Izvorni kôd stranice Natrij

{{Infokutija hemijski element
| Hemijski element = Natrij
| Simbol = Na
| Atomski broj = 11
| Serija = Alkalni metali
| Grupa = 1
| Perioda = 3
| Blok = s
| Slika = [[Datoteka:Na (Sodium).jpg|180px]]
| Boja serije = OrangeRed
| Izgled = srebreno bijeli
| Zastupljenost = 2,64<ref name="binder" />
| Atomska masa = 22,98976928
| Atomski radijus = 180
| Atomski radijus izračunat = 190
| Kovalentni radijus = 154
| Van der Waalsov radijus = 227
| Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Neon|Ne]]&#x5D; 3s<sup>1</sup>
| Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 1
| Energija ionizacije_1 = 495,8
| Agregatno stanje = čvrsto
| Mohsova skala tvrdoće = 0,5
| Struktura kristala = kubična prostorno centrirana
| Gustoća = 968<ref name="greenwood" />
| Magnetizam = paramagnetičan (<math>\chi_{m}</math> = 8,5 · 10<sup>−6</sup>)<ref name="crc" />
| Tačka topljenja_K = 370,87
| Tačka topljenja_C = 97,72
| Tačka ključanja_K = 1163
| Tačka ključanja_C = 890<ref name="zhang" />
| Molarni volumen = 23,78 · 10<sup>−6</sup>
| Toplota isparavanja = 97,4<ref name="zhang" />
| Toplota topljenja = 2,60
| Pritisak pare = 1
| Pritisak pare_K = 554<ref name="crc" />
| Brzina zvuka = 3200
| Brzina zvuka_K = 293,15
| Specifična toplota = 1230
| Specifična toplota_K = 
| Specifična električna provodljivost = 21 · 10<sup>6</sup>
| Specifična električna provodljivost_K = 
| Toplotna provodljivost = 140
| Toplotna provodljivost_K = 
| Oksidacioni broj = 1
| Oksidi = Na<sub>2</sub>O
| Elektrodni potencijal = −2,713 V (Na<sup>+</sup>+ e<sup>−</sup> → Na)
| Elektronegativnost = 0,93
| Oznaka upozorenja ={{Oznake upozorenja|F|C}}
| Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|14/15|34}}
| Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|(1/2)|5|8|43|45}}
| Radioaktivan = Ne
| Izotopi = 
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Na
| Maseni broj = 21
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 22,49 [[Sekunda|s]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 3,547
| Tipraspada1ZP = <sup>21</sup>Ne
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Na
| Maseni broj = 22
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 2,602 [[godina|god]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 2,842
| Tipraspada1ZP = <sup>22</sup>Ne
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Na
| Maseni broj = 23
| Rasprostranjenost u prirodi = 100
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Na
| Maseni broj = 24
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 14,959 [[Sat (jedinica)|h]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]]
| Tipraspada1ZE = 5,516
| Tipraspada1ZP = <sup>24</sup>Mg
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Na
| Maseni broj = 25
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 59,1 [[Sekunda|s]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]]
| Tipraspada1ZE = 3,835
| Tipraspada1ZP = <sup>25</sup>Mg
}}
|}}
'''Natrij''' ({{la|natrium}}) jest [[hemijski element]] koji ima [[hemijski simbol|simbol]] '''Na''' i atomski broj 11. U periodnom sistemu nalazi se u trećoj periodi i kao alkalni metal u [[alkalni metali|IA]] (glavnoj) grupi. Jedini stabilni [[izotop]] mu je <sup>23</sup>Na.

Elementarni natrij prvi put je dobio [[Humphry Davy]] 1807. godine putem [[elektroliza|elektrolize]] istopljenog natrij hidroksida te mu dao ime ''sodium''. Ovaj naziv se i danas koristi u mnogim jezicima, kao što su engleski i francuski, a njegovi nazivi u romanskim i nekim slavenskim jezicima se donekle razlikuju. U [[bosanski jezik|bosanskom jeziku]], ime ''natrij'' je izvedeno iz arapskog ناترون ''natrun'', ''natron'', odnosno iz egipatskog ''netjerj''. Pored bosanskog, ovaj naziv je raširen i u germanskim i slavenskim jezicima.

U normalnim uslovima, natrij je poput [[vosak|voska]] mehki metal, srebrenastog sjaja i izuzetno reaktivan. Zbog svoje velike reaktivnosti metalni (elementarni) natrij se skladišti u inertnim uslovima, najčešće u [[parafin]]skom ulju ili petroleumu, a za veće količine koriste se hermetički zatvorene čelične bačve. Natrij spada među deset najčešćih elemenata u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]]. Javlja se u brojnim [[minerali]]ma u stijenama i na [[more|morskom]] dnu. U [[okean]]ima su također rastvorene značajne količine natrija u obliku [[ion]]a.

== Historija ==
Otkrio ga je [[Engleska|engleski]] hemičar Sir Humphry Davy [[1807.]] elektrolizom rastaljenog natrij-hidroksida (NaOH).

