Izvorni kôd stranice Helacija

'''Helacija'''  ([[grčki|grč.]] χηλή – ''hēlē'' = kandža, kliješta, ligandi oko centralnog atoma poput lčiješta [[jastog]]a) je tip vezanja [[ion]]a i [[molekula]] za [[metal]]ne ione. Uključuje stvaranje ili prisustvo dvaju ili više odvojenih [[koordinatna veza|koordinatnih veza]] između polidentatnih (višestruko vezanih) [[ligand]]a i jednog centralnog atoma.<ref name="IUPAC">[http://goldbook.iupac.org/C01012.html IUPAC definition of chelation.]</ref> Ti ligandi nazivaju se helanti, helatori, helatni agensi ili agensi za odvajanje. Obično su to [[organski spoj]]evi, ali to nije nužno, kao u slučaju [[cink]]a i njegove upotrebe kao [[terapija održavanja|terapije održavanja]] za sprečavanje apsorpcije [[bakar|bakra]] u ljudi sa [[Wilsonova bolest|Wilsonovom bolešću]].<ref name="LiverTox: Clinical and Research Information on Drug-Induced Liver Injury [Internet].">{{cite web | publisher=Bethesda (MD): National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases | title=Zinc | website=NCBI Bookshelf | date=10. 1. 2015 | pmid=31643536 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK548211/ | access-date=24. 3. 2020}}</ref>. Termin "helat" prvi put primijenili su godine Sir Gilbert T. Morgan i HDK Drew, 1920., koji su izjavili: "Pridjev helat, izveden iz velike kandže ili "hele"([[grčki jezik|grčki]]  [[jastog]]) ili drugih rakova, predlaže se za kaliperske grupe koje funkcioniraju kao dvije udružujuće jedinice i pričvršćuju se za centralni atom tako da proizvode [[heterociklični spoj|heterocikličke]] prstenove.<ref>{{cite journal |last1=Morgan |first1=Gilbert T. |last2=Drew |first2=Harry Dugald Keith |title=CLXII.—Researches on residual affinity and co-ordination. Part II. Acetylacetones of selenium and tellurium |journal=Journal of the Chemical Society, Transactions |volume=117 |year=1920 |pages=1456–65 |doi=10.1039/ct9201701456 |url=https://zenodo.org/record/1429747 }}</ref>

Helacija je korisna u aplikacijama kao što je pružanje dodataka hrani, u [[helacijska terapija|helac ijskoj terapiji]] za uklanjanje toksičnih metala iz tijela, kao [[kontrastno sredstvo|kontrastna sredstva]] u [[MRI|MRI-skeniranjima]], u proizvodnji pomoću [[homogeni katalizator|homogenih katalizatora]], u hemijskom [[tretman vode|tretmanu vode]] koji pomaže u uklanjanju metala i u [[gnojivo|gnojivima]].

== Helatni efekt ==
[[Slika:Me-EN.svg|thumb|[[Etilenediamin]]ski [[ligand]] helira metal sa dvije veze]]
[[Slika:Cu chelate.svg|thumb|[[bakar|Cu<sup>2+</sup>]] [[Koordinacijski kompleks|kompleksi]] sa nehelacijskim [[metilamin]]om (lijevo)  i  helirajućim ligandima [[etilendiamin]]om (desno)]]
Helatni efekt je povećani afinitet helirajućih liganada za metalni jon u poređenju sa afinitetom kolekcije sličnih nehelirajućih (monodentatnih) liganada za isti metal.

Termodinamički principi na kojima se temelji helatni efekt ilustrirani su kontrastnim afinitetima [[bakar|bakra]] (II) za [[etilendiamin]] (en) u odnosu na [[metilamin]].

