Izvorni kôd stranice Silicij

{{Infokutija hemijski element
| Hemijski element = Silicij
| Simbol = Si
| Atomski broj = 14
| Serija = Polumetali
| Grupa = 14
| Perioda = 3
| Blok = p
| Slika = [[Datoteka:SiliconCroda.jpg|180px]]
| Boja serije = Peru
| Izgled = tamno sivi sa plavim nijansama
| Zastupljenost = 25,8<ref name="binder" />
| Atomska masa = 28,085 (28,084–28,086)<ref name="iupac" />
| Atomski radijus = 110
| Atomski radijus izračunat = 111
| Kovalentni radijus = 111
| Van der Waalsov radijus = 210
| Elektronska konfiguracija = [Ne] 3s<sup>2</sup> 3p<sup>2</sup>
| Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 4
| CAS registarski broj = 7440-21-3
| Energija ionizacije_1 = 786,5
| Energija ionizacije_2 = 1577,1
| Energija ionizacije_3 = 3231,6
| Energija ionizacije_4 = 4355,5
| Agregatno stanje = čvrsto
| Mohsova skala tvrdoće = 6,5
| Struktura kristala = dijamantna
| Gustoća = 2336 (20 °C)<ref name="greenwood" />
| Koeficijent termalne ekspanzije = 2,6
| Magnetizam = dijamagnetičan (<math>\chi_{m}</math> = −4,1 · 10<sup>−6</sup>)<ref name="Weast" />
| Tačka topljenja_K = 1687<ref name="rscorg" />
| Tačka topljenja_C = 1414
| Tačka ključanja_K = 3533<ref name="zhang" />
| Tačka ključanja_C = 3260
| Molarni volumen = 12,06 · 10<sup>-6</sup>
| Toplota isparavanja = 383<ref name="zhang" />
| Toplota topljenja = 50,66<ref name="neuer" />
| Pritisak pare = 1
| Pritisak pare_K = 1908
| Brzina zvuka = 8433
| Brzina zvuka_K = 293
| Specifična toplota = 703<ref name="binder" />
| Specifična toplota_K = 298
| Specifična električna provodljivost = 252· 10<sup>-6</sup>
| Specifična električna provodljivost_K = 
| Toplotna provodljivost = 150
| Toplotna provodljivost_K = 
| Oksidacioni broj = -4, (2) '''+4'''
| Oksidi = SiO<sub>2</sub>
| Potencijal elektroda = 
| Elektronegativnost = 1,90
| Oznaka upozorenja ='''Granulat'''<br />{{Oznake upozorenja|Xi}}<br />'''Prah'''<br />{{Oznake upozorenja|F|Xi}}
| Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|36/38}}
| Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|26|22|36/37/39}}
| Radioaktivan = Ne
| Izotopi = 
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Si
| Maseni broj = 26
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 2,234 [[Sekunda|s]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 5,066
| Tipraspada1ZP = <sup>26</sup>Al
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Si
| Maseni broj = 27
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 4,16 [[Sekunda|s]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 4,812
| Tipraspada1ZP = <sup>27</sup>Al
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Si
| Maseni broj = 28
| Rasprostranjenost u prirodi = '''92,23'''
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Si
| Maseni broj = 29
| Rasprostranjenost u prirodi = 4,67
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Si
| Maseni broj = 30
| Rasprostranjenost u prirodi = 3,1
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Si
| Maseni broj = 31
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 157,3 [[Minuta|min]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]]
| Tipraspada1ZE = 1,492
| Tipraspada1ZP = <sup>31</sup>P
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Si
| Maseni broj = 32
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 276 [[godina|god]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]]
| Tipraspada1ZE = 0,224
| Tipraspada1ZP = <sup>32</sup>P
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Si
| Maseni broj = 33
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 6,18 [[Sekunda|s]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]]
| Tipraspada1ZE = 5,845
| Tipraspada1ZP = <sup>33</sup>P
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Si
| Maseni broj = 34
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 2,77 [[Sekunda|s]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]]
| Tipraspada1ZE = 4,601
| Tipraspada1ZP = <sup>34</sup>P
}}
|}}
'''Silicij''' je [[hemijski element]] sa [[hemijski simbol|hemijskim simbolom]] '''Si''' i rednim brojem 14. U [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] nalazi se u [[14. grupa hemijskih elemenata|četvrtoj glavnoj grupi]] (grupa ugljika) i 3. periodi. Silicij je klasični [[polumetali|polumetal]], tako da ispoljava osobine [[metal (hemija)|metala]] kao i nemetala, a ima i osobinu poluprovodljivosti. Čisti elementarni silicij ima sivo-crnu boju, a može se primijetiti i tipičan metalni, često bronzano do plavičasti sjaj. Za čovjeka, elementarni silicij nije [[otrov]]an. U obliku svojih spojeva, silikata, silicij je veoma važan za čovjeka. Prosječni udio silicija u obliku spojeva u ljudskom tijelu iznosi oko 20&nbsp;mg/kg mase, a ta količina se smanjuje kod starijih osoba.

== Historija ==
[[Antoine Lavoisier]] je bio prvi naučnik koji je 1787. godine primijetio da je [[silicij-dioksid|silika]] mogući oksid nekog, do tada još neotkrivenog, [[hemijski element|hemijskog elementa]].<ref name="Kerr" /> Nakon što je pokušao da iz silike izolira čisti silicij, [[Humphry Davy]] je 1808. godine predložio ime ''silicium'' za novi element, naziv izveden iz [[latinski jezik|latinskog]] ''silex'', ''silicis'' u značenju [[kremen]] i nastavka ''-ium'' jer je vjerovao da se radi o [[metal (hemija)|metalu]].<ref name="Davyh" /> Smatra se da su [[Joseph Louis Gay-Lussac|Gay-Lussac]] i [[Louis Jacques Thénard|Thénard]] 1811. godine dobili, nepotpuno čisti, amorfni silicij, tako što su zagrijavali, tada novootkriveni, metal [[kalij]] uz dodatak [[silicij-tetrafluorid]]a, međutim proizvod te reakcije nisu u dovoljnoj mjeri izdvojili i prečistili niti su mu odredili osobine, neznajući da se radi o novom elementu.<ref name="Thenard" /> Današnje ime siliciju je dao [[Škotska|škotski]] [[hemičar]] [[Thomas Thomson (hemičar)|Thomas Thomson]] 1817. godine. On je zadržao dio imena koji je dao Davy ali je umjesto dodatka ''-ium'' dodao ''-on'' ([[engleski jezik|engl.]] ''silicon'') jer je vjerovao da je silicij nemetal sličan kao [[Bor (element)|bor]] (engl. ''boron'') ili [[ugljik]] (engl. ''carbon'').<ref name="Thomasth" />