U starom Egiptu i u [[Antika|antičkim]] vremenima iz slanih jezera se dobijala ''soda'', koju su Egipćani zvali ''netjerj'' (''neter''). Grci su preuzeli ovu riječ kao νίτρον ''nitron'', Rimljani kao ''nitrium'' a Arapi kao ناترون ''natrun''.<ref name="MinAtlas" /> Spojevi natrija su, za razliku od elementarnog natrija, poznati mnogo duže, a neki od njih su se dobijali i prerađivali iz morske vode, jezera i izvora [[Zemni plin|zemnog plina]]. Jedan od najvažnijih spojeva natrija je [[natrij-hlorid]] (''kuhinjska so''), koja se dobija u rudnicima ili isušivanjem morske vode odnosno slanih podzemnih voda. U historiji, kuhinjska so je bila jedan od najvažnijih trgovačkih artikala, na kojem su mnogi historijski gradovi izgradili svoju vojnu i ekonomsku moć. I danas nazivi brojnih gradova su izvedeni iz riječi ''so'', kao što je [[Tuzla]] (tur. ''tuz'') ili [[Salzburg (grad)|Salzburg]] (njem. ''Salz''), te [[Halle (Saale)]], [[Bad Hall]] ili [[Hall in Tirol]] po germanskom nazivu ''Hall''.<ref name="Stifler" /> Osim soli, i brojni drugi prirodni natrijevi spojevi poput [[natrij-karbonat]]a (''soda'' ili ''natron'') su se također koristili od davnih vremena.
[[Datoteka:Natrium.jpg|mini|lijevo|Natrij u parafinskom ulju]]
Dobijanje elementarnog natrija prvi put je uspjelo engleskom naučniku [[Humphry Davy]]u 1807. godine putem elektrolize istopljenog natrij hidroksida (''žive sode'') korištenjem Voltinog elektrostatičkog stuba kao izvorom struje. Po izvještaju Kraljevskog društva iz Londona od 19. novembra 1807. godine, Davy je dobio dva različita metala: u sodi sadržani natrij koji je on nazvao ''sodium'', naziv koji se i danas koristi za ovaj element u francuskom i engleskom jeziku, te drugi metal koji je on nazvao ''potassium'' ([[kalij]]). [[Jacob Berzelius|Berzelius]] je 1811. godine umjesto ''sodium'' predložio današnji naziv ''natrium''.<ref name="MinAtlas" />

== Osobine ==
=== Fizičke ===
[[Datoteka:Cubic-body-centered.png|thumb|desno|Kristalna struktura natrija, ''a''&nbsp;=&nbsp;429&nbsp;pm<ref name="Schubert" />]]
Natrij je srebrenasto bijeli, mehki i lahki metal. U mnogim fizičkim osobinama, natrij stoji između [[litij]]a i [[kalij]]a. Tako naprimjer, tačka topljenja natrij iznosi 97,82&nbsp;°C, što je između litijeve (180,54&nbsp;°C) i kalijeve (63,6&nbsp;°C).<ref name="HoWi" /> Slično je i kod tačke ključanja i specifičnog toplotnog kapaciteta. Sa gustoćom od 0,968&nbsp;g&nbsp;·&nbsp;cm<sup>−3</sup><ref name="HoWi" /> natrij spada u elemente sa najmanjom [[specifična težina|specifičnom težinom]]. Među elementima koji su u čvrstom stanju na sobnoj temperaturi, samo još litij i kalij imaju manju gustoću. Na Mohsovoj skali tvrdoće, natrij ima vrijednost od 0,5<ref name="webelements" />, odnosno tako mehak da se može rezati [[nož]]em.

Natrij se, kao i drugi alkalni metali, kristalizira u kubičnom kristalnom sistemu u kubičnoj prostornoj centriranoj rešetki sa prostornom grupom <math>Im\bar3m</math> i dvije formulske jedinice po jednoj elementarnoj ćeliji. Ispod temperature od 51&nbsp;K on prelazi u heksagonalnu gustu kuglastu strukturu sa parametrom rešetke od ''a''&nbsp;=&nbsp;376&nbsp;pm i ''c''&nbsp;=&nbsp;615&nbsp;pm über.<ref name="Schubert" /> Natrijeva para se sastoji iz pojedinih atoma metala, ali i dimera u obliku Na<sub>2</sub>. Na tački ključanja oko 16%<ref name="HoWi" /> atoma se nalazi u obliku dimera. Para natrija je žute boje, a gledajući kroz nju nazire se i ljubičasta boja.

S kalijem gradi tečne smjese na sobnoj temperaturi u raznim opsezima koncentracija. Fazni dijagram pri 7&nbsp;°C pokazuje peritektične otopljene spojeve  Na<sub>2</sub>K i eutektičnu tačku na −12,6&nbsp;°C sa sadržinom kalija od 77% po masenom udjelu.<ref name="rossen" /><br>
[[Datoteka:Phase diagram potassium sodium s l.svg|lijevo|350px]]

=== Hemijske ===
Kao i drugi alkalni metali, natrij je veoma neplemenit element ([[elektrodni potencijal]]: −2,71&nbsp;V<ref name="HoWi" />) i vrlo lahko reagira sa brojnim drugim elementima, a jednim dijelom i sa spojevima. Reagira najlakše sa nemetalima, poput [[hlor]]a i [[sumpor]]a, vrlo burno, dajući ponekad i intenzivno žuti plamen. Kod posebno burne reakcije sa kisikom javlja se jedna posebnost. Natrij i kisik međusobno ne reagiraju bez prisustva vode na sobnoj temperaturi čak i pri zagrijavanju. U atmosferi bez prisustva vode ali uz prisustvo kisika, natrij se čak može i topiti, bez da reagira sa kisikom. Međutim, ako pri tome dođe u kontakt sa vlagom, vrlo lahko se zapali te nastaje [[natrij-peroksid]].<ref name="HoWi" />

:<math>\mathrm{2 \ Na +  O_2 \rightarrow  Na_2O_2 }</math>
: <small>reakcija natrija i kisika</small>

Sa vodom natrij reagira tako što iz vode istiskuje [[vodik]] te gradi [[natrij-hidroksid]]. U [[alkohol]]ima natrij gradi natrij alkoholate a iz njih također istiskuje vodik. Zbog velike reakcijske toplote, natrij u reakcijama se često topi. Ako se u reakciji pojavi natrij koji je u prahu, tako da se poveća reaktivna površina natrija, može doći i do eksplozije, a vodonik se može zapaliti. Ukoliko natrij dođe u kontakt sa spojevima koji u sebi sadrže [[hlor]], kao što su [[Metilen hlorid|dihlormetan]], [[hloroform]] i [[tetrahlormetan]], dolazi do stvaranja natrij-hlorida u brzoj i egzotermnoj reakciji.

:<math>\mathrm{2 \ Na + 2 \ H_2O \rightarrow 2 \ NaOH + H_2}</math>
: <small>reakcija natrija i vode</small>
[[Datoteka:Natriumelektrid.jpg|thumb|desno|Natrij rastvoren u tečnom [[amonijak]]u]]

Natrij se otapa u tečnom amonijaku daje plavu boju. Boja se javlja zbog oslobođenih [[elektron]]a, koje natrij otpušta u rastvoru. Na taj način, takav rastvor provodi električnu struju i blago je paramagnetičan.

