Izvorni kôd stranice Prizma

{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:hexagonal prism.png|180px|desno|mini|Heksagonalna prizma]]
'''Prizma''' je [[poliedar]] kome su dvije strane dva podudarna i paralelna mnogougla. Ti podudarni i paraleni mnogouglovi nazivaju se baze prizme.Baze prizme leže u dvije paralelne ravni. 
Ako su svi bočni bridovi normalni na bazu onda je prizma uspravna. Ona je pravilna ako su joj baze pravilni [[mnogougao]]nici.
 
Ako su baze [[paralelogram]]i onda se prizma naziva paralelopiped i ima šest strana. 
Specijalni slučajevi paralelopipeda su 
* kvadar kome su baze [[pravougaonik|pravougaonici]]
* kocka kome su baze [[kvadrat]]i
Visina h prizme je [[duž]]ina normale koja je spuštena iz bilo koje tačke jedne baze na ravan druge baze. 
== Formule ==
=== Zapremina ===
Zapremina prizme računa se po formuli 
 
<math>V = Bh</math>

Za kocku ona glasi '''V = a<sup>3</sup>'''
 
A za trostranu glasi

<math>V = \frac{a^2 \sqrt{3}}{4}H</math>

Za kvadar ''' V= abc ( c = h)'''

Zapremina prizme čija je osnova n-strani pravilan mnogougao sa dužinom stranice s je

<math display=block>V = \frac{n}{4} h s^2 \cot\frac{\pi}{n}.</math>

=== Površina ===
<math>P = 2 B + M</math>

<math>B = a * a = a^2</math> 
   
M je omotač

Za kocku ona glasi '''P = 6'''
'''a<sup>2</sup>.'''

Mala dijagonala ( dijagonala osnove) je 
<math>d=a\sqrt{2}  </math>

Velika dijagonala je
<math>D=a\sqrt{3}  </math>
Površina dijagonalnog presjeka se računa po formuli

<math>P_{DP}=a^2\sqrt{2}  </math>

Za kvadar '''P= 2 (ab + ac + bc)'''

Mala dijagonala je
<math>d=\sqrt{a^2 + b^2}  </math>

Velika dijagonala je
<math>d=\sqrt{a^2 + b^2+c^2}</math>

Dijagonalni presjek je pravougaonik površine 
<math>P_{PD}= d c</math>

A za trostranu glasi

<math>P=2a^2\sqrt{3}+3aH  </math>

{{Commonscat|Prisms (geometry)}}

[[Kategorija:Prizmatoidni poliedri]]
[[Kategorija:Uniformni poliedri]]