Izvorni kôd stranice Magnetizam

[[Datoteka:Magnetic quadrupole moment.svg|thumb|200px|Magnetni kvadripol]]
{{Elektromagnetizam}}
'''Magnetizam''' je fizikalna pojava koja je posredovana [[magnetno polje|magnetnim poljima]].  Električna struja i osnovni [[magnetni moment]]i elementarnih čestica dovode do magnetnog polja, koje djeluju na druge stuje i magnetne momente. Svi materijali su donekle pod utjecajem magnetnog polja. Najpoznatiji efekat se primjećuje kod stalnog [[magnet]]a, koji ima dosljedne magnetne momente uzrokovane [[feromagnetizam|feromagnetizmom]]. Većina materijala nema stalni magnetni moment. Neke privlači magnetno polje ([[paramagnetizam]]); drugi se odbijaju od magnetnog polja ([[dijamagnetizam]]); ostali imaju mnogo kompleksniji odnos sa magnetnim poljima (ponašanje [[spin staklo|spin stakla]] i [[antiferomagnetizam]]). Supstance na koje magnetno polje neznatno utječe, poznatije su kao ''ne-magnetne'' supstance.  One uključuju [[bakar]], [[aluminij]], [[gas]]ove, i [[plastika|plastiku]]. Čisti [[kisik]] pokazuje magnetne osobine kada je ohlađen do [[tekućina|tekućeg]] stanja.

Magnetno stanje (ili faza) materijala zavisi od temperature (i ostalih varijabli kao što su pritisak i primjenjeno magnetno polje), što znači da materijal može biti izložen više od jednom obliku magnetizma u zavisnosti od temeprature.

== Historija ==
{{Glavni|Historija elektromagnetizma}}
[[Datoteka:A man is violently rubbed with magnets. Coloured lithograph Wellcome V0011767.jpg|thumb|Crtež medicinskog tretmana pomoću magnetnih četki. [[Charles Jacque]] 1843, Francuska.]]
[[Aristotel]]u se pripisuje prva naučna rasprava o magnetizmu [[Tales]]a od [[Milet]]a, koji je živio od oko 625 p.n.e. do oko 545 p.n.e.<ref>{{cite web |url= http://galileoandeinstein.physics.virginia.edu/more_stuff/E&M_Hist.html|title= Historical Beginnings of Theories of Electricity and Magnetism|access-date=2. 4. 2008 |zadnje= Fowler|prvo= Michael|year= 1997}}</ref> Otprilike u isto vrijeme, u [[Historija Indije|drevnoj Indiji]], [[Ayurveda|indijski hirurg]], [[Sushruta]], je bio prvi koji je koristio magnet u hirurške svrhe.<ref>{{Cite journal|title=Early Evolution of Power Engineering|first=Hugh P.|last=Vowles
|journal=[[Isis (journal)|Isis]]|volume=17|issue=2|year=1932|publisher=[[University of Chicago Press]]|pages=412–420 [419–20]|doi=10.1086/346662}}</ref>

U [[Historija Kine#Drevna Kina|drevnoj Kini]], najranija književna referenca o magnetizmu se nalazi u knjizi iz 4. stoljeća p.n.e. koja je dobila ime po svom autoru, ''Gospodar doline demona'' (鬼谷子): "[[Magnetna ruda]] privlači željezo ili ga odbija."<ref>Li Shu-hua, "Origine de la Boussole 11. Aimant et Boussole," ''Isis'', Vol. 45, No. 2. (juli 1954), str.175</ref> Najraniji pomeni privlačenja igle pojavljuju se u radu sastavljenom između 20. i 100. godine (''Louen-heng''): "Magnetna ruda privlači iglu."<ref>Li Shu-hua, "Origine de la Boussole 11. Aimant et Boussole," ''Isis'', Vol. 45, No. 2. (juli 1954), str.176</ref> [[Historija nauke i tehnologije u Kini|Kinski naučnik]], [[Shen Kuo]] (1031–1095), je prva osoba koja je pisala o magnetnoj igli kompasa, te da ona poboljšava preciznost navigacije koristeći [[astronomija|astronomske]] koncepte [[pravi sjever|pravog sjevera]] ''([[Mengxi bitan]]'', 1088), i do 12. stoljeća Kinezi su bili poznati po upotrebi magnetnog [[kompas]]a za plovidbu. Oni su izradili kašiku od magnetne rude koja je pokazivala smjer, na način da je drška kašike uvijek pokazivala jug.