=== Izotopi ===
Poznato je ukupno 15 izotopa i dva nuklearna izomera natrija počev od <sup>18</sup>Na do <sup>33</sup>Na.<ref name="nubase" /> Međutim, od njih samo jedan izotop <sup>23</sup>Na se može naći u prirodi. Stoga je natrij jedan od 22 hemijska elementa koji imaju samo jedan stabilan izotop. Izotop sa najdužim vremenom poluraspada je <sup>22</sup>Na čije vrijeme poluraspada iznosi 2,602 godina<ref name="nubase" /> a raspada se putem beta raspada i prelazi u <sup>22</sup>Ne i <sup>24</sup>Na koji se koristi u nuklearnoj medicini kao ''tracer''. Svi drugi izotopi i [[nuklearni izomer]]i imaju vrlo kratka vremena poluraspada u intervalima od nekoliko sekundi ili milisekundi.

== Rasprostranjenost ==
[[Datoteka:Halit-Kristalle.jpg|200px|lijevo|thumb|Mineral halit]]
U poznatom svemiru, natrij je 14. po zastupljenosti hemijski element,<ref name="cameron" /> što se približno može uporediti sa rasprostranjenošću [[kalcij]]a i [[nikl]]a. U emitiranim [[svjetlost|svjetlosnim]] linijama mnogih svemirskih tijela, među njima i Sunca, moguće je detektirati i žute D-linije natrija. Na Zemlji, natrij je sadržan u Zemljinoj kori u približnom udjelu od 2,36%,<ref name="Haufigkeit" /> što ga stavlja na šesto mjesto najrasprostranjenijih elemenata na Zemlji. Međutim, zbog svoje velike reaktivnosti, ne pojavljuje se u elementarnom stanju. Među brojnim spojevima najviše su zastupljene soli natrija. Jedan od najvećih izvora natrijevih soli je morska voda. Jedan litar morske vode prosječno sadrži 11 grama [[ion]]a natrija.<ref name="HoWi" />

Česti minerali natrija su [[albit]], poznat i kao natronski [[feldspat]] sa formulom NaAlSi<sub>3</sub>O<sub>8</sub> i [[oligoklas]]  (Na,Ca)Al(Si,Al)<sub>3</sub>O<sub>8</sub>. Pored ovih minerala koji su sastavni dijelovi stijena iz grupe feldspata, natrij se također nalazi i u obliku velikih naslaga soli, naročito obične kuhinjske soli. Postoje ogromne zalihe [[natrij-hlorid]]a (minerala halita, poznatog i kao kamena so). Pored nje, so se dobija i isušivanjem morske vode. One predstavljaju najvažniji izvor natrija i njegovih ostalih spojeva. Najpoznatiji rudnik kamene soli u Bosni i Hercegovini nalazi se u Tuzli, a duž obale Jadranskog mora nalaze se brojne solane. Kamene soli ima i u Njemačkoj, gdje su poznati rudnici u gradovima [[Salzgitter]], [[Bad Reichenhall]], [[Stade]] i [[Bad Friedrichshall]]. U obliku [[Minerali|minerala]] nalazi se i u obliku alumosilikata NaAlSi<sub>3</sub>O<sub>8</sub>, čileanske šalitre (NaNO<sub>3</sub>), [[halit]]a (NaCl) i [[kriolit]]a Na<sub>3</sub>AlF<sub>6</sub>.

Pored natrij-hlorida, u prirodi se mogu naći i druge soli natrija. Tako naprimjer jedan od rijetkih prirodnih natrijevih minerala je i [[natrij-nitrat]] ili natronska salitra (Čileanska salitra) NaNO<sub>3</sub>. Zbog svoje dobre rastvorljivosti u vodi ona se može naći samo u posebno suhim područjima, kao što je pustinja [[Atacama]] u [[Čile]]u. Prije nego što je otkriven Haber-Boschov proces, čileanska salitra je bila osnovna sirovina za proizvodnju vještačkih đubriva i [[eksploziv]]a. Natrij karbonat Na<sub>2</sub>CO<sub>3</sub> se također može naći u velikim količinama u mnogim prirodnim materijalima. Najpoznatiji takav mineral je soda Na<sub>2</sub>CO<sub>3</sub>&nbsp;·&nbsp;10&nbsp;H<sub>2</sub>O. Ona se kopa u industrijskim količinama a najvećim dijelom se koristi u proizvodnji [[staklo|stakla]]. Osim ovih, postoje brojni drugi minerali natrija. Jedan od poznatijih je [[kriolit]] (Na<sub>3</sub><nowiki>[AlF</nowiki><sub>6</sub><nowiki>]</nowiki>), koji u istopljenom stanju služi, između ostalog, kao otapalo za aluminij oksid u procesu proizvodnje [[aluminij]]a. Danas je poznato samo jedno mjesto gdje se u prirodi može naći kriolit na [[Grenland]]u, tako da se kriolit uglavnom pravi vještački.

== Dobijanje ==
[[Datoteka:MaraisSalant.JPG|thumb|lijevo|Bazeni za isparavanje morske vode gdje se dobija morska so]]
Natrij se uglavnom dobija iz natrij hlorida, koji se dobija iz dva glavna izvora: [[rudnik]]a kamene soli i isušivanjem rastvora koji sadrže so, kao što je morska voda. Samo jedan mali dio natrij hlorida se pretvara u elementarni natrij, dok se najveći dio koristi u ishrani kao [[So|kuhinjska so]] ili za proizvodnju drugih spojeva natrija. U tehničkom smislu, proizvodnja natrija se zasniva na procesu elektrolize suhog natrij hlorida u takozvanoj Downsovoj ćeliji (koju je 1924. godine patentirao [[James C. Downs]]). Za snižavanje tačke topljenja primjenjuje se eutektična smjesa soli sastavljena iz 60% [[kalcij hlorid]]a i 40% natrij hlorida, koja se topi na 580&nbsp;°C. U ovu smjesu ponekad se dodaje i [[barij hlorid]]. Pri elektrolizi primjenjuje se napon od oko 7 [[volt]]i.<ref name="HoWi" /> Za proizvodnju jednog kilograma natrija tokom elektrolize potroši se prosječno oko 10&nbsp;kWh električne energije, a u ukupnom procesu proizvodnje oko 12&nbsp;kWh.<ref name="bilder" />