[[Jacob Berzelius|Berzelius]] je 1823. godine dobio amorfni silicij koristeći otprilike sličnu metodu kao Gay-Lussac (metal kalij i kalij-fluorosilikat), ali je proizvod reakcije prečistio ispirajući ga konstantno te dobio smeđi prah.<ref name="undersok" /> Zbog toga, danas se u literaturi vrlo često može pronaći da je on otkrio elementarni silicij.<ref name="elvira" /><ref name="Voronkov" /> Silicij, u svom mnogo više uobičajenom kristalnom obliku nije dobijen narednih 31 godinu, sve dok ga nije pronašao [[Henri Etienne Sainte-Claire Deville|Deville]]. On je 1854. godine pokušao dobiti metalni [[aluminij]] iz [[aluminij-hlorid]]a, a koji je bio znatno onečišćen [[silicij-hlorid]]om. Deville je koristio dvije metode za dobijanje aluminija: zagrijavanje aluminij-hlorida uz prisustvo natrija u intertnoj atmosferi (vodika); te topljenje aluminij-hlorida sa natrij hloridom i [[elektroliza|elektrolizom]] te mješavine. U oba slučaja nastajao je čisti silicij. On se rastvarao u istopljenom aluminiju ali se nakon njegovog hlađenja kristalizirao. Rastvaranjem čvrstog aluminija u [[Hlorovodična kiselina|hlorovodičnu kiselinu]] pojavljivale su se ljuskice kristalnog silicija.<ref name="Henris" /> Na kraju, Deville je dobio kristalni silicij zagrijavajući hlorid ili fluorid silicija sa metalnim natrijem, izolirao amorfni silicij, istopio taj amorfni oblik sa soli i zagrijao mješavinu dok sva so nije isparila.<ref name="Claires" /><ref name="etacude" /> Pomoću elektrolize nečistog natrij-aluminij hlorida koji sadrži oko 10% silicija, on je uspio 1854. godine dobiti relativno čisti alotrop silicija.<ref name="nautilusfis" /> Kasnije, pronađene su i razvijene mnogo jeftinije metode za izoliranje silicija u nekoliko [[Alotropske modifikacije|alotropskih modifikacija]], a jedna od najnovijih je [[silicen]].

Pošto je silicij jedan od vrlo važnih elemenata u industriji poluprovodnika i uređaja visoke tehnologije, mnoga mjesta na svijetu nose njegovo ime. Jedan od poznatijih primjera je ''Silikonska dolina'' (''Silicon Valley'') u [[Kalifornija|Kaliforniji]], koja nosi ime elementa jer je on, između ostalog, osnova brojnih današnjih industrija zasnovanih na računarskoj tehnologiji. I druga geografska mjesta koja imaju određenu vezu industrijom imaju u svom imenu neku povezanost sa silicijem. Primjeri uključuju ''Silicon Forest'' (bos. ''silicijska šuma'') u [[Oregon]]u, [[Silicon Hills]] u Austinu ([[Texas]]), ''silikonska Saksonija'' u [[Njemačka|Njemačkoj]], ''Silikonska dolina'' kod [[Bangalore]]a u [[Indija|Indiji]], ''Silikonska granica'' u [[Mexicali]] ([[Meksiko]]), ''Silicon Fen'' u [[Cambridge]]u, [[Engleska]], ''Silicon Glen'' u Škotskoj i ''Silicon Gorge'' u Bristolu, Engleska.

== Osobine ==
=== Fizičke ===
[[Datoteka:Silicon-unit-cell-3D-balls.png|130px|thumb|lijevo|Silicij se kristalizira u dijamantsku kubičnu kristalnu strukturu]]
Na sobnoj temperaturi, silicij je u čvrstom stanju i ima relativno visoku tačku topljenja i ključanja od 1410 i 3260&nbsp;°C, respektivno. U tečnom stanju ima mnogo veću [[gustoća|gustoću]] (2,533 g/cm<sup>3</sup> pri tački topljenja<ref name="specifikacija"/>) nego kada je čvrst. Kada prelazi u čvrsto stanje ne skuplja se kao većina supstanci, nego se širi, slično kao što se javlja kod [[led]]a i [[voda|vode]]. Sa relativno visokom [[Toplotna provodljivost|toplotnom provodljivošću]] od 150 W·m<sup>−1</sup>·K<sup>−1</sup>, silicij dobro provodi toplotu, pa se zbog toga ne koristi za toplotno izoliranje vrućih predmeta.

U svom [[kristal]]iziranom obliku, čisti silicij je sive boje sa metalnim sjajem. Poput [[germanij]]a, silicij je prilično snažan, vrlo krhak i podložan lomljenju. Silicij, poput [[ugljik]]a i germanija, kristalizira se u dijamantsku kubičnu [[Kristalna struktura|kristalnu strukturu]], pri čemu mu razmak rešetke iznosi 0,5430710&nbsp;nm (5,430710 [[Ångstrom|Å]]).<ref name="Williamc" /> Vanjska elektronska orbitala silicija, slično kao i kod ugljika, ima četiri valentna elektrona. Ljuske 1''s'', 2''s'', 2''p'' i 3''s'' su potpuno popunjene dok 3''p'' ljuska sadrži samo dva elektrona od mogućih šest.