{{NumBlk|:|Cu<sup>2+</sup> + en  ⇌ [Cu(en)]<sup>2+</sup>|{{EquationRef|1}}}}
{{NumBlk|:|Cu<sup>2+</sup> + 2 MeNH<sub>2</sub>  ⇌ [Cu(MeNH<sub>2</sub>)<sub>2</sub>]<sup>2+</sup>|{{EquationRef|2}}}}
U ({{EquationNote|1}}) etilendiamin tvori helatni kompleks sa ionom bakra. Helacija rezultira formiranjem peteročlanog prstena  CuC<sub>2</sub>N<sub>2</sub>. U({{EquationNote|2}}) bidentatni ligand je zamijenjen s dva [[Denticitet|monodentatna]] metilaminska liganda približno iste donorske snage, što ukazuje da su veze Cu – N približno iste u dvije reakcije.

[[Ravnotežna termodinamika|Termodinamički]] pristup opisivanju helatnog efekta uzima u obzir [[konstanta ravnoteže|konstantu ravnoteže]] za reakciju: što je veća konstanta ravnoteže, to je veća koncentracija kompleksa. 
{{NumBlk|:|[Cu(en)] {{=}} ''β''<sub>11</sub>[Cu][en]|{{EquationRef|3}}}}
{{NumBlk|:|[Cu(MeNH<sub>2</sub>)<sub>2</sub>] {{=}} ''β''<sub>12</sub>[Cu][MeNH<sub>2</sub>]<sup>2</sup>|{{EquationRef|4}}}}
Električni naboji su izostavljeni zbog jednostavnosti zapisa. Uglaste zagrade označavaju koncentraciju, a indeksi [[Konstante stabilnosti kompleksa|konstante stabilnosti]], β, označavaju [[stahiometrija|stehiometriju]] kompleksa. Kada je [[analitička koncentracija]] metilamina dvostruko veća od etilendiamina, a koncentracija bakra je ista u obje reakcije, koncentracija [Cu (en)] je mnogo veća od koncentracije [Cu(MeNH<sub>2</sub>)<sub>2</sub>] jer β<sub>11</sub> ≫ β<sub>12</sub>.

Ravnotežna konstanta, ''K'', je povezana sa standardom [[Gibbsova energija|Gibbsove slobodne energije]],
:<math>\Delta G^\ominus = - RT \ln K = \Delta H^\ominus - T \Delta S^\ominus</math>
gdje ''R'' = [[plinska konstanta]], a  ''T'' = temperatura u [[kelvin]]ima. <math>\Delta H^\ominus</math> = standardna [[entalpija]] promjena reakcije i  <math>\Delta S^\ominus</math> = standardna promjena [[Entropija|entropije]].

Budući da bi entalpija trebala biti približno jednaka za dvije reakcije, razlika između dvije konstante stabilnosti posljedica je učinaka entropije. U jednačini ({{EquationNote|1}}) nalaze se dvije čestice s lijeve i jedna s desne strane, dok se u jednačini ({{EquationNote|2}}) nalaze tri čestice s lijeve i jedna s desne strane. Ova razlika znači da se manje [[Entropija|entropije poremećaja]] gubi kada se helatni kompleks formira sa bidentatnim ligandom, nego kada se formira kompleks sa monodentatnim ligandima. Ovo je jedan od faktora koji doprinose razlici entropije. Ostali faktori uključuju promjene solvatacije i stvaranje prstena. Neki eksperimentalni podaci za ilustraciju učinka prikazani su u sljedećoj tabeli.
:{| class="wikitable"
! Ravnoteža !! log ''β'' !! <math>\Delta G^\ominus</math> !! <math>\Delta H^\ominus \mathrm{/kJ\ mol^{-1}}</math> !! <math>-T\Delta S^\ominus \mathrm{/kJ\ mol^{-1}}</math>
|-
| Cu<sup>2+</sup> + 2 MeNH<sub>2</sub>  ⇌ Cu(MeNH<sub>2</sub>)<sub>2</sub><sup>2+</sup>
||6,55|| −37,4 || −57,3||19,9
|-
| Cu<sup>2+</sup> + en  ⇌ Cu(en)<sup>2+</sup>
||10,62|| −60,67 || −56,48||−4,19
|}
Ovi podaci potvrđuju da su promjene entalpije približno jednake za dvije reakcije i da je glavni razlog veće stabilnosti helatnog kompleksa uticaj entropije, koji je mnogo manje nepovoljan. Općenito je teško precizno izračunati termodinamičke vrijednosti u smislu promjena u rastvoru na molekulskom nivou, ali je jasno da je helatni efekt pretežno učinak entropije.