[[Alexander Neckam]], u 1187. godini, je prvi Evropljanin koji je opisao kompas i njegovu upotrebu u navigaciji. 1269. godine [[Peter of Maricourt|Peter Peregrinus de Maricourt]] je napisao ''Epistola de magnete'', prvu postojeću rapravu koja opisuje svojstva magneta. 1282. godine o osobinama magneta i suhom kompasu govorio je Al-Ashraf, [[Islamski fizičari|jemenski fizičar]], [[Islamska astronomija|astronom]], i [[Islamski geografi|geograf]].<ref>{{Cite journal|title=Two Early Arabic Sources On The Magnetic Compass|first=Petra G.|last=Schmidl|journal=Journal of Arabic and Islamic Studies|year=1996–1997|volume=1|pages=81–132}}</ref>
[[Datoteka:M Faraday Th Phillips oil 1842.jpg|thumb|upright=0.75|Michael Faraday, 1842]]

1600. godine [[William Gilbert (astronom)|William Gilbert]] je izdao njegovu ''[[De Magnete|De Magnete, Magneticisque Corporibus, et de Magno Magnete Tellure]]'' (''O mahnetu i magnetnim tijelime, i o Velikom magnetu - Zemlji''). U ovom radu opisao je mnoge njegove eksperimente sa modelom zemlje nazvanim [[terrella]]. Iz ovih eksperimenata, on je zaključio da je [[Earth's magnetic field|Zemlja]] sama po sebi magnetna i da je ovo razlog zašto kompas pokazuje prema sjeveru (prethodno, neki su vjerovali da se to dešava zbog polarne zvijeze ([[Polaris]]) ili velikog magnetnog otoka na sjevernom polu koji je privlačio kompas).

Razumijevanje odnosa između [[elektricitet]]a i magnetizma je počelo 1819. godine sa radom [[Hans Christian Ørsted]]a, profesora na Universitu Kopenhagena, koji je više-manje slučajno otkrio da struja može utjecati na iglu kompasa.  Ovaj znameniti eksperiment je poznat kao Ørstedov eksperiment.  Slijedilo je nekoliko drugih eksperimenata, [[André-Marie Ampère]]a, koji je 1820. godine otkrio da je magnetno polje koje kruži po zatvorenoj putanji povezano sa strujom koja teče kroz obim putanje; [[Carl Friedrich Gauss]]a; [[Jean-Baptiste Biot]]a i [[Félix Savart]]a, dvojica koja su 1820. godine došli do [[Biot-Savartov zakon|Biot-Savartovog zakona]] koji daje jedančinu za magnetno polje žice koja provodi struju; [[Michael Faraday]]a, koji je 1831. godine otkrio da vremenski varirajući magnetni fluks kroz petlju žica inducira napon, i druge pronalaske daljnje veze između magnetizma i elektriciteta. [[James Clerk Maxwell]] je povezao i proširio ove uvide u [[Maxwellove jednačine]], ujedinjujući elektricitet, magnetizam, i [[optika|optiku]] u oblast zvanu [[elektromagnetizam]]. 1905. godine, [[Einstein]] je koristio ove zakone u motiviranju svojih teorija [[Posebna teorija relativnosti|posebne relativnosti]],<ref name="Moving">[http://www.fourmilab.ch/etexts/einstein/specrel/www/ A. Einstein: "On the Electrodynamics of Moving Bodies"], 30. juni 1905.</ref> što je zahtjevalo da su zakoni tačni u svim [[Inercijalni referentni okvir|inercijalno referentnim okvirima]].

Elektromagnetizam se nastavio razvijati u 21. stoljeću, tako što je uključen u više fundamentalnih teorija kao što su [[gauge teorija]], [[kvantna elektrodinamika]], [[elektroslaba teorija]], te na kraju i [[standardni model]].

