Izvorni kôd stranice Indeks tjelesne mase

[[File:Body mass index chart.svg|right|thumb|350px| Grafikon indeksa tjelesne mase kao funkcije tjelesne mase i visine.<br> Isprekidane linije predstavljaju podjelu unutar velikih klasa.<ref>{{cite web |url=http://www.who.int/bmi/index.jsp?introPage=intro_3.html |title=BMI Classification |work=Global Database on Body Mass Index |publisher=World Health Organization |year=2006 |access-date=27. 7. 2012}}</ref>}}]]

'''Indeks tjelesne mase''' (uobičajeno '''BMI''', od [[engleski jezik|eng.]] '''b'''ody '''m'''ass '''i'''ndex) ili '''Queteletov indeks''' je [[antropometrija|antropometrijski]] pokazatelj koji se izvodi iz tjelesne [[masa|mase]] i [[visina|visine]]. Definira se kao veličina koja se dobije kada se tjelesna masa (kg) podijeli sa kvadriranom tjelesnom visinom (m), a jedinstveno se izražava kao jedinica kg/m<sup>2</sup>:<ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref><ref>Hadžiselimović R., Ivanović B., Kušec V., Miličić J., Rudan P., Smolej - Narančić N., Šimić D., Tomazo - Ravnik T., Vlahović P. (1989): Antropološki praktikum. Antrop. dr. Jug., Posebna izdanja, Beograd - Zagreb - Titograd.</ref><ref>Hadžiselimović R., Lelo S., Šljuka S. (2016): Bioantropološki praktikum – Autorizirani repetitorijum i radna sveska. Odsjek za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.</ref>

:<math>\mathrm{BMI} = \frac{\text{m}_\text{kg}}{\text{h}_\text{m}^2}</math>

Indeks tjelesne mase se može odrediti i upotrebom odgovarajuće tabele u kojoj su prikazane moguće kombinacije određujućih pokazatelja (masa i visina),<ref>http://www.nhlbi.nih.gov/guidelines/obesity/bmi_tbl.htm Body Mass Index Table from the National Institutes of Health's National Heart, Lung, and Blood Institute</ref> ili grafikonom koji prikazuje BMI kao funkciju mase i visine pomoću konture linija ili boja za različite BMI kategorije, a mogu se koristiti dvije različite mjerne jedinice.<ref>http://newsimg.bbc.co.uk/media/images/42028000/gif/_42028890_bmi_gra_416x314.gif.</ref>
BMI je pokušaj da se odredi količina osobne mase tkiva ([[mišić]]a, [[masti]] i [[kost]]iju), a onda mjerena osoba kategorizirati kao ''pothranjena'', ''normalne težine '' i ''gojazna'' (višak kilograma). Međutim, postoje i rasprave o tome gdje se na BMI skali trebaju staviti linije razdvajanja između kategorija. Prije, a i iza ovog indeksa predloženo je više načina procjene ''optimalne težine''.<ref>{{cite web|url=http://www.independent.co.uk/life-style/health-and-families/features/why-being-overweight-means-you-live-longer-the-way-scientists-twist-the-facts-10158229.html |title=Why being 'overweight' means you live longer: The way scientists twist the facts |author=Dr Malcolm Kendrick |publisher=[[The Independent (Newspaper)|http://www.independent.co.uk]] |date=12. 4. 2015 |access-date=12. 4. 2015}}</ref> Uobičajeno je da razgraničenje poštuje slijedeće kriterija:
*[[pothranjenost]]: 18,5;
*normalna težina: 18.5 do 25, 
*preteški: 25 do 30, 
*[[gojaznost|pretilost]] ([[gojaznost]]): preko 30.

==Historija i primjena studija gojaznosti==
[[File:Obesity & BMI.png|thumb|350px|[[Gojaznost]] i BMI]]
Osnovu indeksa uhranjenosti je postavio [[Adolphe Quetelet]], od [[1830]]. do [[1850]]. a za to vrijeme je razvio ono što je nazvao "socijalna fizika",<ref>{{cite journal |doi=10.1093/ndt/gfm517 |title=Adolphe Quetelet ([[1796]].–[[1874]].)—the average man and indices of obesity |year=2007 |last1=Eknoyan |first1=Garabed |journal=Nephrology Dialysis Transplantation |volume=23 |issue=1 |pmid=17890752 |pages=47–51}}</ref> Moderni pojam "body mass index" (BMI) za odnos ljudske tjelesne težine i visine na kvadrat visine skovan je u radu objavljenom u izdanju ''Journal of Chronic Diseases'' (juli [[1972]].) prema [[Ancel Keys|Ancelu Keysu]]. U ovom radu, Keys je tvrdio da je ono što je on nazvao BMI je bilo;