Ostala objašnjenja, uključujući objašnjenje [[Gerold Schwarzenbach|Schwarzenbachovo]], 
,<ref>{{cite journal | vauthors = Schwarzenbach G | title = Der Chelateffekt | trans-title = The Chelation Effect | language = de | journal = Helvetica Chimica Acta |volume=35 |issue=7 |year=1952 |pages=2344–59 |doi=10.1002/hlca.19520350721 }}</ref> raspravljaju se u citiranim Greenwoodu i Earnshawu.

== U prirodi ==
Brojne [[biomolekule]] pokazuju sposobnost rastvaranja određenih metalnih [[kation]]a. Dakle, [[protein]]i, [[polisaharid]]i i polinukleinske kiseline izvrsni su polidentatni ligandi za mnoge metalne ione. Organski spojevi poput [[aminokiselina]] [[glutaminska kiselina|glutamata]] i [[histidin]]a, organske kiseline kao što je [[malat]] i polipeptida poput [[fitohelatin]]a. također su tipski helatori. Pored ovih slučajnih helatora, nekoliko biomolekula je posebno proizvedeno da vežu određene metale (vidi sljedeći odjeljak).<ref>{{cite journal |last1=Krämer |first1=Ute |last2=Cotter-Howells |first2=Janet D. |last3=Charnock |first3=John M. |last4=Baker |first4=Alan J. M. |last5=Smith |first5=J. Andrew C. |title=Free histidine as a metal chelator in plants that accumulate nickel |journal=Nature |volume=379 |issue=6566 |year=1996 |pages=635–8 |bibcode=1996Natur.379..635K |doi=10.1038/379635a0 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Magalhaes JV | title = Aluminum tolerance genes are conserved between monocots and dicots | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 103 | issue = 26 | pages = 9749–50 | date = juni 2006 | pmid = 16785425 | pmc = 1502523 | doi = 10.1073/pnas.0603957103 | bibcode = 2006PNAS..103.9749M }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Ha SB, Smith AP, Howden R, Dietrich WM, Bugg S, O'Connell MJ, Goldsbrough PB, Cobbett CS | title = Phytochelatin synthase genes from Arabidopsis and the yeast Schizosaccharomyces pombe | journal = The Plant Cell | volume = 11 | issue = 6 | pages = 1153–64 | date = juni 1999 | pmid = 10368185 | pmc = 144235 | doi = 10.1105/tpc.11.6.1153 }}</ref><ref name=Lippard/>

=== U biohemiji i mikrobiologiji ===
Gotovo svi metaloenzimi sadrže metale koji su helatirani, obično na [[peptid]]e ili kofaktore i protetske grupe.<ref name=Lippard>{{cite book | vauthors = Lippard SJ, Berg JM | title = Principles of Bioinorganic Chemistry | url = https://archive.org/details/ost-chemistry-bioinch | publisher = University Science Books | location = Mill Valley, CA | year = 1994 | isbn = 978-0-935702-73-6}}</ref> Takva helatna sredstva uključuju [[porfirin]]ske prstenove u [[hemoglobin]]u i [[hlorofil]]u. Mnoge [[mikrob]]ne vrste proizvode pigmente topive u vodi koji služe kao helatni agensi, nazvani [[siderofor]]i. Naprimjer, poznato je da vrste roda ''[[Pseudomonas]]'' luče [[piohelin]] i [[pioverdin]] koji vežu [[gvožđe]]. [[Enterobaktin]], proizveden u ''[[Escherichia coli|E. coli]]'', je najjače poznato helatno sredstvo. Morski [[školjke|školjkaši]] koriste helaciju metala, specijalno Fe<sup>3+</sup>helaciju sa ostacima [[L-DOPA|Dopa]] u proteinu stopala dagnji da se poboljša čvrstoće niti koje koriste da bi se učvrstili na površinama.<ref>{{cite journal | vauthors = Das S, Miller DR, Kaufman Y, Martinez Rodriguez NR, Pallaoro A, Harrington MJ, Gylys M, Israelachvili JN, Waite JH | title = Tough coating proteins: subtle sequence variation modulates cohesion | journal = Biomacromolecules | volume = 16 | issue = 3 | pages = 1002–8 | date = mart 2015 | pmid = 25692318 | pmc = 4514026 | doi = 10.1021/bm501893y }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Harrington MJ, Masic A, Holten-Andersen N, Waite JH, Fratzl P | title = Iron-clad fibers: a metal-based biological strategy for hard flexible coatings | journal = Science | volume = 328 | issue = 5975 | pages = 216–20 | date = april 2010 | pmid = 20203014 | pmc = 3087814 | doi = 10.1126/science.1181044 | bibcode = 2010Sci...328..216H }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Das S, Martinez Rodriguez NR, Wei W, Waite JH, Israelachvili JN | title = Peptide Length and Dopa Determine Iron-Mediated Cohesion of Mussel Foot Proteins | journal = Advanced Functional Materials | volume = 25 | issue = 36 | pages = 5840–5847 | date = septembar 2015 | pmid = 28670243 | pmc = 5488267 | doi = 10.1002/adfm.201502256 }}</ref>