Silicij je [[poluprovodnik]]. On ima negativan temperaturni koeficijent [[Električni otpor|električnog otpora]], pošto se broj slobodnih nosilaca naboja povećava porastom temperature. Električni otpor jediničnog kristala silicija se značajno mijenja pod uticajem mehaničkog stresa zbog piezootporničkog (piezorezistivnog) efekta.<ref name="Hullr" />

=== Hemijske ===
[[Datoteka:Silizium pulver.jpg|130px|thumb|lijevo|Prah silicija]]
Silicij je [[Polumetali|metaloid]], vrlo lahko otpušta ili dijeli svoja četiri vanjska elektrona, čime obično gradi četiri veze. Poput ugljika, njegova četiri valentna elektrona daju mu mogućnost vezanja za mnoge druge elemente. Za razliku od ugljika, silicij može primiti i dodatne elektrone i formirati pet ili šest veza u određenim nešto nestabilnijim silikatnim oblicima. Četverovalentni silicij je relativno inertan, ali i dalje može reagirati sa [[Halogeni elementi|halogenim elementima]] i razblaženim [[baza (hemija)|bazama]], dok najveći broj kiselina (osim nekih hiper reaktivnih kombinacija dušične i fluorovodične kiseline) nema utjecaja na silicij.

=== Izotopi ===
Silicij u prirodi je sastavljen iz tri stabilna izotopa: <sup>28</sup>Si, <sup>29</sup>Si i <sup>30</sup>Si. Među njima, najveći udio ima [[izotop]] <sup>28</sup>Si (92% udjela u prirodnom siliciju).<ref name="NNDC" /> Od njih, samo se izotop <sup>29</sup>Si koristi u [[nuklearna magnetna rezonanca|NMR]] i EPR [[spektroskopija|spektroskopiji]].<ref name="NMRmap" /> Poznato je oko 20 radioaktivnih izotopa, među kojima je najstabilniji izotop <sup>32</sup>Si sa vremenom poluraspada od 170 godina, a poslije njega izotop <sup>32</sup>Si koji ima [[vrijeme poluraspada]] od 157,3 minute.<ref name="NNDC"/> Svi ostali nestabilni izotopi imaju vremena poluraspada kraća od sedam sekundi, a većina od njih imaju ''životni vijek'' kraći od desetinke sekunde.<ref name="NNDC"/> Silicij nema nijedan poznati nuklearni izomer.<ref name="NNDC"/>

Maseni brojevi izotopa se kreću u rasponu od 22 do 44.<ref name="NNDC"/> Najčešći način raspada kod šest izotopa sa masenim brojevima nižim od 28 je [[Beta-zraci|β<sup>+</sup>]], primarno dajući izotope aluminija (13 protona) kao proizvod raspada.<ref name="NNDC"/> Najčešći načini raspada za 16 izotopa sa masenim brojevima višim od 28 je [[Beta-zraci|β<sup>-</sup>]], dajući kao proizvod raspada izotope [[fosfor]]a (15 protona).<ref name="NNDC"/>

== Rasprostranjenost ==
[[Datoteka:Quartz, Tibet.jpg|thumb|lijevo|160px|Klaster kristala [[kvarc]]a (SiO<sub>2</sub>) sa [[Tibet]]a.]]
Mjereno po masi, silicij čini oko 27,7% [[Zemljina kora|Zemljine kore]] i drugi je element po rasprostranjenosti u kori, odmah iza [[kisik]]a.<ref name="geosurvey" /> Silicij se obično nalazi u obliku složenih [[silikatni minerali|silikatnih minerala]], a mnogo rjeđe kao [[silicij-dioksid]] (''silika'', jedan od najznačajnijih sastojaka običnog pijeska). Čiste silicijske kristale vrlo teško je naći u prirodi.

Silikatni minerali, vrlo raznoliki minerali koji sadrže silicij, [[kisik]] i reaktivne metale, čine oko 90% ukupne mase Zemljine kore. Razlog za to treba tražiti u činjenici da pri izuzetno visokim temperaturama koje su karakterisale stvaranje unutrašnjeg Sunčevog sistema, silicij i kisik su imali veliki afinitet jedan prema drugom, gradeći mreže silicija i kisika u hemijskim spojevima vrlo niske stabilnosti. Pošto su kisik i silicij bili najčešći nemetalni elementi koji nisu bili u gasovitom stanju u ostacima prašine [[supernova]], koja je formirala protoplanetarni disk pri stvaranju i evoluciji Sunčevog sistema, oni su formirali mnoge kompleksne silikate koji su kasnije srasli i spojili se u veće stjenovite [[planetezimal]]e i [[planeta|planete]] slične Zemlji. Na taj način, reducirana matrica silikatnih minerala je ''zarobila'' metale dovoljno reaktivne da budu oksidirani ([[aluminij]], [[kalcij]], [[natrij]], [[kalij]] i [[magnezij]]). Nakon gubitka isparljivih gasova, kao i ugljika i [[sumpor]]a putem reakcije sa vodiko, ova silikatna mješavina elemenata načinila je veći dio Zemljine kore. Ti silikati su imali relativno nisku gustoću u odnosu na [[željezo]], [[nikl]] i druge metale koji nisu reaktivni sa kisikom, tako da je rezidij nevezanog željeza i nikla potonuo u jezgro Zemlje, ostavljajući debeli omotač izgrađen uglavnom iz magnezijevih i željeznih silikata. Tim silikatima se smatraju uglavnom silikatni perovksiti, kao i magnezij/željezo oksid feroperiklasi.<ref name="Andersond" />

Primjeri silikatnih minerala u kori uključuju one u sklopu [[piroksen]]a, [[amfibol]]a, [[tinjac]]a i grupa [[feldspar]]a. Ovi minerali se javljaju u glini i raznim vrstama [[stijena]] poput [[granit]]a i pješčara.

[[Silika]] sadržana u [[mineral]]ima se sastoji od veoma čistog silicij-dioksida u različitim kristalnim oblicima, [[kvarc]]a, [[ahat]]a [[ametist]]a, stjenovitih kristala, [[kalcedon]]a, [[kremen]]a, [[jaspis]]a i [[opal]]a. Kristali imaju empirijsku formulu silicij dioksida, ali se ne sastoje iz odvojenih molekula silicij-dioksida na način kao kod stvrdnutog ugljik dioksida. Za razliku od njega, silika se strukturalno sastoji od čvrste mreže silicija i kisika u trodimenzionalnim kristalima, slično [[dijamant]]u. Manje čisti oblici silike formiraju prirodno staklo [[opsidijan]]. Biogena silika se javlja u strukturi [[diatom]]a, [[radiolaria]] i silikatnih spužvi.