''... "ako nije u potpunosti zadovoljavajuće, barem je tako dobro kao i bilo koji drugi indeks relativne težine kao pokazatelj relativne gojaznosti"''.
<ref>http://ije.oxfordjournals.org/content/early/2014/03/29/ije.dyu061.full Commentary: Origins and evolution of body mass index (BMI): continuing saga Blackburn, H, Jacobs, D Int. J. Epidemiol. (2014)doi: 10.1093/ije/dyu061</ref><ref>{{cite web|url=http://www.slate.com/id/2223095/ |title=Beyond BMI: Why doctors won't stop using an outdated measure for obesity |author=Jeremy Singer-Vine |publisher=[[Slate (magazine)|Slate.com]] |date=20. 7. 2009 |access-date=15. 12. 2013}}</ref><ref>{{cite journal |doi=10.1016/0021-9681(72)90027-6 |title=Indices of relative weight and obesity |year=1972 |last1=Keys |first1=Ancel |last2=Fidanza |first2=Flaminio |last3=Karvonen |first3=Martti J. |last4=Kimura |first4=Noboru |last5=Taylor |first5=Henry L. |journal=Journal of Chronic Diseases |volume=25 |issue=6–7 |pmid=4650929 |pages=329–43}}</ref>

Interes za indeksu koji mjeri [[masno tkivo]] došao je sa povećanjem gojaznosti u prosperitetnim zapadnim društvima. BMI koji eksplicitno navodi Keys na odgovarajući je za ''[[populacija|populacijske]]'' studije, a neprikladan za individualno vrednovanje. Ipak, zbog svoje jednostavnosti, naširoko se koristi za preliminarnu dijagnozu.<ref name=nhlbi>{{cite web|title=Assessing Your Weight and Health Risk|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/educational/lose_wt/risk.htm |publisher=National Heart, Lung and Blood Institute|access-date=19. 12. 2014}}</ref> Additional metrics, such as waist circumference, can be more useful.<ref name=nhsob>{{cite web|title=Defining obesity|url=http://www.nhs.uk/Conditions/Obesity/Pages/Introduction.aspx|publisher=[[National Health Service|NHS]]|access-date=19. 12. 2014|archive-date=18. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141218121754/http://www.nhs.uk/Conditions/Obesity/Pages/Introduction.aspx|url-status=dead}}</ref>
 
BMI se univerzalno izražava u kg/m<sup>2</sup>, što rezultira iz mase u kilogramima i visine u metrima. Ako se izražava u [[funta (masa)|funtama]] i [[inč]]ima, potrebna je konverzija putem faktora 703&nbsp;(kg/m<sup>2</sup>)/(lb/in<sup>2</sup>). Kada se termin BMI koristi neformalno, jedinice su obično izostavljaju.

:<math>\mathrm{BMI} = \frac{\text{mass}_\text{kg}}{\text{height}_\text{m}^2}
= \frac{\text{mass}_\text{lb}}{\text{height}_\text{in}^2}\times 703</math>

Indeks tjelesne mase se kreće od pothranjenih do gojaznih i obično se i kod djece i odraslih upotrebljava za predviđanje zdravstvenih ishoda. BMI je [[osobina]] pod uticajem i [[genetika|genetičkih]] i negenetičkih faktora, a pruža paradigma za razumijevanje i procjenu [[faktor rizika|faktora rizika]] za zdravstvene probleme.<ref>Fareed M, Afzal M. (2014) Evidence of inbreeding depression on height, weight, and body mass index: A population-based child cohort study. Am J Hum Biol. 26:784–795. {{doi|10.1002/ajhb.22599}} PMID 25130378</ref>

BMI pruža jednostavnu numeričku mjeru osobne ''debljine'' ili '' mršavost '', omogućavajući zdravstvenim radnicima objektivnije sagledavanje problemima težine svojih pacijenata. BMI je dizajniran da se koristi kao jednostavan način klasifikacije prosjeka sedentarne (fizički neaktivne) populacije, sa prosječnim sastavom tijela.<ref>{{cite journal |journal=WHO Technical Report Series |volume=854 |title=Physical Status: The Use and Interpretation of Anthropometry |page=9 |url=http://whqlibdoc.who.int/trs/WHO_TRS_854.pdf |location=Geneva, Switzerland |year=1995 |publisher=World Health Organization |pmid=8594834 |access-date=5. 3. 2016 |archive-date=10. 2. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070210134151/http://whqlibdoc.who.int/trs/WHO_TRS_854.pdf |url-status=dead }}</ref> Za ove osobe, preporuke trenutne vrijednosti su kako slijedi: BMI od 18,5 do 25 može ukazivati na optimalnu težinu, BMI manji od 18,5 svrstava osobu u [[pothranjenost]]i, a broj od 25 do 30 može ukazivati da osoba ima [[višak kilograma]], a broj od 30 naviše znači da je osoba [[gojaznost|gojazna]].