=== U geologiji ===
U nauci o Zemlji, hemijske [[vremenske prilike]] pripisuju se organskim helatnim agensima (npr. [[peptid]]i i [[šećer]]i,  koji izvlače [[metalni ioni|metalne ione]] iz minerala i stijena.<ref>{{cite web | title = Introduction to the Lithosphere: Weathering | first = Michael | last = Pidwirny| location = University of British Columbia Okanagan | url = http://www.physicalgeography.net/fundamentals/10r.html }}</ref>  Većina metalnih kompleksa u okolini i prirodi vezani su u nekom obliku helatnog prstena (npr. s [[huminska kiselina|huminskom kiselinom]] ili [[protein]]om). Dakle, metalni helati su relevantni za mobilizaciju [[metal]]a u [[tlo|tlu]], usvajanje i akumulaciju [[metal]]a u [[biljka]]ma i [[mikroorganizam|mikroorganizmima]]. helektivna kelacija [[teški metali|teških metala]] relevantna je za [[bioremedijacija|bioremedijaciju]] (npr. uklanjanje [[cezij|<sup>137</sup>Cs]] iz radioaktivnog otpada). Većina metalnih kompleksa u okolini i prirodi vezani su u nekom obliku helatnog prstena (npr.<ref>{{cite book | last1  =Prasad  |first1 = MNV | title  =Metals in the Environment: Analysis by Biodiversity | date = 2001 | publisher = Marcel Dekker | location = New York, NY | isbn = 978-0-8247-0523-7}}</ref>

== Medicinska primjena ==
=== Prehrambeni dodaci ===
Šezdesetih godina prošlog stoljeća naučnici su razvili koncept heliranja metalnog iona prije nego što su element dodali životinji. Vjerovali su da će to stvoriti neutralno jedinjenje, štiteći mineral od kompleksa s nerastvorljivim solima u želucu, što će metal učiniti nedostupnim za apsorpciju. Aminokiseline, kao efikasna vezivna sredstva za metal, odabrane su kao potencijalni ligandi, a sprovedeno je istraživanje kombinacija metal-aminokiselina. Istraživanje je podržalo da su helati metala i aminokiselina u stanju da pojačaju apsorpciju minerala.

Tokom tog perioda razvijali su sintetski helati, kao što je [[EDTA|etilendiaminoteraacetatna kiselina]] (EDTA). Oni su primijenili isti koncept helacije i stvorili helirane spojeve; ali ova sintetika je bila previše stabilna i nije bila održiva za ishranu. Ako je mineral preuzet iz EDTA liganda, tijelo ne bi moglo koristiti ligand i on bi bio izbačen. Tokom procesa protjerivanja, EDTA ligand je nasumično helirao i oduzeo još jedan mineral iz tijela.