== Izvori magnetizma ==
{{također pogledajte|Magnetni moment}}
Magnetizam, kao i njegovi korijeni, dolazi iz dva izvora:
# [[Električna struja]] (pogledaj ''[[Magnetni moment elektrona]]'').
# [[Nuklearni magnetni moment]]i atomskog jezgra. Ovi momenti su tipično stotinu puta manji od magnetnih momenata elektrona, tako da su zanemarivi u kontekstu magnetizacije materijala. Nuklearni magnetni momenti su važniji u drugim kontekstima, posebno u [[Nuklearna magnetna rezonanca|nuklearnoj magnetnoj rezonanci]] (NMR) i [[Magnetna rezonanca|magnetnoj rezonanci]] (MR).

== Magnetna polja u materijalima ==
{{Također pogledajte|Magnetno polje#H i B unutar i izvan magnetnih materijala}}

U vakuumu,
:<math>\mathbf{B} \ = \ \mu_0\mathbf{H}, </math>
gdje je {{math|&mu;<sub>0</sub>}} [[permeabilnost vakuuma]].

U materijalima, 
:<math>\mathbf{B} \ = \ \mu_0(\mathbf{H} + \mathbf{M}). \ </math>
Veličina {{math|&mu;<sub>0</sub>'''M'''}} se naziva ''magnetna polarizacija''.

Ukolijko je polje {{math|'''H'''}} malo, reakcija magnetizacije {{math|'''M'''}} u [[dijamagnet]]u ili [[paramagnet]]u je približno linearna:
:<math> \mathbf{M} = \chi \mathbf{H},</math>
konstanti proporcionalnosti koja se naziva magnetna podložnost. Ako je to slučaj,
:<math>\mu_0(\mathbf{H} + \mathbf{M}) \ = \ \mu_0(1+\chi) \mathbf{H} \ = \ \mu_r\mu_0 \mathbf{H} \ = \ \mu \mathbf{H}.</math>

U čvrstom magnetu kao što je feromagnet, {{math|'''M'''}} nije proporcionalno polju i genrealno različito je od nule kada je {{math|'''H'''}} nula (pogledaj [[Remanentnost]]).