Igrači u mnogim [[sport]]ovims, kao [[gimnastika]] [[košarka]], [[fudbal]] [[bejzbol]] i [[atletika]] imaju visoku stopu odnosa [[mišić]]a i [[masti]] i mogu imati BMI koji pokazuje da su "pogrešno" visoki u odnosu na procenat masti u tijelu.

== Statistička primjena ==
Undeks tjelesne mase ndeks je prvenstveno statistički pokazatelj, namjenjen masovnim ([[populacija|populacijskim]]) istraživanjima društvenog zdravlja, jer omogućava jednostavnu usporedbu sa medicinskim podacima u kojima se evidentiraju tjelesna visina i težina. Obično se registira u oblasti javnog zdravstva, kako bi se procijenio rizik po zdravlje u odnosu na uhranjenost stanovništva.
Obično se upozorava da se prikazani BMI pokazatelj koristi samo za ''procjenu'' stupnja uhranjenosti – iako postoje i puno sofisticiraniji i pouzdaniji metodi za određivanje indeksa [[gojaznost]]i. Ipak, BMI pruža prihvatljivu statističku veličinu za procjenu (ne)uhranjenosti stanovništva. Međutim, ako se već u Ali kako se visina i težina rutinski bilježe u svim kulturama i za vrijeme različvećini tzv. „sistematskih pregleda“ i za ostale potrebe ionako mjere tjelesna visina i masa, BMI je postao najpopularniji metod zdravstvenih statističara za uspostavljanje jasnih matematičkih odnosa, s jedne strane između stvarne i očekivane tjelesne mase i težine (uhranjenosti) i njihove korelacije sa određenim bolestima, s druge, a u najširem mogućem uzorku populacije.

== Praktična primjena ==
Indeks tjelesne mase se koristi za definiciju medicinskog standarda [[neuhranjenost]]i/[[gojaznost|pretilosti]] u mnogim zemljama, još od sredine 1980-tih godina, a ovaj način procjene se koristi i u statistikama [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO). 
Krajem 1990-tih godina, ovj indeks je, zahvaljujuči i medijskoj podršci, postao popularani u najširim masama stanovništva, tokom ranih programa propagiranja društvenog zdravlja, koje su uglavnom sponzorirale vlade zapadnih zemalja – kao podsicaj širenju svijesti o zdravom načinu života, zdravoj prehrani i fitnesu. 
BMI je upotrebljiv kao statistička procjena općeg stanja organizma, jer omogućava procjenu društvenih promjena tokom određenog perioda. Ovaj jednostavan i lahko izračunljiv pokazatelj može se koristiti za evaluaciju utjecaja privrede, politike ili drugih društvenih kretanja na prehranu stanovništva.

== Klinički značaj ==
Unatoč svim pomenutim ograničenjima upotrebe ndeks tjelesne mase u kliničkoj praksi, BMI se koristi u mnogim javnim zdravstvenim kampanjama kao približno mjerilo idealne težine, jer ga je lahko odrediti i kod kuće, primjenu sveprisutnih kućnih instumenata: osobne vage i metra.

Međutim bezuvjetno oslanjanje na BMI indeks za određivanje idealne težine može zbuniti. Za dijagnozu [[gojaznost]]i/[[pothranjenost]]i i postoje puno bolji metodi i precizniji instrumentarij, koji  je na raspolaganju zdravstvenim djelatnicima. Na primjer, "skinfold" test odnosno instrument zvani '''kaliper''', precizno mjeri debljinu potkožnog masnog tkiva (na pet [[antropometrija|antropometrijski]] definiranih pozicija) , na osnovu čega se dobijaju pouzdaniji i medicinski prihvatlljiviji rezultati. Za najpreciznije određivanje pretilosti koje je u kliničkoj praksi, neophodni su i "test debljine kožnih nabora" i mjerenje bioelektričkog otpora.

