Izvorni kôd stranice Elektrokardiogram

{{Infokutija bolest
 | Ime        = Elektrokardiogram<br>(Elektrokardiografija)
 | slika       = SinusRhythmLabels.svg
 | slika_opis     = EKG  srca u normalnom sinusnom  ritmu
 | ICD10       =
 | ICD9        = 89.52
 | MeshID      = D004562
 | MedlinePlus = 003868
 | OtherCodes  =
}}
'''Elektrokardiogram''' ('''EKG''' ili '''ECG''') je grafički i/ili elektronski prikaz reziltata '''elektrokardiografije''' – procesa snimanja električne aktivnosti srca tokom perioda u kojem su prikopčane elektrode na određena mjesta kože. One otkrivaju sitne električne promjene na koži koje nastaju iz srčanomišićnih [[elektrofiziologija|elektrofizioloških]] obrasca depolarizacije u svakom srčanom ciklusu. To je test koji se u [[kardiologija|kardiologiji]] vrlo često obavlja.<ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name="Medical Physiology">Guyton, A.C. & Hall, J.E. (2006) ''Textbook of Medical Physiology'' (11th ed.) Philadelphia: Elsevier Saunder {{ISBN|0-7216-0240-1}}</ref><ref name= <“Campbell“>{{cite book|author=Campbell  N. A.  et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}</ref><ref name=<“Korene“>{{cite book|authors=Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. |year=2001|title=Biologija 8|publisher=Svjetlost|place=Sarajevo|isbn=9958-10-396-6}}</ref><ref name="Hadži-Masl">{{cite book|author=Hadžiselimović R., Maslić E. |year= 1996|title=Biologija 1|publisher=Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta|place= Sarajevo}}</ref>

U konvencionalnom 12-kanalnom EKG-u, postavlja se 10 elektroda – na ekstremitetima pacijenta i na površini grudnog koša. Ukupne veličine električnog potencijala srca se zatim mjere iz 12 različitih uglova ("vodova"), a snima se u određenom vremenskom periodu (obično 10 sekundi). Na taj način, ukupna veličina i smjer električne depolarizacije srca uhvaćeni su u svakom trenutku tokom srčanog ciklusa.<ref name="LHC">{{cite web | url=http://www.lifehugger.com/doc/120/ecg-100-steps | title=ECG- simplified. Aswini Kumar M.D. | publisher=LifeHugger | access-date=11. 2. 2010 | archive-url=https://web.archive.org/web/20171002213510/http://www.lifehugger.com/doc/120/ecg-100-steps | archive-date=2. 10. 2017 | url-status=dead }}</ref> Grafikon napona u odnosu na vrijeme koje proizvodi ovaj neinvazivni medicinski postupak naziva se elektrokardiogram.

Tokom svakog otkucaja, zdravo srce ima urednu progresiju depolarizacije koja počinje u pejsmejker ćelijama u sinoatrijskom čvoru. Zatim se  širi se kroz pretkomoru, prolazi kroz AV čvor dolje u Hisov snop i u Purkinjeova vlakna, pa se rasprostire i na lijevu stranu širom komora. Ovaj redovni obrazac depolarizacije dovodi do karakterističnog EKG traga. Za obučene kliničare, EKG daje veliku količinu informacija o strukturi srca i funkciji provođenja u njegovom električnom sistemu.<ref>Walraven, G. (2011). ''Basic arrhythmias'' (7th ed.), pp. 1–11</ref> Između ostalog, EKG može se koristiti za mjerenje stope i ritma otkucaja srca, veličine i položaja srčanih komora, prisustvo oštećenja mišićnih ćelija srca ili sistema provođenja, efekta srčanih lijekova i funkcije ugrađenih pejsmejkera.<ref>Braunwald E. (ed) (1997), ''Heart Disease: A Textbook of Cardiovascular Medicine, Fifth Edition'', p. 108, Philadelphia, W.B. Saunders Co.. {{ISBN|0-7216-5666-8}}.</ref>

== Historija ==
[[Datoteka:Willem Einthoven ECG.jpg|thumb|Jedan rani komercijalni EKG uređaj (1911)]]
Etimologija naziva je izvedena iz [[Grčki jezik|grčkih riječi]] ''elektro'',  jer je vezan za električnu aktivnost + καρδία - ''kardía'' =  srce + γράμμα - ''grámma'' = opis.

[[Alexander Muirhead]] je u bolnici  ''St Bartholomew's Hospital'' (Bolnici sv. Bartolomeja), 1872., izvijestio da se u prikačenoj  žici na  zglob grozničavog pacijenta dobije zapis otkucaja  pacijentovog srca.<ref>Ronald M. Birse,[http://www.oxforddnb.com/view/article/37794 rev. Patricia E. Knowlden] Oxford Dictionary of National Biography 2004 (Subscription required) – (original source is his biography written by his wife&nbsp;– Elizabeth Muirhead. Alexandernn Muirhead 1848–1920. Oxford, Blackwell: privately printed 1926.)</ref>  Još jedan rani pionir u ovoj oblasti bio je  [[Augustus Desiré Waller]], u ''St Mary Hospital'', [[London]].<ref name=Waller_1887>{{cite journal | author = Waller AD | title = A demonstration on man of electromotive changes accompanying the heart's beat | journal = J Physiol (Lond) | volume = 8 | issue = 5 | pages = 229–34 | year = 1887 | pmid = 16991463 | pmc = 1485094 }}</ref> Njegova elektrokardiografska mašina sastojala se  od [[Lippmannov elektrometar|Lippmannovog kapilarnog elektrometra]] pričvršćenog na projektor. Trag aktvnosti srca je projiciran na fotografsku ploču koja je i sama bila fiksirana na igračku vlaka. To je omogućilo da se otkucaji srca evidentiraju u realnom vremenu.