<div align=left>:<math>\mathrm{2\ Na_{}^+ + 2 \ e^- \rightarrow 2 \ Na^0}</math>
: <small>Dobijanje natrija na katodi</small></div>

<div align=left>:<math>\mathrm{2 \ Cl^- \rightarrow Cl_2 + 2 \ e^-}</math>
: <small>Dobijanje hlora na anodi</small></div>

<div align=left>:<math>\mathrm{2 \ Na^+ + 2 \ Cl^- \rightarrow 2 \ Na + Cl_2}</math>
: <small>ukupna reakcija</small></div>

Cilindrična elektrolitična ćelija se sastoji iz jedne centralne anode sastavljene od [[grafit]]a i okolnog katodnog prstena napravljenog od [[željezo|željeza]]. Iznad ćelije je zvono, u kojem se skuplja hlor i odvodi van. Natrij se sakuplja iznad katode i preko ohlađene cijevi izlazi izvan ćelije. U ovom procesu se dobija i kristalizirani [[kalcij]] i vraća se nazad u otopinu. Elektroliza natrij hlorida je zamijenila raniji Castnerov proces. U tom procesu se natrij dobijao putem elektrolize iz [[natrij-hidroksid]]a. Iako je ovaj proces imao određene prednosti zbog niske tačke topljenja natrij hidroksida (318&nbsp;°C), međutim trošilo se mnogo više električne energije. Od uvođenja hlor-alkalne elektrolize cijena natrija je drastično opala. Pri tom je natrij postao najskuplji lahki metal uopće. Njegova cijena uveliko zavisi od troškova električne energije i cijena hlora koji nastaje u tom procesu.

== Upotreba ==
[[Datoteka:NaHD.JPG|thumb|lijevo|Javna rasvjeta sa visokonaponskim svjetljikama sa natrijevim parama, lahko se prepoznaje po tipičnom narandžasto-žutom svjetlu.]]
U svijetu se svakodnevno proizvedu ogromne količine natrij-hlorida i drugih spojeva natrija poput [[natrij-karbonat]]a. Od toga se vrlo mali dio preradi u elementarni natrij. Najveći dio se direktno potroši ili se prerađuje u druge spojeve. Natrij je najviše upotrebljavani alkalni metal. On se koristi u različite tehničke i eksperimentalne svrhe. Iz jednog dijela natrija dobijaju se brojni drugi spojevi, između ostalih, sredstva za izbjeljivanje u koja se dodaje natrij-peroksid i jaka baza [[natrij-amid]]. Ovi spojevi se ne mogu naći u prirodi a također se ne mogu dobiti direktno iz natrij-hlorida. Iz natrija se dobijaju i [[natrij-cijanid]] i [[natrij-hidrid]]. Pošto natrij utiče na proces stvrdnjavanja, može se koristiti i kao dodatak aluminijsko-silicijskim [[legura]]ma (proces oplemenjivanja po [[Aladar Pacz]]u).

=== Katalizator ===
Natrij [[katalizator|katalizira]] [[polimerizacija|polimerizaciju]] 1,3-butadiena i [[izopren]]a. Zbog toga se on primjenjuje u proizvodnji vještačkog [[Guma|kaučuka]].<ref name="ziegler" /> Vještački materijal koji je dobijen sa natrijem kao katalizatorom, a koji se naziva ''buna'', bio je prva vještačka [[guma]] na svijetu. Od 1937. godine takav materijal se proizvodio u takozvanim ''tvornicama bune'' (nazvanim tako po spoju 1,3-butadien i natriju) u gradiću Schkopau blizu [[Leipzig]]a.<ref name="deuchem" />

=== Rashladno sredstvo ===
Pošto natrij ima [[toplotna provodljivost|toplotnu provodljivost]] od 140&nbsp;W/m·K, što je daleko iznad [[čelik]]a (15 do 58&nbsp;W/m·K), te ima dobre osobine prenosa toplote kao i nisko talište a istovremeno i veliku temperaturni raspon u kojem je tečan, koristi se kao rashladno sredstvo za hlađenje ispusnih [[ventil]]a u motorima sa sagorijevanjem gdje je su veliki termički zahtjevi. Pri tome se ventilski ispusti izvode šuplji da bi se napunili natrijem. Pri upotrebi, natrij se topi te se neprestano premješta između vruće i hladne strane. Time se odvodi toplota koja nastaje na crveno užarenim dijelovima ventila.

Također se i brzi oplodni reaktori hlade istopljenim natrijem. U takvim reaktorima se brzi neutroni nastali pri razbijanju jezgre atoma ne smiju usporavati između gorivih šipki kao što je to slučaj kod drugih tipova reaktora. Pri tome se ne smije koristiti voda za hlađenje, koja služi kao sredstvo za usporavanje (moderator). Zatim se toplota dalje prenosi preko sekundarnog kruga natrija dalje za stvaranje pare koja pokreće turbine.<ref name="volkmer" />

=== Svjetiljke ===
Svjetiljke sa natrijevim parama koriste karakterističnu žutu [[svjetlost]], koju isijavaju pare natrija pri električnom pražnjenju. Često se koriste za javnu rasvjetu zbog dobre iskoristivosti električne energije.

=== Redukcijsko sredstvo ===
Neki metali, poput [[titanij]]a, [[tantal]]a i [[uranij]]a se ne mogu dobiti putem reakcije redukcije sa [[ugljik]]om, pošto se tim reakcijama dobijaju veoma stabilni karbidi koje je teško odvojiti. Pored nekih elemenata koji se upotrebljavaju u tu svrhu, naročito aluminija i [[magnezij]]a, vrlo često se kao redukcijsko sredstvo koristi i natrij. Osim navedenih, natrij se koristi i za proizvodnju [[kalij]]a. Pošto je kalij vrlo neplemenit element, on se ne može dobiti putem redukcije sa ugljikom. Teoretska mogućnost je njegova proizvodnja putem elektrolize, ali u tehničkom smislu taj proces nije moguć zbog dobre rastvorljivosti kalija u otopljenom [[kalij-hlorid]]u.