U slučajevima kada je  [[pretilost]]/ [[pothranjenost]]) očigledna, očekivanja od BMI indeksa su ograničena. Neka istraživanja pokazuju da muškarci s BMI indeksom koji ih označava kao "blago gojazne" (25-27 za prosječnog muškarca) u stvarnosti žive dulje i zdravije od prosjeka. Greške u procjenam BMI mogu imati i historijske korijene azloge jer je klasifikacija prema BMI indeksu razvijena u doba kada su glad i pothranjenost bili puno češći nego gojaznost. U toj eri, stvarna individualna prikladnost tjelesne mase u odnosu na visinu, procjenjivana je na još neprecizniji način: idelna težina osobe (u kg) je ona koliko je tjelesna visina (u cm) veća od 100&nbsp;cm.

==Kategorije==
Česta upotreba BMI je procijena koliko tjelesna težina osobe odstupa od onoga što je normalno ili poželjno za datu visinu osobe. Višak ili manjak težine može, u dijelu, biti objašnjen količinom [[masti]] (masnog tkiva), iako drugi faktori, kao što je [[mišić]]avost mogu i značajno uticati na BMI (vidi diskusiju dolje i [[gojaznost]]).

Prema [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji]] (WHO) manji BMI od 18,5 se tretira kao [[pothranjenost]], [[ishrana|poremećaj ishrane]] ili drugi zdravstveni problemi, dok se BMI jednak ili veći od 25 smatra za višak kilograma, a osobe sa BMI iznad 30 se smatraju [[gojaznost|gojaznim]]. Ove opsege BMI vrijednosti su važeće samo kao statistički kategorije.

{| class="wikitable"
|-
| bgcolor="lightblue" style="text-align:center;"|'''Kategorija'''
| bgcolor="yellow" style="text-align:center;" colspan="2"| '''BMI''' (kg/m<sup>2</sup>)
| bgcolor="lightblue" style="text-align:center;" colspan="2"| Primjer BMI 
|-
|
| bgcolor="lightblue" style="text-align:center;"| Od || Do
| bgcolor="yellow" style="text-align:center;"| Od || Do
|-
|Vrlo ozbiljna [[pothranjenost]]
| 
|15,0|| 0,60
|-
| Ozbiljna pothranjenost
| 15 || 16
| 0,60 || 0,64
|-
|'''[[Pothranjenost]]'''
| 16 || 18,5
| 0,64 || 0,74
|-
| Normalna (zdrava težina)
 | 18,5 || 25
| 0,74 || 1,0
|-
| Pretežak
| 25 || 30
| 1.0 || 1.2
|-
| Klasa [[gojaznost]]i I (umjerena gojaznost)
| 30 || 35
| 1,2 || 1,4
|-
| Klasa gojaznosti II (ozbiljna gojaznost)
| 35 || 40
| 1,4 || 1,6
|-
| Klasa gojaznosti III (vrlo ozbiljna gojaznost)
| 40 ||
| 1,6 ||
<!--
| Vrlo ozbiljna gojaznost
| Od 40 do 45
| Od 1,6 do 1,8
|-
| Morbidna [[gojaznost]]
| Od 45 do 50
| Od 1,8 do 2,0
|-
| Super gojaznost 
| Od 50 do 60
| Od 2,0 do 2,4
|-
| Hiper gojaznost
| Od 60
| Od 2.4-->
|}

==Ostali pokazatelji tjelesne mase==
Prije iposlije Queteleta, pojavilo se više formula koje pokušavaju definirati odnos između "normalne" mase i [[pothranjenost]]i/[[gojaznost]]i. Nekoliko ih, osim tjelesne mase i visine, uključuje i neke druge (bitne) [[antropometrija|antzropometrijske]] varijable.