Silicij je jedan od osnovnih sastojaka mnogi [[meteorit]]a i sastojak je [[tektit]]a, silikatnog minerala mogućeg porijekla sa [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]] ili (ako je zemaljskog porijekla) koji je možda nastao djelovanjem neuobičajene temperature i pritiska, moguće pri udaru meteorita.

== Dobijanje ==
Elementarni silicij se ne legira u značajnim količinama sa drugim elementima, a najčešće se koristi čistoće > 95%, koji se naziva još i ''metalni silicij''. On čini oko 20% ukupne svjetske proizvodnje elementarnog silicija, a manje od 1 do 2% ukupnog elementarnog silicija (5-10% silicija metalurške čistoće) je ikad pročišćeno do višeg stepena čistoće za upotrebu u elektronici. Silicij metalurškog stepena se komercijalno dobija reakcijom vrlo čiste silike i [[ugalj|uglja]], [[treset]]a ili drveta u elektrolučnoj peći koristeći ugljične elektrode. Pri temperaturi preko 1900&nbsp;°C [[ugljik]] u navedenim materijalima i silicij stupaju u hemijsku reakciju SiO<sub>2</sub> + 2 C → Si + 2 CO. Tečni silicij se nakuplja na dnu peći, a kasnije se ispušta i hladi. Silicij dobijen na ovaj način se naziva ''silicij metalurške čistoće'' i uglavnom je 98% čist. Koristeći ovu metodu, [[silicij-karbid]] (SiC) se također može dobiti ukoliko se doda prevelika količina ugljika. Ta reakcija ide na sljedeći način: SiO<sub>2</sub> + C → SiO + CO ili SiO + 2 C → SiC + CO. Međutim, obično se koncentracija SiO<sub>2</sub> u procesu proizvodnje drži dovoljno visokom, a silicij-karbid se može odstraniti hemijskom reakcijom 2 SiC + SiO<sub>2</sub> → 3 Si + 2 CO.

Kao što je navedeno, "metalni" silicij metalurške čistoće se najčešće koristi u prerađivačkoj industriji [[aluminij]]a za izradu aluminijsko-silicijskih legura. Ostatak (oko 45%) se koristi u [[hemijska industrija|hemijskoj industriji]], gdje se najčešće koristi za dobijanje pirogenske silike (sredstvo za zgrušnjavanje), te u proizvodnji drugih složenih hemikalija poput [[silan]]a i nekih vrsta [[silikon]]a.<ref name="USGS" />

Po podacima iz septembra 2008. godine, silicij [[metalurgija|metalurške]] čistoće je na svjetskom tržištu koštao oko 3,20 [[Američki dolar|US$]]/kg,<ref name="photon5" /> što je znatno više u odnosu na 2005. godine kada je cijena iznosila 1,70 US$/kg.<ref name="silicon8" />

=== Silicij solarnog razreda ===
Za proizvodnju [[solarne ćelije|solarnih ćelija]] sirovi silicij se mora dalje pročistiti do stepena takozvanog solarnog razreda (Si<sub>sg</sub>, ''solarni silicij''). Taj proces se može odvijati pomoću Siemensovog procesa, pri čemu se prvo silicij prevodi u [[trihlorsilan]] (silikohloroform) u reaktoru za fluidiziranje pomoću gasovitog [[hlorovodik]]a na temperaturi od 300–350&nbsp;°C.

:<math>\mathrm{Si + 3 \ HCl \longrightarrow H_2 + HSiCl_3}</math>

Nakon neophodnih koraka [[destilacija|destilacije]] trihlorsilan u prisustvu vodika se termički razlaže pri temperaturi od 1000–1200&nbsp;°C u suprotnoj reakciji od navedene na potpuno čisti silicij. Pri tome se elementarni silicij veže u vidu duguljastih valjkastih kristala. Istovremeno se iz procesa oslobađa hlorovodik koji se opet vraća u ciklus. Kao sporedni proizvod dobija se [[silicij-tetrahlorid]], koji se vraća nazad u proces i razlaže u trihlorsilan ili se sagorijeva u mlazu kisika daju pirogenu silikatnu kiselinu. Pri klasičnom Siemensovom postupku po kilogramu čistog silicija nastaje 19&nbsp;kg sporednih proizvoda i nečistoća. Ovaj proces je zbog višestrukih koraka destilacije energetski najzahtjevnija faza proizvodnje solarnih modula.<ref name="vormann" />

Alternativni način gornjem postupku kojim se izbjegava upotrebe spojeva [[hlor]]a predstavlja raspadanje [[monosilan]]a, koji se također može dobiti iz elemenata a koji se ponovno raspada nakon nekoliko koraka prečišćavanja na zagrijanoj površini ili sprovođenjem kroz reaktor za fluidiziranje.

:<math>\mathrm{SiH_4 \longrightarrow 2 \ H_2 + Si}</math>

Tako dobijeni polikristalni silicij (polisilicij) se pogodan za izradu solarnih modula, a čistoća mu obično iznosi preko 99,99%. U solarnoj tehnologiji kao i kod njegove primjene u mikroelektronici najkorisnije su poluprovodničke osobine silicija.

=== Legiranje ===
[[Datoteka:Ferrosilicon.JPG|thumb|160px|Legura ferosilicij]]
[[Ferosilicij]], legura [[željezo|željeza]] i silicija sadrži različite odnose elementarnog silicija i željeza, čini oko 80% ukupne svjetske proizvodnje elementarnog silicija. Vodeći izvoznik i proizvođač je [[Kina]] koja godišnje proizvede oko 4,6 miliona tona (ili oko 2/3 svjetske proizvodnje) silicija, najvećim dijelom u obliku ferosilicija. Slijede je [[Rusija]] (610.000 t), [[Norveška]] (330.000 t), [[Brazil]] (240.000 t) i SAD (170.000 t).<ref name="USGS" /> Ferosilicij se najviše koristi u industriji [[čelik]]a.

