Izvorni kôd stranice Mikrofon

'''Mikrofon''' (engl. ''Microphone'') je [[elektronika|električni]] pretvarač koji pretvara [[zvuk]] u [[električni signal]]. 

[[Datoteka:Oktava319.jpg|mini|100p|Oktavin kondenzatorski mikrofon]]

Mikrofoni imaju višestruku primjenu počevši od [[telefon]]a, kasetnih snimača, [[radio]] i [[Televizija|televiziijskih]] studija, u [[računar]]ima za [[VoIP]] programe i tako dalje. 

== Izumitelji ==
Riječ mikrofon potiče od englenske riječi ''microphone'' (koja potiče od dvije grčke riječi - mikros što znači mali, i phone što znači zvuk).

[[Emile Berliner]] je izumio prvi mikrofon [[4. mart]]a [[1877]]. dok je prvi koristan mikrofon izumio [[Alexander Graham Bell]], dok je daljni razvoj upravo nastavljen u Bell Labaratorijama.

== Princip rada ==
Postoji mnogo vrsta mikrofona no svi imaju jednu zajedničku stvar. Svi mikrofoni imaju neku vrstu membrane koja hvata [[Zvučni val|zvučne valove]] i stvara pomjeranje pomoću neke tehnologije koja se koristi u mikrofonu da bi napravila električni signal. Zvučne vibracije uzrokuju vibracije mikrofonove membrane te tako izazivaju električko kretanje.

== Vrste mikrofona ==
Različiti mikrofoni na razne načine stvaraju električni signal, no svima je zajedničko da imaju neku vrstu membrane. 

=== Dinamički mikrofon ===
'''Dinamički mikrofon''' radi na principu elektromagnetske indukcije. Zavojnica pričvršćena na vrat membrane titra zajedno s membranom pod utjecajem zvučnog pritiska na membranu. Pri tome se mijenja [[magnetski tok]] kroz zavojnicu jer se ona nalazi u magnetskom polju permanentnog [[magnet]]a. Zbog toga se na njenim krajevima inducira napon. Taj napon proporcionalan je brzini kretanja zavojnice odnosno brzini titranja membrane mikrofona, dužini zavojnice i gustoći magnetskog toka magneta.

=== Ribonski mikrofon ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Kondenzatorski mikrofon ===
'''Kondenzatorski mikrofon''' je vrsta mikrofona koja ima veliki značaj za tonsko snimanje signala u studiju. Zahvaljujući svojim karakteristikama sninljeni signal ima dobar kvalitet.<ref name="tuberlin">Volker Meitz, [http://www.ak.tu-berlin.de/fileadmin/a0135/Magisterarbeiten/Volker_Meitz_MagA.pdf "DIE HISTORISCHE ENTWICKLUNG VON KONDENSATORMIKROFONEN"] Magistarski rad objavljen 9.3.2005 na [[Tehnički univerzitet u Berlinu|TU Berlin]], pristupljeno 29.7.2015 {{de simbol}}</ref>

Prve značajne rezultate ostvarili su Reisz 1861. i [[Alexander Graham Bell|Bell]] 1876. Thomson je već 1863. pojasnio prenos zvuka pomoću dielektrika. [[David E. Hughes|Hughes]] predstavio je 1878. prvi karbonski mikrofon. Nakon što je 1906. otkrivena [[vakuumska cijev]], [[Edward C. Wente|Wente]] je 1917 patentirao dielektrični pretvarač.<ref>Meitz, str. 9</ref>

[[Datoteka:Plate_CapacitorII.svg|thumb|right|Pločasti kondenzator, proračun kapaciteta: <math>C=\varepsilon { {A} \over {d} }</math>]]
Rad mikrofona se zasniva na [[elektrostatika|elektrostatičkom prinicipu]]. Mikrofon sa sastoji od pločastog [[kondenzator]]a povezanog s [[električni otpor|električnim otpornikom]] od nekoliko [[om|M&Omega;]]. Ploča koja vibrira posredtvom [[zvučni talas|zvučnih talasa]] sastoji se od nekoliko [[metar|&mu;m]] debele metalne membrane odnosno plastične folije presvučene [[metal]]om. Na malom odstojanju, oko 50&mu;m nalazi se probušena metalna [[elektroda]]. Posredstvom [[vibracija]], proizvedenih zvukom, mijenja se odstojanje između metalne folije i elektrode čime se mijenja i kapacitet kondenzatora. Električni napon kondenzatora obrnuto je proprocionalan odstojanju između folija.<ref name="tutor">Detlef Mietke, [http://elektroniktutor.oszkim.de/akustik/c_mikro.html "Kondensatormikrofon"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151117070300/http://elektroniktutor.oszkim.de/akustik/c_mikro.html |date=17. 11. 2015 }}''Elektronik tutor'', pristupljeno 29.7.2015 {{de simbol}}</ref>

U novom tipu kondenzatorskog mikrofona jedna je elektroda izrađena od „electret“-materijala. Time vanjski izvor električne struje postaje nepotreban. Primjenjuje se pri profesionalnim tehnikama snimanja ([[kamera]]) te pri akustičkim mjerenjima a koristi se i kod [[telefon]]a, [[igračka|igračaka]] itd.<ref name="tutor"/>

=== Karbonski mikrofon ===
'''Karbonski mikrofon''' ili '''ugljeni mikrofon''' ima [[ugljik|ugljična]] zrnca zatvorena u [[Metal (hemija)|metal]]noj kutiji, čvrstoj [[elektroda|elektrodi]], a druga pokretna elektroda pričvršćena je za [[membrana|membranu]]. Titranjem membrane vrši se [[pritisak]] na ugljena zrnca te se mijenjanjem pritiska mijenja otpor između elektroda, a [[istosmjerna struja]] koja protiče između elektroda mijenja [[jačina struje|jačinu]] u ritmu [[žvučni talasi|zvučnih talasa]]. Primjenjuje se kod [[telefon]]a, te vojnih i mobilnih komunikacija.

=== Kristalni mikrofon ===
'''Kristalni mikrofon''' ili '''[[piezoelektrični efekt|piezoelektrični]] mikrofon''', ima [[kristal]]ne pločice (npr. od [[Seignettova so|Seignettove soli]] ili [[litij-sulfat]]a), koje se savijaju pod djelovanjem zvučnih titraja, te se na njihovim izvodima javlja [[električni napon]]. Napon je proporcionalan pomaku membrane. Osjetljiv je na vlagu i promjenu temperature.

== Također pogledajte ==
* [[Zvuk]]
* [[Telefon]]
* [[VoIP]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Microphones|Microphones}}
* [http://electronics.howstuffworks.com/question309.htm Osnovne informacije o mikrofonima]
* [https://web.archive.org/web/20091016023242/http://arts.ucsc.edu/ems/Music/tech_background/TE-20/teces_20.html Osnove mikrofona]
* [http://www.sengpielaudio.com/calculator-transferfactor.htm Pretvarač mikrofonske osjetljivosti - dB re 1 V/Pa i prijenosni faktor]
* [http://www.sengpielaudio.com/AlleMikrofonRichtcharakteristiken.pdf Alle Mikrofon-Richtcharakteristiken und weitere Parameter] 
* [http://www.dj-forum.co.uk International Mobile DJ Forum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191011045537/http://dj-forum.co.uk/ |date=11. 10. 2019 }}
* [http://www.coutant.org/contents.html Slike mikrofona i njegove specifikacije - Stari mikrofoni]
{{Hardver}}

[[Kategorija:Telekomunikacije]]