Prema Udruženju američkih službi za kontrolu hrane (AAFCO), helat metal-aminokiselina definiran je kao proizvod koji proizlazi iz reakcije metalnih iona iz topljive soli metala s aminokiselinama, sa [[mol (jedinica)|molskim omjerom]] u rasponu od 1–3 (poželjno 2) mola aminokiselina na jedan mol metala. Prosječna masa hidroliziranih aminokiselina mora biti približno 150, a rezultujuća molekulska težina helata ne smije prelaziti 800 [[jedinica atomske mase|Da]].

Od ranog razvoja ovih spojeva, provedeno je mnogo više istraživanja koja su primijenjena na proizvode za ljudsku prehranu na sličan način kao i eksperimenti s prehranom životinja koji su pioniri u tehnologiji. Željezni bis-glicinat je primjer jednog od ovih spojeva, koji je razvijen za ljudskun ishranu.<ref>{{cite web |publisher=Albion Laboratories, Inc. |title=Albion Ferrochel Website |url=http://www.albionferrochel.com/ |access-date=12. 7. 2011 |archive-date=3. 9. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110903054502/http://www.albionferrochel.com/ |url-status=dead }}</ref>

=== Zubna i oralna primjena ===
Ljepila prve generacije [[dentin]]a prvi put su dizajnirana i proizvedena 1950-ih. Ti su se sistemi temeljili na komonomerom helatu s kalcijem na površini zuba i stvarali vrlo slabu hemijsku vezu otpornu na vodu (2-3 Mpa).<ref>{{cite book | last1 = Anusavice | first1 = Kenneth J. | title = Phillips' Science of Dental Materials | publisher = Elsevier Health | isbn = 978-1-4377-2418-9 | chapter = Chapter 12: Bonding and Bonding Agents | pages = 257–268 | edition = 12th | oclc = 785080357 | date = 27. 9. 2012 }}</ref>

=== Detoksikacija teških metala ===
{{glavni|Helacijska terapija}}
Helacijska terapija je protuotrov za trovanje [[živa|živom]], [[arsen]]om i [[olovo]]m. Helatni agensi pretvaraju ove metalne ione u hemijski i biohemijski inertne oblike koji se mogu izlučiti. Helaciju pomoću [[kalcij-dinatrij EDTA]] odobrio je Uprava za hranu i lijekove [[SAD]] (FDA) za ozbiljne slučajeve trovanja olovom. Nije odobren za liječenje "intoksikacije teškim metalima".<ref name=warning>{{cite web |url=http://www.chelationwatch.org/reg/fda_warning.shtml |title=FDA Issues Chelation Therapy Warning |date=26. 9. 2008 |access-date=14. 5. 2016}}</ref>

Iako korisna u slučajevima ozbiljnog trovanja olovom, upotreba dinatrijum EDTA (edetat-dinatrij) umjesto kalcij-dinatrij EDTA rezultirala je smrtnim ishodima zbog [[hipokalcemija|hipokalcemije]].<ref>{{cite journal | author =  Centers for Disease Control Prevention (CDC) | title = Deaths associated with hypocalcemia from chelation therapy--Texas, Pennsylvania, and Oregon, 2003–2005 | journal = MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report | volume = 55 | issue = 8 | pages = 204–7 | date = mart 2006 | pmid = 16511441 | url = https://www.cdc.gov/mmwr/preview/mmwrhtml/mm5508a3.htm }}</ref> FDA nije odobrila dinatrij EDTA za bilo kakvu upotrebu,<ref name=warning/> pa svi proizvodi za helacijsku terapiju odobreni od strane FDA trebaju recept.<ref>{{cite web |url=https://www.fda.gov/Drugs/ResourcesForYou/Consumers/BuyingUsingMedicineSafely/MedicationHealthFraud/ucm229313.htm |title=Questions and Answers on Unapproved Chelation Products |publisher=U.S. Food and Drug Administration |date=2. 2. 2016 |access-date=14. 5. 2016}}</ref>