[[Legura|Legure]] aluminija i silicija (zvane silumin) se mnogo koriste u industriji aluminijevih legura, gdje je silicij pojedinačno najznačajniji dodatak aluminiju za poboljšavanje njegovih osobina lijevanja. Pošto se lijevani aluminij koristi u automobilskoj industriji, ovaj vid upotrebe silicij predstavlja najznačajniji način industrijskog korištenja (oko 55% ukupnog) čistog silicija ''metalurškog stepena'' (kao takav pročišćeni silicij se dodaje čistom aluminiju, dok se ferosilicij nikad ne pročišćava prije dodavanja čeliku).<ref name="diecasting" />

== Upotreba ==
Najveći dio proizvedenog silicija se koristi u industriji bez daljnjeg pročišćavanja do elementarnog stanja i, zapravo, uz relativno malo prerade i obrade od onog oblika silicija koji se već nalazi u prirodi. Preko 90% cjelokupne Zemljine kore je sastavljeno iz silikatnih minerala, koji su većinom spojevi silicija sa kisikom, često i sa metalnim [[ion]]ima gdje naelektrisani silikatni anioni zahtijevaju katione radi uravnoteženja naboja. Mnogi od ovih spojeva ima direktnu komercijalnu upotrebu, poput [[glina|gline]], silikatnog pijeska i mnogih vrsta građevinskih materijala i [[kamen]]ja. Zbog toga, veliki je broj način korištenja silicija za građevinske i strukturne materijale, bilo kao silikatni minerali ili kao silika (čvrsti silicij dioksid). Naprimjer, silika je važan sastojak keramičkih cigli i pločica. Silikati se koriste za pravljenje Portland [[Cement (građevinski materijal)|cementa]] koji se upotrebljava u malteru i vezivom materijalu, ali još značajnija je njegova upotreba u kombinaciji sa silikatnim pijeskom i šljunkom (obično u sastavu silikatnih minerala poput [[granit]]a). Ovaj materijal se široko koristi kao osnova za beton u vrlo velikim industrijskim građevinskim projektima u cijelom svijetu.{{sfn|Greenwood|1997|p=356}}

Spojevi silicija imaju i dosta sofisticiranu ulogu i funkciju kao visokotehnološki abraziv i nova vrlo snažna keramika zasnovana na [[silicij-karbid]]u. Silicij je također sastojak i nekih superlegura.

Naizmjenični silicij-kisik lanci sa spojenim atomima vodika na preostale veze na siliciju formiraju sveprisutne polimerne materijale zasnovane na siliciju, poznate i kao [[silikon]]e. Ovi spojevi sadrže silicij-kisik a ponekad i silicij-ugljik veze, imaju sposobnost da djeluju kao vezujući spoj između [[staklo|stakla]] i [[Spisak organskih spojeva|organskih spojeva]], kao i za formiranje polimera sa brojnim korisnim osobinama poput nepromočivosti (hidrofobni), fleksibilnosti i otpornosti na hemikalije. Silikoni se često koriste za tretiranje predmeta u zaštiti od vode, u sredstvima za oblikovanje, sredstvima za podmazivanje kalupa, mehaničkim zaptivačima, podmazivačima i [[vosak|voskovima]] za visoke radne temperature i spojeve za zatvaranje pukotina. Silikoni se ponekad koriste i kao vještački umeci za [[Dojka|grudi]], kontakne leće, za eksplozive i u pirotehnici.<ref name="fuel" />

Čisti monokristalni silicij se koristi za proizvodnju silicijskih vafera koji se koriste u industriji poluprovodnika, u [[elektronika|elektronici]] i nekim skupim ali vrlo efikasnim fotoelektričnim uređajima. U pogledu provodljivosti struje, čisti silicij je intrinsički poluprovodnik što znači, za razliku od metala, on provodi elektronske rupe i elektrone koji se mogu otpustiti iz atoma unutar kristala djelovanjem toplote, te se time povećava [[Električna provodljivost|električna vodljivost]] silicija povišenjem temperature. Čisti silicij ima isuviše nisku vodljivost (tj. previsok [[Električni otpor|otpor]]) da bi se mogao koristiti u elektronici kao element u strujnim kolima. U praksi, čisti silicij se dopira malehnim količinama određenih elemenata, procesom kojim se znatno povećavanje njegova vodljivost i podešava njegov električni odgovor kontroliranjem broja i napona aktiviranih nosioca naboja (pozitivnog ili negativnog). Takva kontrola je neophodna za [[tranzistor]]e, solarne ćelije, poluprovodničke detektore i druge poluprovodničke uređaje, koji se koriste u računarskoj industriji i drugim tehničkim aplikacijama. Naprimjer, u silicijskoj fotonici, silicij se može koristiti kao medij u Ramanovom laseru za kontinuirani val pri dobijanju koherentne svjetlosti, mada on nije efikasan za svakodnevni izvor svjetlosti.

U običnim [[Integralno kolo|integrisanim kolima]], vafer monokristalnog silicija služi kao mehanička podrška za kola, napravljena dopiranjem i izolirana jedno od drugih tankim slojem [[silicij-dioksid]]a, izolatora koji se vrlo lahko proizvodi izlažući element kisiku u određenim hemijskim uslovima. Silicij je vremenom postao jedan od najpopularnijih materijala za pravljenje vrlo snažnih poluprovodnika i integrisanih kola. Razlog za to je što je silicij poluprovodnik otporan na izuzetno visoke temperature i električne struje bez promjene u funkciji, otporan na fenomen ''lavinskog proboja'' (proces kada se stvara ''lavina'' elektrona putem lančanog procesa kada toplota proizvodi slobodne elektrone i rupe, koji dalje stvaraju kumulativni proces i više elektrona koji opet ubrzavaju taj proces). Osim toga, izolatorski oksid silicija nije rastvorljiv u vodi, što mu daje prednost nad [[germanij]]em (element sa sličnim osobinama koji se također koristi u poluprovodničkim uređajima) u određenim načinima tehničke proizvodnje.<ref name="poweruk" />