Natrij ima vrlo važnu ulogu kao redukcijsko sredstvo u organskim sintezama. Dugo vremena najznačajnija tehnička upotreba natrija bila je proizvodnja [[tetraetil olovo|tetraetil olova]] iz [[hlor etan]]a. On je bio vrlo važno sredstvo koje je služilo u benzinskim motorima za sprječavanje udara u motoru (kao antidetonator). Međutim iz ekoloških razloga, proizvodnja tetraetil olova je znatno smanjena a negdje i zabranjena. Time je i potrošnja natrija također smanjena. Natrij se koristi i u drugim sličnim reakcijama kao naprimjer u Birchevoj redukciji i pinakol kuplovanju.<ref name="bruckner" /> Međutim, ove reakcije su značajne samo u laboratorijske svrhe.

=== Sredstvo za sušenje ===
Pošto natrij reagira sa vodom čak i u tragovima, svježe presovana žica od natrija se može koristiti kao sredstvo za sušenje organskih otapala poput [[dietil eter]]a ili [[Toluen|toluola]]. Ova metoda nije moguća za otapala koja sadrže halogene elemente kao što su [[hloroform]] i [[metilen hlorid]], jer sa njima natrij reagira veoma burno. Legure natrija i kalija na sobnoj temperaturi su u tečnom stanju. One služe za prenos toplote kao i za dehalogeniziranje u organskim sintezama. Na-K je zgodna i za sušenje već dobro osušenih otapala, da bi se dobila posebno dehidrirana otapala.

== Spojevi ==
{{Glavni|Spojevi natrija}}

Spojevi natrija je od ogromnog komercijalnog značaja, djelimično su osnova industrije [[staklo|stakla]], [[papir]]a, [[sapun]]a i [[tekstil]]a.<ref name="Ullmann" /> Među najznačajnije spojeve natrija ubrajaju se natrij hlorid (obična, kuhinjska so) (NaCl), [[natrij-karbonat]] (Na<sub>2</sub>CO<sub>3</sub>), natrij bikarbonat (soda bikarbona, NaHCO<sub>3</sub>), [[natrij-hidroksid]] (kaustična soda, NaOH), [[natrij-nitrat]] (NaNO<sub>3</sub>), di- i trinatrij fosfati, [[natrij-tiosulfat]] (Na<sub>2</sub>S<sub>2</sub>O<sub>3</sub>·5H<sub>2</sub>O) i [[boraks]] (Na<sub>2</sub>B<sub>4</sub>O<sub>7</sub>·10H<sub>2</sub>O)<ref name="Holl"/> U svojim spojevima, natrij je obično u ionskoj vezi vezan sa vodom i anionima, i smatra se kao jaka Lewisova kiselina.<ref name="cowan" />

[[Datoteka:Sodium stearate v2.svg|thumb|desno|280px|Dvije ekvivalentne slike hemijske strukture natrij stearata, tipičnog sapuna]]
Većina sapuna su soli natrija masnih kiselina. Natrijevi sapuni su tvrđi od kalijevih i imaju višu tačku topljenja.<ref name="Holl" /> Natrij hlorid se često koristi i za odleđivanje asfaltnih površina i kao dodatak za zaštitu prehrambenih namirnica od propadanja. Natrij bikarbonat se najčešće koristi za kuhanje. Zajedno sa kalijem, mnogim važnim lijekovima se dodaje natrij za poboljšanje njihove biološke dostupnosti (biodostupnost), mada je u tom pogledu mnogo bolji kalijev ion, natrij se često bira zbog svoje niže cijene koštanja i manje atomske težine.<ref name="remington" /> [[Natrij hidrid]] se koristi kao baza za mnoge reakcije (kao što je aldol reakcija) u organskoj hemiji i kao redukcijsko sredstvo u neorganskoj hemiji.<ref name="wiberg" />

Do danas je ukupno poznato pet oksida natrija. To su natrij oksid Na<sub>2</sub>O, [[natrij-peroksid]] NaO<sub>2</sub>, [[dinatrij-trioksid]] Na<sub>2</sub>O<sub>3</sub>, [[natrij-hiperoksid]] NaO<sub>2</sub> i [[natrij-trioksid]] NaO<sub>3</sub>. Natrij oksid je sastojak u mnogim vrstama stakla, a nastaje u izradi stakla iz natrij karbonata. Nastaje pri sagorijevanju natrija na samo određenim temperaturama (150–200&nbsp;°C<ref name="HoWi" />) i stehiometrijski dodanim količinama natrija i kisika. U suprotnom, natrij sagorijeva do natrij peroksida. On je jako oksidacijsko sredstvo i u tehničkom smislu najznačajniji oksid natrija. Koristi se kao sredstvo za izbjeljivanje tekstila i papira kao i izvor kisika za ronjenje i u [[podmornica]]ma. Ostali oksidi natrija su dosta nestabilni i vrlo brzo se raspadaju. [[Natrij-hidroksid]] (NaOH) je za industriju jedna od najvažnijih baza. Vodeni rastvor natrij hidroksida se naziva natronska lužina. Između ostalog, ona se koristi za pravljenje sapuna i boja kao i za preradu [[boksit]]a u proizvodnji [[aluminij]]a.