=== Farmaceutski proizvodi ===
Helatni kompleksi [[gadolinij]]a često se koriste kao [[kontrastno sredstvo|kontrastna sredstv]]  u [[MRI|MRI skeniranjima]], iako su i [[gvožđe]]ve čestice i [[mangan]]ski helatni kompleksi također  istraženi.<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Caravan P, Ellison JJ, McMurry TJ, Lauffer RB | title = Gadolinium(III) Chelates as MRI Contrast Agents: Structure, Dynamics, and Applications | journal = Chemical Reviews | volume = 99 | issue = 9 | pages = 2293–352 | date = septembar 1999 | pmid = 11749483 | doi = 10.1021/cr980440x }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Pan D, Schmieder AH, Wickline SA, Lanza GM | title = Manganese-based MRI contrast agents: past, present and future | journal = Tetrahedron | volume = 67 | issue = 44 | pages = 8431–8444 | date = novembar 2011 | pmid = 22043109 | pmc = 3203535 | doi = 10.1016/j.tet.2011.07.076 }}</ref> Bifunkcionalni helatni kompleksi [[cirkonij]], [[galij]], [[fluor]], [[bakar]], [[itrij]], [[brom]] ili [[jod]] se često koriste za konjugacije sa [[monoklonska antitijela|monoklonskim antitijelima]] za upotrebu u [[PET|PET snimanje]] na bazi antitijela.<ref>{{cite journal | vauthors = Vosjan MJ, Perk LR, Visser GW, Budde M, Jurek P, Kiefer GE, van Dongen GA | title = Conjugation and radiolabeling of monoclonal antibodies with zirconium-89 for PET imaging using the bifunctional chelate p-isothiocyanatobenzyl-desferrioxamine | journal = Nature Protocols | volume = 5 | issue = 4 | pages = 739–43 | date = april 2010 | pmid = 20360768 | doi = 10.1038/nprot.2010.13 }}</ref> Ovi helatni kompleksi koriste [[heksadentatni ligand]], kao što je [[desferioksamin B]] (DFO), prema Meijs et al.,<ref>{{Cite journal|last=Price|first=Eric W.|last2=Orvig|first2=Chris|date=7. 1. 2014|title=Matching chelators to radiometals for radiopharmaceuticals|url=https://archive.org/details/sim_chemical-society-great-britain-chemical-society-reviews_2014-01-07_43_1/page/260|journal=Chemical Society Reviews|volume=43|issue=1|pages=260–290|doi=10.1039/c3cs60304k|issn=1460-4744|pmid=24173525}}</ref> a kompleksi gadolinija koriste  se  često za upotrebu oktadentatnih liganda poput DTPA, prema Desreux ''et al''.<ref>{{Cite journal|last=Parac-Vogt|first=Tatjana N.|last2=Kimpe|first2=Kristof|last3=Laurent|first3=Sophie|last4=Vander Elst|first4=Luce|last5=Burtea|first5=Carmen|last6=Chen|first6=Feng|last7=Muller|first7=Robert N.|last8=Ni|first8=Yicheng|last9=Verbruggen|first9=Alfons|date=6. 5. 2005|title=Synthesis, characterization, and pharmacokinetic evaluation of a potential MRI contrast agent containing two paramagnetic centers with albumin binding affinity|journal=Chemistry: A European Journal|volume=11|issue=10|pages=3077–3086|doi=10.1002/chem.200401207|issn=0947-6539|pmid=15776492}}</ref> [[Auranofin]], helatni kompleks [[zlato|zlata]], koristi se u liječenju reumatoidnog artritisa, a [[penicilamin]], koji tvori helatne komplekse [[bakar|bakra]], u liječenju [[Wilsonova bolest|Wilsonove bolesti]] i [[cistinurija|cistinurije]], kao i refrakcijskog reumatoidnog artritisa.<ref>{{cite journal | vauthors = Kean WF, Hart L, Buchanan WW | title = Auranofin | journal = British Journal of Rheumatology | volume = 36 | issue = 5 | pages = 560–72 | date = maj 1997 | pmid = 9189058 | doi = 10.1093/rheumatology/36.5.560 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Wax PM | title = Current use of chelation in American health care | journal = Journal of Medical Toxicology | volume = 9 | issue = 4 | pages = 303–7 | date = decembar 2013 | pmid = 24113860 | pmc = 3846961 | doi = 10.1007/s13181-013-0347-2 }}</ref>