== Spojevi ==
[[Datoteka:PDMS.svg|160px|desno|thumb|[[Polidimetilsiloksan|PDMS]], spoj silicija]]
* Silicij gradi binarne spojeve zvane silicidi sa mnogim metalnim elementima čije osobine se kreću u rasponu od reaktivnih spojeva npr. [[magnezij-silicid]], Mg<sub>2</sub>Si do vrlo teško topivih spojeva poput [[molibden-disilicid]]a, MoSi<sub>2</sub>.{{sfn|Greenwood|1997|pp=335–337}}
* [[Silicij-karbid]], SiC (''karborundum'') je izuzetno tvrdi spoj visoke [[talište|tačke topljenja]], dobro poznati abraziv. Također se može sinterirati u vrstu vrlo čvrste keramike koju se koristi u [[tenk]]ovskim oklopima i pancirima.
* [[Silan]], SiH<sub>4</sub> je piroforni gas, slične tetrahedralne strukture kao [[metan]], CH<sub>4</sub>. Kada je čist bez primjesa, ne reagira sa destilovanom vodom ili razblaženim kiselinama; međutim u prisustvu i najmanjih bazičnih nečistoća u [[laboratorijsko posuđe|laboratorijskom posuđu]] može dovesti do brze [[hidroliza|hidrolize]].{{sfn|Greenwood|1997|p=339}} Postoji cijeli niz lančanih silikatnih hidrida koji daju homolognu seriju spojeva, {{chem|Si|''n''|H|2''n''+2}} gdje je ''n'' = 2–8 (analogno [[alkani]]ma). Oni se lahko hidroliziraju i termalno su nestabilni, naročito teži članovi niza.{{sfn|Greenwood|1997|p=337}}<ref name = "Wiberg" />
* [[Disilen]]i sadrže dvostruku silicij-silicij vezu (analogno [[alkeni]]ma) i općenito su više reaktivni, te da bi se stabilizirali neophodno je uvesti neku veću supstituirajuću [[funkcionalna grupa|grupu]].<ref name="stonefg" /> Disilini sa trostrukom silicij-silicij vezom su prvi put izolirani 2004. godine; mada su kao spoj nelinearni, vezivanje dva atoma silicija nije isto kao kod [[alkini|alkina]].<ref name="ichinohe" />
* Tetrahalidi, SiX<sub>4</sub> se grade sa svim halogenim elementima.{{sfn|Greenwood|1997|pp=340–341}} [[Silicij-tetrahlorid]], naprimjer, reagira sa [[voda|vodom]], za razliku od analognog ugljikovog spoja [[ugljik-tetrahlorid]]a.{{sfn|Greenwood|1997|p=342}} Silicij-dihalidi se formiraju na visokim temperaturama reakcijom tetrahalida i silicija; sa strukturom poput karbena i sličnim reaktivnim osobinama. [[Silicij-difluorid]] se može kondenzirati u obliku polimera, {{chem|(SiF|2|)|''n''}}.<ref name = "Wiberg"/>
* [[Silicij-dioksid]] je teško topljiva supstanca koja gradi mnogobrojne kristalne oblike. Jedan od najpoznatijih je mineral [[kvarc]]. U kvarcu svaki atom silicija je okružen sa četiri atoma kisika koji ga vežu sa drugim atomima silicija te tako formiraju trodimenzionalnu rešetku.{{sfn|Greenwood|1997|p=342}} Silika je rastvorljiva u vodi na visokim temperaturama dajući široki spektar spojeva zvanih ''monosilikatne kiseline'', Si(OH)<sub>4</sub>.{{sfn|Greenwood|1997|p=346}}
* U povoljnim uslovima monosilikatne kiseline se lahko polimeriziraju dajući mnogo kompleksnije silikatne kiseline, počev od najjednostavnijeg kondenzata disilikatne kiseline (H<sub>6</sub>Si<sub>2</sub>O<sub>7</sub>) do linearnih, trakastih, slojevitih i rešetkastih struktura koje čine bazu mnogih silikatnih minerala zvanih ''polisilikatne kiseline'' {Si<sub>x</sub>(OH)<sub>4–2x</sub>}<sub>n</sub>.{{sfn|Greenwood|1997|p=346}}.
* Silicij-dioksid može reagirati sa oksidima drugih elemenata pri visokim temperaturama dajući razne vrste [[staklo|stakla]] različitih osobina.{{sfn|Greenwood|1997|p=344}} Među primjerima poznate su vrste borosilikatnog stakla, olovno-kristalnog stakla i natron-kalk staklo.
* [[Silicij-sulfid]], SiS<sub>2</sub>, je polimerna čvrsta supstanca (za razliku od svog ugljičnog analoga [[ugljik-disulfid]]a (CS<sub>2</sub>) koji je tečan na sobnoj temperaturi).{{sfn|Greenwood|1997|pp=359–360}}
* Silicij gradi i nitride, [[silicij-nitrid]] (Si<sub>3</sub>N<sub>4</sub>) je vrsta tehničke [[keramika|keramike]].{{sfn|Greenwood|1997|p=360}} [[Silatran]]i, grupa tricikličnih spojeva koji sadrže peto-koordinirani silicij, mogu imati i fiziološke osobine.<ref name = "Lickiss" />
* Poznati su kompleksi mnogih prelaznih metala koji sadrže metal-silicij, uključujući komplekse koji sadrže {{chem|SiH|n|X|3−''n''}} ligande, SiX<sub>3</sub> ligande i Si(OR)<sub>3</sub> ligande.<ref name="Lickiss"/>
* [[Silikon]]i su velika grupa polimernih spojeva koji u svom skeletu imaju Si-O-Si grupu. Primjer ovih spojeva je silikonsko ulje PDMS (polidimetilsiloksan). Ovi polimeri se mogu međusobno vezati dajući smole i elastomere.{{sfn|Greenwood|1997|pp=364–365}}
* Poznati su mnogi organosilicijski spojevi koji sadrže jednostruku silicij-ugljik vezu. Mnogi od njih su zasnovani na centralnom tetrahedralnom atomu silicija, a neki su optički aktivni gdje postoji centralna hiralnost. Pronađeni su polimeri dugih lanaca sadrže kostur od silicija, poput polidimetilsililena {{chem|(SiMe|2|)|''n''}}.<ref name = "mark" /> Polikarbosilan, {{chem|[(SiMe|2|)|2|CH|2|]|''n''}} sa skeletom koji sadrži ponavljajuću jedinicu -Si-Si-C, je sirovina u proizvodnji silicijsko-karbidnih vlakana.<ref name = "mark"/>