Druga jedinjenja natrija su:
* [[Natrij-cijanid]]
* [[Natrij-fluoroacetat]]
* [[Natrij-oksalat]]
* [[Natrij-perkarbonat]]
* [[Natrij-stearat]]

=== Organonatrijski spojevi ===
[[Datoteka:Monensin2.png|260 px|thumb|desno|Struktura natrijevog kompleksa (ion Na<sup>+</sup>, prikazan žuto) i antibiotik [[monensin]]-A.]]
Dobijeni su mnogi organonatrijski spojevi. Zbog velike polarnosti C-Na veza, oni se ponašaju kao izvor karbaniona (soli sa organskim anionima). Neki od poznatijih derivata uključuju [[natrij-ciklopentadienid]] (NaC<sub>5</sub>H<sub>5</sub>)  i [[tritil-natrij]] ((C<sub>6</sub>H<sub>5</sub>)<sub>3</sub>CNa).<ref name="renfrow" />

== Biološki značaj ==
{{Glavni|Biološka uloga natrija}}
[[Datoteka:Scheme sodium-potassium pump-bs.svg|mini|desno|400px|Djelovanje [[Natrij-kalij pumpa|natrij-kalij pumpe]] je primjer primarnog aktivnog trasporta. Dva nosača proteina lijevo koriste ATP za prijenos natrija izvan ćelije protiv koncentracije gradijenta. Proteini desno koriste sekundarni aktivni transport za prijenos kalija u ćeliju.]]
Natrij je jedan od elemenata koji su neophodni (esencijalni) za sve životinjske [[Organizam (biologija)|organizme]]. U njima je natrij, zajedno sa hlorom devet najčešći element, i pored kalcija i kalija, predstavlja treći po zastupljenosti neorganski ion. Time se on fiziološki ubraja u makroelemente. U živim organizmima, natrij se javlja u obliku Na<sup>+</sup> [[ion]]a. U ljudskom tijelu, ako se uzme prosječna masa tijela od oko 70&nbsp;kg, ima oko 100 g natrija u vidu Na<sup>+</sup> iona.<ref name="Kaim" /> Od toga dvije trećine otpada na NaCl a jedna trećina na NaHCO<sub>3</sub>. Pošto on u ljudskom tijelu čini oko 90% vanćelijskih [[elektrolit]]a, koncentracija natrija određuje zapreminu međućelijskih i krvnih sudova te zapreminu međućelijskih tekućina.<ref name="deetjen" />

[[Datoteka:Synapse (bs).svg|thumb|desno|250px|Sinapsa (dolje je postsinaptički dio)]]
Preporučene minimalne količine natrija za čovjekov organizam, po preporukama njemačkog udruženja za ishranu, iznose oko 550&nbsp;mg/dnevno za odraslu osobu.<ref name="dgev" /> Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti navodi da je čovjeku neophodno samo 350&nbsp;mg natrija dnevno.<ref name="nacl2" /> Druge slične organizacije daju i preporuke za najveću količinu natrija. Tako naprimjer [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) daje preporuku da najviši dnevni unos natrija u ljudski organizam ne treba da premaši 2 grama,<ref name="who2" /> dok Američko udruženje za srce (AHA) taj iznos ograničava na maksimalno 1,5 grama dnevno.<ref name="aha15" /> Međutim, stvarni dnevni unos natrija iznosi daleko iznad ovih preporučenih vrijednosti. Uzrok tome je relativno veliki dnevni unos kuhinjske soli (2,5 g soli u sebi sadrži oko 1 g natrija). Prema istraživanja instituta Max Rubner, muškarci prosječno dnevno unesu u organizam oko 3,2 grama natrija, dok je kod [[žena]] prosjek oko 2,4 grama dnevno.<ref name="rubner" /> Pretpostavlja se da unos natrija često prelazi ove vrijednosti, jer su ova istraživanja bazirana na intervjuima sa ispitivanim osobama. U drugim studijama WHO, prosječno izlučivanje natrija putem [[Mokraća|urina]] kod muškaraca u [[Njemačka|Njemačkoj]] iznosilo je 4,1 do 4,5 grama dnevno, a 2,7 do 3,5 grama kod žena.<ref name="elliott" />

U organizmima ioni natrija Na<sup>+</sup> nisu ravnomjerno raspoređeni. Kao i kod drugih iona, njihova koncentracija unutar i izvan [[Ćelija (biologija)|ćelije]] su dosta različite. Ove koncentracije iona Na<sup>+</sup> i iona hlora Cl<sup>−</sup> (uglavnom izvan ćelije), kalija K<sup>+</sup> kao i organskih aniona (uglavnom unutar ćelije) značajno određuju uslove potencijala membrane živih ćelija. Ovaj potencijal membrane i ionski gradijenti su od životnog značaja za većinu ćelija. Pošto malehni anorganski ioni neprestano odlaze u okolna područja zbog razlika u koncentracijama, istovremeno se odvija drugi aktivni proces u obrnutom smjeru. Najvažniju ulogu pri tome igra takozvana [[natrij-kalij pumpa]] koja neprestano povratno djeluje trošeći energiju Na<sup>+</sup>- i K<sup>+</sup> iona.<ref name="Müller-Esterl" />

Na<sup>+</sup> ioni igraju važnu ulogu pri stvaranju i provođenju podražaja u nervnim ćelijama (i mišićnim vlaknima). Na post[[sinapsa]]ma nervnih ćelija (i na neuromuskularnim završecima mišića) nalaze se posebni receptori, koji se otvaraju nakon aktiviranja od strane prenosnih materija ([[neurotransmiter]]a) a koje otpušta prethodna nervna ćelija koja je nadražena, te tako postaju propusni za ione natrija. Stvara se ''struja natrija'' koja lokalno mijenja osnovno stanje stabilnih potencijala membrane ćelije. Unutrašnost postaje manje negativna u odnosu na vanjski dio, što se naziva depolarizacija. Ako je ova depolarizacija na svom putu do aksona dovoljna jaka, dolazi do otvaranja druge vrste natrijevog kanala. Tada se radi o natrijevim kanalima aksona koji su zavisni od napona, a koji lokalnu depolarizaciju, zajedno sa drugim ionskim kanalima, provode dalje u određenom ritmu otvaranja i zatvaranja. Na [[akson]]ima nervnih ćelija nastaje trajni naponski talas, takozvani akcijski potencijal. Kod vraćanja na osnovno stanje, glavnu i osnovnu ulogu ponovno ima natrij-kalij pumpa.<ref name="Müller-Esterl" />

=== U biljkama ===
Za razliku od čovjeka, natrij u biljkama igra manje važnu ulogu. Dok je [[kalij]] esencijalan za sve biljke i većinu mikroorganizama, natrij je potreban za život i rast samo nekih C4- i CAM-biljaka, dok ga po pravilu C3 biljke ne trebaju. Prema određenom staništu, ipak su se razvile nezavisne biljke koje profitiraju od uzimanja natrija iz zemljišta. Takve biljke, nazvane [[halofiti]], naročito dobro rastu u obalnim područjima i područjima gdje u zemljištu postoji visoka koncentracija natrija.