=== Ostala medicinska primjena ===
Helacija u crijevnom traktu uzrok je brojnih interakcija između lijekova i metalnih iona (poznatih i kao "[[minerali|prehrambeni minerali]]" u ishrani). Kao primeri, [[antibiotik|antibiotski]] [[lijek]]ovi iz porodica [[tetraciklin]]a i [[kinolonski antibiotik|kinolona]] su helatori iona [[gvožđe|Fe<sup>2+</sup>]], [[Kalcij|Ca<sup>2+</sup>]] i [[Magnezij|Mg<sup>2+ </sup>]].<ref>{{cite journal | vauthors = Campbell NR, Hasinoff BB | title = Iron supplements: a common cause of drug interactions | journal = British Journal of Clinical Pharmacology | volume = 31 | issue = 3 | pages = 251–5 | date = mart 1991 | pmid = 2054263 | pmc = 1368348 | doi = 10.1111/j.1365-2125.1991.tb05525.x }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Lomaestro BM, Bailie GR | title = Absorption interactions with fluoroquinolones. 1995 update | journal = Drug Safety | volume = 12 | issue = 5 | pages = 314–33 | date = maj 1995 | pmid = 7669261 | doi = 10.2165/00002018-199512050-00004 }}</ref>

EDTA, koja se veže za kalcij, koristi se za ublažavanje hiperkalcemije koja je često rezultat trakaste keratopatije. Tada se kalcij može ukloniti iz rožnjače, omogućavajući pacijentu određeno povećanje vidljivosti.

== Primjena u industriji i poljoprivredi ==
=== Kataliza ===
[[Homogeni katalizator]]i su često helirani kompleksi. Reprezentativan primjer je upotreba [[BINAP]] (bidentatni [[fosfin]]) u [[Noyorijeva asimetrična hidrogenacija|Noyorijevoj asimetričnoj hidrogenaciji]] i asimetrična izomerizacija. Potonji ima praktičnu upotrebu u proizvodnji sintetskog [[mentol|– mentola]].

=== Omekšavanje vode ===
[[Limunska kiselina]] koristi se za [[omekšavanje vode]] u [[sapun]]ima i  [[deterdžent]]ima za rublje. Uobičajeni sintetski helator je [[EDTA]]. [[Fosfonat]]i su također dobro poznati helatni agensi. Helatori se koriste u programima za prečišćavanje vode, a posebno u [[parno inženjerstvo|parnom inženjerstvu]], npr., sistemu za prečišćavanje vode u kotlu. Iako se tretman često naziva omekšavanje, helacija ima malo uticaja na sadržaj minerala u vodi, osim što ih čini topivim i snižava nivo [[pH]] vode.

=== Gnojiva ===
Spojevi metalnih helata su uobičajene komponente gnojiva koja daju mikrohranljive sastojke. Ovi mikroelementi ([[mangan]], [[gvožđe]], [[cink]], [[bakar]]) potrebni su za zdravlje biljaka. Većina gnojiva sadrži fosfatne soli koje, u odsustvu helatnih sredstava, obično pretvaraju ove metalne ione u netopivu čvrstu supstancu, koja za biljke nema nikakvu hranjivu vrijednost. [[EDTA]] je tipsko helatno sredstvo koje održava ove ione metala u topljivom obliku.<ref name="Ullmann">{{cite book |last1=Hart |first1=J. Roger|chapter=Ethylenediaminetetraacetic Acid and Related Chelating Agents |title=Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry |year=2011 |doi=10.1002/14356007.a10_095.pub2 |isbn=978-3527306732 }}</ref>

==Također pogledajte==
* [[Helacijska terapija]]
*[[Helati]]

== Reference ==
{{Reflist|32em}}

== Vanjski linkovi ==

{{Helirajući agensi}}

[[Kategorija:Helatni agensi| ]]
[[Kategorija:Koordinaciona hemija]]
[[Kategorija:Ravnotežna hemija]]