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
<ref name="binder">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=199|isbn=3-7776-0736-3}}</ref>
<ref name="iupac">Navedene su standardne vrijednosti preporučene od [[IUPAC]]a. Međutim, izotopski sastav ovog elementa može na nekim mjestima varirati, te su u zagradi navedene srednje vrijednosti raspona. Pogledajte: Michael E. Wieser, Tyler B. Coplen: ''Atomic weights of the elements 2009 (IUPAC Technical Report)''. u: ''Pure and Applied Chemistry''. 2010, str. 1, {{doi|10.1351/PAC-REP-10-09-14}}.</ref>
<ref name="greenwood">{{Cite book|author=N. N. Greenwood, A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|year=1988|page=426|isbn=3-527-26169-9}}</ref>
<ref name="Weast">{{Cite book|author=Robert C. Weast (gl.ur)|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1990|isbn=0-8493-0470-9|pages=E-129 - E-145}}</ref>
<ref name="rscorg">[http://www.rsc.org/periodic-table/element/14/silicon Silicon] na stranici rsc.org</ref>
<ref name="zhang">Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang: ''Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks''. u: Journal of Chemical & Engineering Data. 56, 2011, str. 328–337, {{doi|10.1021/je1011086}}.</ref>
<ref name="neuer">W. Zulehner, B. Neuer, G. Rau: ''Silicon'' u ''Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry'', 2005 Wiley-VCH Verlag GmbH & Co. KGaA, Weinheim, {{doi|10.1002/14356007.a23_721}}</ref>
<ref name="Kerr">iz Lavoisierove knjige [http://books.google.com/books?id=adYKAAAAIAAJ&pg=PA218 str 218] navedeno u: Robert Kerr, (prev.), ''Elements of Chemistry'', … , 4. izd. (Edinburgh, Škotska:  William Creech, 1799). Originalni pasus u: Lavoisier, ''Traité Élémentaire de Chimie'', …  (Pariz, Francuska:  Cuchet, 1789), vol. 1, [http://books.google.com/books?id=hZch3yOrayUC&pg=PA174 str 174].)</ref>
<ref name="Davyh">Davy, Humphry (1808) [http://books.google.com/books?id=Kg9GAAAAMAAJ&pg=PA333 "Electro chemical researches, on the decomposition of the earths; with observations on the metals obtained from the alkaline earths, and on the amalgam procured from ammonia,"] ''Philosophical Transactions of the Royal Society'' [of London], '''98''' :  333–370.</ref>
<ref name="Thenard">Gay-Lussac i Thenard, ''Recherches physico-chimiques'' … (Paris, France:  Deterville, 1811), vol. 1, [http://books.google.com/books?id=ruITAAAAQAAJ&pg=PA313 str. 313–314] ; vol. 2, [http://books.google.com/books?id=w8YPAAAAQAAJ&pg=PA55# str. 55–65].</ref>
<ref name="Thomasth">Thomas Thomson, ''A System of Chemistry in Four Volumes'', 5. izd. (London, Engleska:  Baldwin, Cradock, i Joy, 1817),  vol. 1. [http://books.google.com/books?id=zVA0AQAAMAAJ&pg=PA252 str. 252]</ref>
<ref name="undersok">Vidi: Berzelius, J. (1824) [http://books.google.com/books?id=pJlPAAAAYAAJ&pg=PA46 "Undersökning af flusspatssyran och dess märkvärdigaste föreningar"], ''Kongliga Vetenskaps-Academiens Handlingar'', '''12''' :  46–98.</ref>
<ref name="elvira">{{cite journal|title =The discovery of the elements: XII. Other elements isolated with the aid of potassium and sodium: beryllium, boron, silicon, and aluminum|last = Weeks|first = Mary Elvira|year = 1932|journal = Journal of Chemical Education|volume = 9|issue = 8|pages = 1386–1412}} {{doi|10.1021/ed009p1386}}</ref>
<ref name="Voronkov">{{cite journal| year =2007| journal =Russian Journal of Applied Chemistry|title =Silicon era|last =Voronkov|first =M. G.|volume =80|page =2190| issue =12}} {{doi|10.1134/S1070427207120397}}</ref>
<ref name="Henris">Vidi: Henri Sainte-Claire Deville (1854) [http://books.google.com/books?id=C3VFAAAAcAAJ&pg=PA321 "Note sur deux procédés de préparation de l'aluminium et sur une nouvelle forme du silicium"], ''Comptes rendus'', '''39''' : 321–326.</ref>
<ref name="Claires">Vidi: H. Sainte-Claire Deville (1855) [http://books.google.com/books?id=tZhDAQAAIAAJ&pg=PA1034 "Du silicium et du titane"], ''Comptes rendus'', '''40''' : 1034–1036.</ref>
<ref name="etacude">[http://elements.etacude.com/Si.php Information on silicon – history, thermodynamic, chemical, physical and electronic properties: Etacude.com]. Elements.etacude.com. Pristupljeno dana 7.8.2011.</ref>
<ref name="nautilusfis">[http://nautilus.fis.uc.pt/st2.5/scenes-e/elem/e01410.html Silicon: History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110727141021/http://nautilus.fis.uc.pt/st2.5/scenes-e/elem/e01410.html |date=27. 7. 2011 }}. Nautilus.fis.uc.pt. Pristupljeno dana 7.8.2011.</ref>
<ref name="specifikacija">[http://www.uqgoptics.com/pdf/Silicon%20data%20sheet.pdf Osobine silicija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150223143252/http://www.uqgoptics.com/pdf/Silicon%20data%20sheet.pdf |date=23. 2. 2015 }}, na stranici Uqgoptics.com, pristupljeno 13. maja 2016.</ref>
<ref name="Williamc">{{cite book |last=O'Mara |first=William C. |year=1990 |title=Handbook of Semiconductor Silicon Technology |pages=349–352 |publisher=William Andrew Inc. |isbn=0-8155-1237-6 |url=http://books.google.com/?id=COcVgAtqeKkC&pg=PA351 }}</ref>