Halofiti kao što su [[kupus]], [[šećerna repa]] i mnoge C4 trave dobro podnose so, tako da mogu transportirati natrij iz centralnog cilindra u [[vakuola|vakuole]] ćelija lišća, gdje on kao ion [[osmoza|osmotski]] djeluje za povećanje turgora (pritiska u ćeliji) te na taj način umjesto kalija pozitivno utječe na izduženje ćelija i rast površine lista. Na taj način natrij jednim dijelom zamjenjuje kalij, a drugim djeluje na dodatni rast.

Međutim, one biljke koje nisu u stanju transportirati natrij iz centralnog cilindra u ćelije lista, akumuliraju ga u ksilemski parenhim. Takve biljke nazivaju se natrofobi, gdje, između ostalih, spadaju [[kukuruz]] i niske sorte [[grah]]a.

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
<ref name="binder">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref>
<ref name="greenwood">{{Cite book|author=N. Greenwood; A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|publisher=VCH|location=Weinheim|year=1988|page=97|isbn=3-527-26169-9}}</ref>
<ref name="crc">{{Cite book|editor=David R. Lide|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|edition=84|publisher=CRC Press|location=Boca Raton, Florida|year=2003|isbn=978-1-4200-7483-3}}</ref>
<ref name="zhang">Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang: ''Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks''. u: ''Journal of Chemical & Engineering Data''. 56, 2011, str. 328–337, {{doi|10.1021/je1011086}}</ref>
<ref name="MinAtlas">[http://www.mineralienatlas.de/lexikon/index.php/Natrium Mineralienatlas: ''Natrium'']</ref>
<ref name="Stifler">David Stifter: ''[http://www.landesmuseum.at/eisenzeiten/eisenzeiten%20I%20pdfs/Stifter.pdf Hallstatt – In eisenzeitlicher Tradition?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140221031651/http://www.landesmuseum.at/eisenzeiten/eisenzeiten%20I%20pdfs/Stifter.pdf |date=21. 2. 2014 }} (PDF;)''. u: ''Interpretierte Eisenzeiten. Fallstudien, Methoden, Theorie. Tagungsbeiträge der 1.&nbsp;Linzer Gespräche zur interpretativen Eisenzeitarchäologie''. Hrsg. Raimund Karl, Jutta Leskovar (= Studien zur Kulturgeschichte von Oberösterreich&nbsp;18), Linz: Oberösterreichisches Landesmuseum&nbsp;2005, str.&nbsp;229–240.</ref>
<ref name="Schubert">K. Schubert: ''Ein Modell für die Kristallstrukturen der chemischen Elemente.'' u: ''Acta Crystallographica'', 1974, B30, str.&nbsp;193–204; {{doi|10.1107/S0567740874002469}}</ref>
<ref name="HoWi">{{Cite book|author=Holleman-Wiberg|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|edition=102|location=Berlin|year=2007|isbn=978-3-11-017770-1}}</ref>
<ref name="webelements">[http://www.webelements.com/sodium/physics.html natrij na webelements.com, fizičke osobine]</ref>
<ref name="rossen">van Rossen, G.L.C.M.; van Bleiswijk, H.: ''Über das Zustandsdiagramm der Kalium-Natriumlegierungen.'' u: ''Z. Anorg. Chem.'', 1912, 74, str.&nbsp;152–156; {{doi|10.1002/zaac.19120740115}}.</ref>
<ref name="nubase">G. Audi, O. Bersillon, J. Blachot, A. H. Wapstra: ''[http://www.nndc.bnl.gov/amdc/nubase/Nubase2003.pdf The Nubase evaluation of nuclear and decay properties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080923135135/http://www.nndc.bnl.gov/amdc/nubase/Nubase2003.pdf |date=23. 9. 2008 }} (PDF)''</ref>
<ref name="cameron">A. G. W. Cameron: ''Abundances of the elements in the solar system.'' u: ''Space Science Reviews'', 1970, 15, str.&nbsp;121–146; {{doi|10.1007/BF00172440}}</ref>
<ref name="Haufigkeit">K. H. Wedepohl: ''The composition of the continental crust.'' u: ''Geochimica et Cosmochimica Acta'', 1995, 59, 7, str.&nbsp;1217–1232; {{doi|10.1016/0016-7037(95)00038-2}}</ref>
<ref name="bilder">[http://bilder.buecher.de/zusatz/15/15152/15152128_lese_1.pdf Zusammenfassung über Alkalimetalle von wiley-vch] (PDF)</ref>
<ref name="ziegler">{{Cite journal|author=K. Ziegler, F. Bersch; H. Wollthan|title=Untersuchungen über alkaliorganische Verbindungen. XI. Der Mechanismus der Polymerisation ungesättigter Kohlenwasserstoffe durch Alkalimetalle und Alkalialkyle|journal=Justus Liebigs Annalen der Chemie|year=1934|volume=511|issue=1|pages=13–44|doi=10.1002/jlac.19345110103}}</ref>
<ref name="deuchem">[http://www.deutsches-chemie-museum.de/index.php?id=37 Deutsches Chemie-Museum Merseburg, Geschichte der Busa-Werke Schkopau]</ref>
<ref name="volkmer">{{Cite book|author=M. Volkmer|title=Basiswissen Kernenergie|publisher=Hamburgische Elektricitäts-Werke-AG|year=1996|pages=52–53|isbn=3-925986-09-X}}</ref>
<ref name="bruckner">{{Cite book|author=R. Brückner|title=Reaktionsmechanismen|publisher=Spektrum Akad. Verlag|edition=3|year=2004|isbn=3-8274-1579-9}}</ref>
<ref name="renfrow">Renfrow, Jr., W. B.; Hauser, C. R. (1943): '' "[http://www.orgsyn.org/demo.aspx?prep=CV2P0607 Triphenylmethylsodium]". Org. Synth.; Coll. vol. 2, str. 607 {{doi|10.15227/orgsyn.019.0083}}</ref>
<ref name="Kaim">{{Cite book|author=W. Kaim, B. Schwederski|title=Bioanorganische Chemie|edition=4|publisher=Teubner|location=Wiesbaden|year=2005|isbn=3-519-33505-0}}</ref>