{| class="wikitable"
|-
| bgcolor="lightblue" style="text-align:center;"|'''Indeks'''
| bgcolor="yellow" style="text-align:center;"|'''Formula'''
| bgcolor="lightblue" style="text-align:center;"| '''Kategorizacija'''
|-
| '''Pinjeova (Pignet) formula'''
|                               
*'''k = h – (m+o)''';
k – opća konstitucija<br>                     
h – tjelesna visina (cm)<br>                                 
m – tjelesna masa (kg)<br>                
o – prosječni obim grudi (cm)<br>  
| 
*Jaka: → 20; do 5 – Piknička
*Srednja: 21–30 
*Slaba: 31 → 
|-
| '''Pirkeov (Pirquet) indeks'''
| 
*'''k= 3√10g/Si'''; 
g – tjelesna masa (kg)<br>
Si – sjedeća visina (cm)
|
|-
|'''Blimelov (Blümel) indeks''' <br>(integrira i standardizira dva prethodna)
|  
*k = (k<sub>1</sub> x k<sub>2</sub>)/40;
(k<sub>1</sub> – Pignetov indeks <br>                     
(k<sub>2</sub> – Pirquetov indeks<br>  
|                    
|-
| '''Brokin (Broca) indeks normalne tjelesne mase'''
| 
*'''g = α –100''';
g – t jelesna masa (kg)<br> 
α – tjelesna visina (cm)<br>
|
|-
| '''Krauzeov (Krause) indeks grudi'''      
| 
*'''k = o<sup>2</sup>/m''';
o – obim grudi (cm)<br> 
m – tjelesna masa (kg) 
|
|-
| '''Ginterov (Günter) indeks oblika tijela'''
| 
*'''k = b/o x rp/100a''';
b – obim grudi (cm)<br>           	        
o – gornja visina (cm)<br>         	        
r – dužina trupa (cm) (''distantia jugulopubica'')<br>   	
a – tjelesna visina (cm)  
| 
*Hiperstenosomija: → 88,0
*Stenosomija: 88,1– 96,0          
*Mezosomija: 96,1–104,0         
*Pletosomija: 104,1–112,0
*Hiperpletosomija: 112,1 →    
|-
| '''Lenhofov (Lenhoff) indeks'''         
|
*'''k = (djp x 100)/cfa''';
djp – ''distantia jugulopubica'' (cm)<br>          
cfa – ''circumferentia abdominalis'' (cm
| 
*Astenija: → 75
|-
| '''Pendeov (Pende) indeks''' 
| 
*'''k = h/o''';
h – tjelesna visina (cm)<br> 	
o – obim grudi (cm)<br>		 
|  
*Normalno: od 20–25 godina:
*Muškarci: 1,91   →  veće vrijednosti: longitip
*Žene:  ←1,95 – 1,89 manje vrijednosti: brevitip:
|-
| '''Pendeov koeficijent tjelesne mase'''
|  
*'''k = h/m''';
m – tjelesna masa (kg)<br> 		    
h – tjelesna visina(cm)<br>  	 
| 
*Normalan raspon – 
*Muškarci: 2,66–2,56
Žene: 2,89–2,76;
*U odnosu na "normu" (mediosomija):
*Hiposomija – hipersomija
|-
|Ketleov (Quetelet) indeks uhranjenosti,
'''Devenport (Davenport) – Kaupova 
modifikacija'''
|  
*'''k = m/h''';
m – tjelesna masa (kg)<br> 		    
h – tjelesna visina (cm) 	    
| 
*Mršavi: → 2,14  
*Srednje uhranjeni: 2,15–2,56 
*[[Gojaznost|Gojazni]]: 2,57 →
|-
|  
'''Rorerov (Rohrer) indeks''' (uhranjenosti)       
| 
*'''k = 100 m/h<sup>3</sup>''';
m – tjelesna masa (g)<br> 		    
h – tjelesna visina (cm)<br>
| 
*Mršavi: → 1,1
* Normalni: 1,2–1,5
*[[gojaznost|Gojazni]]: 1,6 →
|-
| '''Rifijeov (Ruffier) indeks'''
| 
*'''R = P – E''';
P = ct – ca; <br> 
E = (h – 100) – m;<br>     
ct – obim grudi pri udisaju (cm)<br>               
ca – obim trbuha pri izdisaju (cm)<br>             
h – tjelesna visina (cm)<br>                     
m – tjelesna masa (kg)<br>                      
| 
*Osrednje: → 9
*Dobro: 10–15 
*Vrlo dobro: 16–20
*Izuzetno: 21 →
|-
|'''Demenijev (Demeny) koeficijent'''
| 
*'''D = vc/m''';
vc – vitalni kapacitet (cm3)<br>                  
m – tjelesna masa (kg)<br>                      
|                                        
*Osrednje: → 4
*Dobro: 5–7
*Odlično: 8 →
|-
| '''Lorencov (Lorentz) spiroindeks''' (uhranjenosti)
| 
*'''k = vc/h''';
vc – vitalni kapacitet (cm3)<br> 
h – tjelesna visina (cm)<br>
|
|-
|}

==Također pogledajte==
*[[Tjelesna konstitucija]]
*[[Masa]]
*[[Skelet]]
*[[Mišići]]
*[[Masti]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commons|Body Mass}}
* [http://www.cdc.gov/growthcharts/ BMI Growth Charts for children and young adults]
* [http://www.cdc.gov/healthyweight/assessing/bmi/adult_bmi/english_bmi_calculator/bmi_calculator.html BMI calculator ages 20 and older]

[[Kategorija:Antropologija]]
[[Kategorija:Medicina]]
[[Kategorija:Sociologija]]