{div col}}
*[[Galileo Galilei]] (1564–1642)
*[[Christiaan Huygens]] (1629–1695)
*[[Isaac Newton]] (1643–1727)
*[[Leonhard Euler]] (1707–1783)
*[[Joseph Louis Lagrange]] (1736–1813)
*[[Pierre-Simon Laplace]] (1749–1827)
*[[Joseph Fourier]] (1768–1830)
*[[Nicolas Léonard Sadi Carnot]] (1796–1842)
*[[William Rowan Hamilton]] (1805–1865)
*[[Rudolf Clausius]] (1822–1888)
*[[James Clerk Maxwell]] (1831–1879)
*[[J. Willard Gibbs]] (1839–1903)
*[[Ludwig Boltzmann]] (1844–1906)
*[[Hendrik A. Lorentz]] (1853–1928)
*[[Henri Poincaré]] (1854–1912)
*[[Nikola Tesla]] (1856–1943)
*[[Max Planck]] (1858–1947)
*[[Albert Einstein]] (1879–1955)
*[[Milutin Milanković]] (1879–1958)
*[[Emmy Noether]] (1882–1935)
*[[Max Born]] (1882–1970)
*[[Niels Bohr]] (1885–1962)
*[[Erwin Schrödinger]] (1887–1961)
*[[Louis de Broglie]] (1892–1987)
*[[Satyendra Nath Bose]] (1894–1974)
*[[Wolfgang Pauli]] (1900–1958)
*[[Enrico Fermi]] (1901–1954)
*[[Werner Heisenberg]] (1901–1976)
*[[Paul Dirac]] (1902–1984)
*[[Eugene Wigner]] (1902–1995)
*[[Robert Oppenheimer]] (1904–1967)
*[[Sin-Itiro Tomonaga]] (1906–1979)
*[[Hideki Yukawa]] (1907–1981)
*[[John Bardeen]] (1908–1991)
*[[Lev Landau]] (1908–1967)
*[[Anatoly Vlasov]] (1908–1975)
*[[Nikolaj Bogoljubov]] (1909–1992)
*[[Subrahmanyan Chandrasekhar]] (1910–1995)
*[[Richard Feynman]] (1918–1988)
*[[Julian Schwinger]] (1918–1994)
*[[Feza Gursey]] (1921–1992)
*[[Chen Ning Yang]] (1922– )
*[[Freeman Dyson]] (1923– )
*[[Gunnar Källén]] (1926–1968)
*[[Abdus Salam]] (1926–1996)
*[[Murray Gell-Mann]] (1929– )
*[[Riazuddin (fizičar)|Riazuddin]] (1930– )
*[[Roger Penrose]] (1931– )
*[[George Sudarshan]] (1931– )
*[[Sheldon Glashow]] (1932– )
*[[Tom W. B. Kibble]] (1932– )
*[[Steven Weinberg]] (1933– )
*[[Gerald Guralnik]] (1936–)
*[[Sidney Coleman]] (1937–2007)
*[[C. R. Hagen]] (1937–)
*[[Ratko Janev]] (1939– )
*[[Leonard Susskind]] (1940– )
*[[Michael Berry (fizičar)|Michael Berry]] (1941– )
*[[Bertrand Halperin]] (1941–)
*[[Stephen Hawking]] (1942– )
*[[Aleksandar Markovič Poljakov|Aleksandar Poljakov]] (1945–)
*[[Gerardus 't Hooft]] (1946– )
*[[Jacob Bekenstein]] (1947–)
*[[Robert Laughlin]] (1950–)
*[[Edward Witten]] (1951– )
*[[Savas Dimopoulos]] (1952– )
*[[Lee Smolin]] (1955– )
*[[Brian Greene]] (1963– )
{{div col end}}

== Također pogledajte ==
* [[Fizika]]
* [[Hemija]]

== Napomene ==
{{napomene}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
*{{cite book|edition=15th|title=Physical Sciences|work= [[Encyclopaedia Britannica]] (Macropaedia)|year=1994|volume=25|}}
*Duhem, Pierre. "La théorie physique - Son objet, sa structure," (na [[francuski jezik|francuskom]]). 2. izdanje - 1914. Engleski prijevod: "The physical theory - its purpose, its structure,". Ponovo objavio [[:fr:Joseph Vrin|Joseph Vrin]] filozofska knjižara (1981), {{ISBN|2711602214}}.
* Feynman, et al. "[[The Feynman Lectures on Physics]]" (3 vol.). First edition: Addison–Wesley, (1964, 1966).
* Landau et al. "[[Course of Theoretical Physics]]".
* Longair, MS. "Theoretical Concepts in Physics: An Alternative View of Theoretical Reasoning in Physics". [[Cambridge University Press]]; 2d edition (4 Dec 2003). {{ISBN|052152878X}}. {{ISBN|978-0521528788}}
* Planck, Max (1909). [http://books.google.co.uk/books/about/Eight_Lectures_on_Theoretical_Physics_De.html?id=KisvtatMApwC&redir_esc=y "Eight Lectures on theoretical physics"]. Library of Alexandria. {{ISBN|1465521887}}, {{ISBN|9781465521880}}.
* Sommerfeld, Arnold. "Vorlesungen über theoretische Physik" (Lekcije vezane za teorijsku fiziku); na [[njemački jezik|njemačkom]], 6 izdanja. 
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Physics}}
* {{en simbol}} [https://web.archive.org/web/20180209044023/http://superstringtheory.com/history/history3.html Vremenska skala teorijske fizike]
* {{en simbol}} [http://ctp.lns.mit.edu/index.html MIT Centar za teorijsku fiziku]
* {{en simbol}} [http://www.ejtp.com Elektronski časopis teorijske fizike (EJTP)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201101063432/http://www.ejtp.com/ |date=1. 11. 2020 }}
* {{en simbol}} [http://www.phys.uu.nl/~thooft/theorist.html Kako postati teorijski fizičar]
* {{en simbol}} [http://www.odomann.com Teorija longitudalnih i transverzalnih ugaonih momentuma]

{{Grane fizike}}

[[Kategorija:Teorijska fizika]]
[[Kategorija:Historija fizike]]