.<ref name="Ullmann">Alfred Klemm, Gabriele Hartmann, Ludwig Lange, "Sodium and Sodium Alloys" u ''Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry'' 2005, Wiley-VCH, Weinheim. {{doi|10.1002/14356007.a24_277}}</ref>
<ref name="Holl">{{cite book|publisher=Walter de Gruyter|year=1985|edition=91–100|pages=931–943|isbn=3-11-007511-3|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|author=Holleman Arnold F. ''et al.''|language=de|chapter=Natrium}}</ref>
<ref name="cowan">{{cite book|author=Cowan James A.|title=Inorganic Biochemistry: An Introduction|url=https://archive.org/details/inorganicbiochem0000cowa|year=1997|publisher=Wiley-VCH|isbn=978-0-471-18895-7|page=[https://archive.org/details/inorganicbiochem0000cowa/page/n7 7]|oclc=34515430}}</ref>
<ref name="remington">{{cite book|author=Remington Joseph P.|title=Remington: The Science and Practice of Pharmacy|url=https://archive.org/details/remingtonscience0000unse|year=2006|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|isbn=978-0-7817-4673-1|pages=[https://archive.org/details/remingtonscience0000unse/page/365 365]–366|edition=21}}</ref>
<ref name="wiberg">{{cite book|author=Wiberg Egon ''et al.''|title=Inorganic Chemistry|year=2001|publisher=Academic Press|pages=1103–1104|url=http://books.google.com.sg/books?id=Mtth5g59dEIC&pg=PA1103|isbn=978-0-12-352651-9}}</ref>
<ref name="deetjen">Deetjen, P., Speckmann, E.-J., & Hescheler, J. (2005). Physiologie. München: Elvesier GmbH.</ref>
<ref name="dgev">Deutsche Gesellschaft für Ernährung e.V. [http://www.dge.de/modules.php?name=Content&pa=showpage&pid=3&page=5 ''Referenzwerte für die Nährstoffzufuhr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141111181559/http://www.dge.de/modules.php?name=Content&pa=showpage&pid=3&page=5 |date=11. 11. 2014 }}. 13.12.2013.</ref>
<ref name="nacl2">[http://www.glasnaroda.ba/rubrike/gn-doktor-alternativne-medicine/item/1580-so-ili-natrijum-hlorid-najve%C4%87i-ubica-dana%C5%A1njice So ili natrijum hlorid najveći ubica današnjice!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130612071558/http://www.glasnaroda.ba/rubrike/gn-doktor-alternativne-medicine/item/1580-so-ili-natrijum-hlorid-najve%C4%87i-ubica-dana%C5%A1njice |date=12 Juni 2013 }} www.b92.net</ref>
<ref name="who2">World Health Organization [http://www.who.int/dietphysicalactivity/reducingsalt/en/ ''Global Strategy on Diet, Physical Activity and Health. Population sodium reduction strategies'']. 13.12.2013.</ref>
<ref name="aha15">American Heart Association [http://www.heart.org/HEARTORG/GettingHealthy/Diet-and-Lifestyle-Recommendations_UCM_305855_Article.jsp ''The American Heart Association’s Diet and Lifestyle Recommendations'']. 13.12.2013.</ref>
<ref name="rubner">Max Rubner-Institut, Bundesforschungsinstitut für Ernährung und Lebensmittel [http://www.mri.bund.de/fileadmin/Institute/EV/NVSII_Abschlussbericht_Teil_2.pdf ''Nationale Verzehrsstudie II. Ergebnisbericht Teil 2. Die bundesweite Befragung zur Ernährung von Jugendlichen und Erwachsenen.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131228110608/http://www.mri.bund.de/fileadmin/Institute/EV/NVSII_Abschlussbericht_Teil_2.pdf |date=28 Decembar 2013 }}. (PDF)</ref>
<ref name="elliott">Elliott P, Brown I (2006) [http://www.who.int/dietphysicalactivity/Elliot-brown-2007.pdf ''Sodium intakes around the world. Background document prepared for the Forum and Technical meeting on Reducing Salt Intake in Populations (Pariz 5-7.10.2006.)'']. (PDF)</ref>
<ref name="Müller-Esterl">{{cite book|author=Müller-Esterl|title=Biochemie. Eine Einführung für Mediziner und Naturwissenschaftler|url=https://archive.org/details/biochemieeineein0000mull|publisher=Spektrum Akademischer Verlag|year=2004|isbn=3-8274-0534-3}}</ref>
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Sodium}}
* [http://environmentalchemistry.com/yogi/periodic/Na.html EnvironmentalChemistry.com – Natrij]{{Mrtav link}}
* [http://www.chemicool.com/elements/sodium.html sodium]
* [http://www.vanderkrogt.net/elements/element.php?sym=Na sodium (natrium)]
* [https://web.archive.org/web/20140812160705/http://bigportal.ba/natrijum-nas-svakodnevni-saputnik/ Natrijum–naš svakodnevni saputnik]
* [http://www.radiochemistry.org/periodictable/elements/11.html Radiochemistry of elements] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130602061155/http://www.radiochemistry.org/periodictable/elements/11.html |date=2. 6. 2013 }}

== Literatura ==
*{{Cite book|author=Mary Elvira Weeks|title=Discovery of the Elements|publisher=Kessinger Publishing|year=2003|pages=433-457|isbn=9780766138728}}
*''Natrium'' u: ''[http://books.google.ba/books/about/Handbuch_der_anorganischen_Chemie.html?id=99APAAAAQAAJ&redir_esc=y Gmelins Handbuch der anorganische Chemie]'', 8. izd.; System-Nummer 21 (1928).

{{PSE}}
{{Istaknuti članak}}

[[Kategorija:Hemijski elementi]]