== Jedinice elektromagnetizma ==

===SI jedinice povezane sa magnetizmom===
{|class="wikitable"
!colspan="5"|[[SI]] jedinice elektromagnetizma
|-
!Simbol<ref>{{GreenBookRef2nd|pages=14–15}}</ref>
!Ime velčine
!Izvedena jedinica
!Pretvaranje međunarodnih u [[osnovne SI jedinice]]
|-
|
:''I''
|[[Električna struja]]
|[[amper]] ([[Osnovne SI jedinice|osnovna SI jedinica]])
|<math>\mathrm{A=C\ s^{-1}}</math>
|-
|
:''q''
|[[Električni naboj]]
|[[kulon]]
|<math>\mathrm{C=A\ s}</math> 
|-
|<math>U,\ \Delta V,\ \Delta\phi,\ \Epsilon</math>
|[[Razlika potencijala]]; [[Elektromotorna sila]]
|[[volt]]
|<math>\mathrm{V=J\ C^{-1}=kg\ A^{-1}m^2s^{-3}}</math>
|-
|<math>R;\ \Zeta;\ \Chi</math>
|[[Električni otpor]]; [[Električna impedanca|Impedanca]]; [[Električna reaktancija|Reaktancija]]
|[[om]]
|<math>\mathrm{\Omega=V\ A^{-1}=kg\ m^{2} \ A^{-2}s^{-3}}</math>
|-
|<math>\ \rho</math>
|[[Otpornost]]
|[[om]] [[metar]]
|<math>\mathrm{\Omega\ m=kg\ A^{-2}m^3s^{-3}}</math>
|-
|<math>\ \Rho</math>
|[[Električna snaga]]
|[[vat]]
|<math>\mathrm{W=V\ A=kg\ m^2s^{-3}}</math>
|-
|<math>\ C</math>
|[[Kapacitet]]
|[[farad]]
|<math>\mathrm{F=C\ V^{-1}=A^2kg^{-1}m^{-2}s^4}</math>
|-
|<math>\mathbf{\Epsilon}</math>
|Jačina [[Električno polje|električnog polja]]
|[[volt]] po [[metar|metru]]
|<math>\mathrm{V\ m^{-1}=C^{-1}N=kg\ A^{-1}m\ s^{-3}}</math>
|-
|<math>\mathbf{D}</math>
|[[Polje električnog pomaka]]
|[[kulon]] po [[kvadratni metar|kvadratnom metru]]
|<math>\mathrm{C\ m^{-2}=A\ m^{-2}s}</math>
|-
|<math>\varepsilon</math>
|[[Permitivnost]]
|[[farad]] po [[metar|metru]]
|<math>\mathrm{F\ m^{-1}=A^{2}kg^{-1}m^{-3}s^{4}}</math>
|-
|<math>\!\chi_e</math>
|[[Električna susceptibilnost]]
|[[Bezdimenzionalna veličina|Bezdimenzionalno]]
|
|-
|<math>\Beta;\ G;\ \Upsilon</math>
|[[Električna provodljivost|Provodljivost]]; [[Admitansa]]; [[Susceptansa]]
|[[simens]]
|<math>\ \mathrm{S=\Omega^{-1}=kg^{-1}A^2m^{-2}s^3}</math>
|-
|<math>\gamma,\ \kappa,\ \sigma</math>
|[[Električna provodnost|Provodnost]]
|[[simens]] po [[metar|metru]]
|<math>\mathrm{S\ m^{-1}=A^2kg^{-1}m^{-3}s^3}</math>
|-
|<math>\ \mathbf{B}</math>
|[[Magnetno polje|Gustina magnetnog fluksa, Magnetna indukcija]]
|[[tesla]]
|<math>\mathrm{T=Wb\ m^{-2}=kg\ A^{-1}s^{-2}}</math>
|-
|<math>\ \Phi</math>
|[[Magnetni fluks]]
|[[veber]]
|<math>\mathrm{Wb=V\ s=kg\ A^{-1}m^2s^{-2}}</math>
|-
|<math>\mathbf{H}</math>
|Jačina [[Magnetno polje|magnetnog polja]]
|[[amper]] po [[metar|metru]]
|<math>\mathrm{A\ m^{-1}}</math>
|-
|<math>L,\ \Mu</math>
|[[Induktivnost]]
|[[henri]]
|<math>\mathrm{H=Wb\ A^{-1}=V\ A^{-1}s=kg\ A^{-2}m^2s^{-2}}</math>
|-
|<math>\ \mu</math>
|[[Magnetna permeabilnost|Permeabilnost]]
|[[henri]] po [[metar|metru]]
|<math>\mathrm{H m^{-1}=kg\ A^{-2}m\ s^{-2}}</math>
|-
|<math>\ \chi</math>
|[[Magnetna susceptibilnost]]
|[[Bezdimenzionalna veličina|Bezdimenzionalno]]
|
|}

=== Ostale jedinice ===
* [[gaus]] – '''gaus''' je [[Mjerna jedinica|jedinica]] magnetnog polja u [[CGS sistem jedinica|CGS sistemu jedinica]] (oznaka '''B''').
* [[ersted]] – '''ersted''' je CGS jedinica [[Magnetno polje#B i H|magnetizovanog polja]] (oznaka '''H''').
* [[maksvel]] – '''maksvel''' je CGS jedinica [[magnetni fluks|magnetnog fluksa]].
* gamma – je jedinica '''''gustine magnetnog polja''''' koja se koristila prije nego što je [[tesla]] došao u upotrbu (1.0 gamma = 1.0 nanotesla)
* ''μ''<sub>0</sub> – simbol za [[Magnetna permeabilnost|permeabilnost]] slobodnog prostora (4π×10<sup>−7</sup> [[njutn]]/([[amper-zavoj]])<sup>2</sup>).

== Također pogledajte ==
* [[Magnetar]]

== Reference ==
{{Reflist}}

{{FizikaPortal}}
{{Commonscat|Magnetism}}

[[Kategorija:Magnetizam]]
[[Kategorija:Elektrotehnika]]
[[Kategorija:Elektromagnetizam]]