<ref name="Hullr">{{cite book|url = http://books.google.com/books?id=C_TWB_0rRLgC&pg=PA421|page = 421|title = Properties of crystalline silicon|author = Hull, Robert|year = 1999|isbn = 978-0-85296-933-5|publisher = IET}}</ref>
<ref name="NNDC">{{cite web|url = http://www.nndc.bnl.gov/chart/|author = urednici NNDC|autor = Alejandro A. Sonzogni|title = Chart of Nuclides|izdavač = National Nuclear Data Center, Brookhaven National Laboratory|access-date = 13. 9. 2008|godina = 2008|archive-date = 10. 10. 2018|archive-url = https://web.archive.org/web/20181010070007/http://www.nndc.bnl.gov/chart/|url-status = dead}}</ref>
<ref name="NMRmap">{{cite web| url = http://www.nyu.edu/cgi-bin/cgiwrap/aj39/NMRmap.cgi| access-date = 20. 10. 2011| title = Interactive NMR Frequency Map| autor = Jerschow, Alexej| izdavač = New York University}}</ref>
<ref name="geosurvey">{{cite book|url = http://books.google.com/books?id=MrlUAAAAYAAJ&pg=SL1-PA54|title = Geological Survey professional paper|author = Geological Survey (SAD)|year = 1975}}</ref>
<ref name="Andersond">{{Cite book|author=Anderson, Don L.|year=2007|title=New Theory of the Earth|url=https://archive.org/details/newtheoryofearth0000ande|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-84959-3}}</ref>
<ref name="USGS">{{cite web|url = http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/silicon/mcs-2011-simet.pdf|izdavač = USGS|title = Silicon Commodities Report 2011|access-date = 20. 10. 2011}}</ref>
<ref name="photon5">{{cite web|title=Metallurgical silicon could become a rare commodity – just how quickly that happens depends to a certain extent on the current financial crisis|url=http://www.photon-magazine.com/news_archiv/details.aspx?cat=News_PI&sub=worldwide&pub=4&parent=1555|izdavač=Photon International|access-date=4. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20110715082847/http://www.photon-magazine.com/news_archiv/details.aspx?cat=News_PI&sub=worldwide&pub=4&parent=1555|archive-date=15. 7. 2011|url-status=dead}}</ref>
<ref name="silicon8">{{cite web|title=Silicon|url=http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/silicon/silicmcs06.pdf|publisher=usgs.gov|access-date=20. 2. 2008}}</ref>
<ref name="vormann">{{Cite web|autor= Nicole Vormann; Murphy&Spitz|url= http://www.greencapital.de/index.php?id=228|title= Studie: Nachhaltigkeit und Social Responsibility in der Photovoltaik-Industrie|datum= januar 2010|access-date= 4. 3. 2010|archive-date= 27. 9. 2013|archive-url= https://web.archive.org/web/20130927120145/http://www.greencapital.de/index.php?id=228|url-status= dead}}</ref>
<ref name="diecasting">Apelian, D. (2009) [http://www.diecasting.org/research/wwr/WWR_AluminumCastAlloys.pdf Aluminum Cast Alloys: Enabling Tools for Improved Performance] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120106013105/http://www.diecasting.org/research/wwr/WWR_AluminumCastAlloys.pdf |date=6. 1. 2012 }}. North American Die Casting Association, Wheeling, Illinois.</ref>
<ref name="fuel">{{cite journal |title=Special Materials in Pyrotechnics: VI. Silicon – An Old Fuel with New Perspectives |url=http://www3.interscience.wiley.com/cgi-bin/abstract/114279686/ABSTRACT |author=Koch, E.C.; Clement D. |journal=Propellants, Explosives, Pyrotechnics |volume=32 |pages=205 |year=2007 |issue=3 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{doi|10.1002/prep.200700021}}</ref>
<ref name="poweruk">[http://www.mpoweruk.com/semiconductors.htm Semiconductors Without the Quantum Physics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210813034833/https://mpoweruk.com/semiconductors.htm |date=13. 8. 2021 }}. Electropaedia</ref>
<ref name="Wiberg">{{cite book|last=Holleman|first=Arnold F.; Wiberg, Nils|title=Lehrbuch der anorganischen Chemie|edition=102. izd.|publisher=de Gruyter; Berlin |year=2007|isbn=3-11-017770-6}}</ref>
<ref name="stonefg">{{Cite book|author=Stone, F. G.; West, Robert|year=1996|title=Multiply Bonded Main Group Metals and Metalloids|publisher=Academic Press|isbn=0-12-031139-9|url=http://books.google.com/books?id=IrcORBkVjGQC&pg=PA255|page=255}}</ref>
<ref name="ichinohe">{{cite journal|year=2004|last=Sekiguchi|first=A, ''et.al.''|title=A stable compound containing a silicon-silicon triple bond|volume=305|issue=5691|pages=1755–7|journal=Science}} {{doi|10.1126/science.1102209}}</ref>
<ref name="Lickiss">{{cite book|last = Lickiss| first = Paul D.|title= Inorganic Compounds of Silicon, in Encyclopedia of Inorganic Chemistry|publisher=John Wiley & Sons|year=1994|isbn=0-471-93620-0| pages = 3770–3805}}</ref>
<ref name="mark">{{cite book|last = Mark|first = James. E|title = Inorganic polymers|url = https://archive.org/details/inorganicpolymer00mark_763|publisher = Oxford University Press|year = 2005|isbn = 0-19-513119-3|pages = [https://archive.org/details/inorganicpolymer00mark_763/page/n214 200]–245}}</ref>
}}

== Literatura ==
*{{cite book}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Silicon}}
*{{Cite journal|title=Silicon and bone health|author=R. Jugdaohsingh|journal=J Nutr Health Aging|year=2007|volume=11|issue=2|pages=99–110|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2658806/|pmc=2658806}}
{{PSE}}

[[Kategorija:Hemijski elementi]]