Početni pravi  proboj u ovo područje došao je kada je [[Willem Einthoven]], koji  je radio u [[Leiden]]u, [[Holandija]], koristio [[strunasti galvanometar]] (prvi praktični elektrokardiograf), koji  je izmislio 1901. godine.<ref>{{cite journal |authors=Rivera-Ruiz M, Cajavilca C, Varon J | title = Einthoven's String Galvanometer: The First Electrocardiograph | journal = Texas Heart Institute journal / from the Texas Heart Institute of St. Luke's Episcopal Hospital, Texas Children's Hospital | volume = 35 | issue = 2 | pages = 174–8 | date = 29. 9. 1927 | pmid = 18612490 | pmc = 2435435 }}</ref> Ovaj uređaj bio je mnogo osjetljiviji nego Wallerov  kapilarni elektrometar i strunasti galvanometar koji je odvojeno izumio francuski inženjer Clément Ader, u 1897.<ref>{{cite journal|author=Interwoven W|title=Un nouveau galvanometre|journal= Arch Neerl Sc Ex Nat |year=1901|volume= 6|page=625}}</ref> Einthoven je ranije, 1895., dodijelio slova P, Q, R, S, i T za talase, a teorijski talasni  oblik je stvorio pomoću jednadžbe koja ispravlja stvarni oblik talasa koji je dobijen pomoću kapilarnog elektrometra, da se nadoknadi nepreciznost tog instrumenta. Korištena slova se razlikuju od A, B, C i D (koja se upotrebljavaju za talasni oblik kapilarnog elektrometra), što  je olakšanje u odnosu na odstupanja  nekorigiranih  i nekorigiranih  linija  na istom grafikonu.<ref name=naming/> Einthoven je vjerojatno odabrao početno slovo P,  slijedeći primjer koji je  postavio [[Dekart]] i [[geometrija|geometriji]].<ref name=naming/> Kada su  dobijeni precizniji talasi na strunastom galvanometru, koji su odgovarali oblicima korigiranih kapilarnih talasa, nastavio je upotrebu slova P, Q, R, S, i T,<ref name=naming>{{cite journal | author = Hurst JW | title = Naming of the Waves in the ECG, With a Brief Account of Their Genesis | url = https://archive.org/details/sim_circulation_1998-11-03_98_18/page/1937 | journal = Circulation | volume = 98 | issue = 18 | pages = 1937–42 | date = 3. 11. 1998 | pmid = 9799216 | doi = 10.1161/01.CIR.98.18.1937 }}</ref> koja  su i danas u upotrebi. Einthoven je također opisao elektrokardiografske karakteristike brojnih kardiovaskularnih bolesti. Za ovo otkriće, 1924. godine, dobio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za medicinu]].<ref name=Cooper_1986>{{cite journal | author = Cooper JK | title = Electrocardiography 100 years ago. Origins, pioneers, and contributors | journal = N Engl J Med | volume = 315 | issue = 7 | pages = 461–4 | year = 1986 | pmid = 3526152 | doi = 10.1056/NEJM198608143150721 }}</ref>

U 1937., [[Taro Takemi]] Izumio je  prvi prijenosni EKG uređaj.<ref name="hsph.harvard.edu">{{Cite web |url=http://www.hsph.harvard.edu/research/takemi/about-the-program/dr-taro-takemi/index.html |title=Takemi Program in International Health Dr. Taro Takemi |access-date=3. 12. 2016 |archive-date=21. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111121082205/http://www.hsph.harvard.edu/research/takemi/about-the-program/dr-taro-takemi/index.html |url-status=dead }}</ref>

Iako su osnovni principi tog doba još uvijek u primjeni i danas, tokom godina, napravljena su mnoga unapređenja u elektrokardiografiji. Instrumentacija je evoluirala od neprikladnih laboratorijskih  aparata do  kompaktnih elektronskih sistema koji često uključuju kompjuterizirano tumačenje elektrokardiograma.<ref>{{cite book |last=Mark|first=Jonathan B. |title=Atlas of cardiovascular monitoring |url=https://archive.org/details/atlasofcardiovas0000mark|year=1998|publisher=Churchill Livingstone |location=New York |isbn=0-443-08891-8}}</ref>

==Medicinska upotreba==
[[Datoteka:12 lead ECG of a 26 year old male.jpg|thumb|325px|12-kanalni EKG 26-godišnjeg muškarca sa nekompletnim [[RBBB]]]]
Sveukupni cilj obavljanja elektrokardiografije je pribavljane informacija o strukturi i funkciji srca. Medicinske koristi od ovih informacija su različite i uglavnom se odnose na potrebu ovladavanja znanjem o strukturi i/ili funkciji. Neke indikacije za propisivanje elektrokardiografije uključuju:
*Sumnja na [[infarkt miokarda]] (srčani udar);
*Sumnja  na [[plućna embolija|plućnu emboliju]];
*[[Treći srčani ton]], [[četvrti srčani ton]], [[srčano šuštanje]];<ref name=masters>{{cite book |author1=Masters, Jo |author2=Bowden, Carole |author3=Martin, Carole |title=Textbook of veterinary medical nursing |url=https://archive.org/details/textbookofveteri0000unse |publisher=Butterworth-Heinemann |location=Oxford |year=2003 |page=[https://archive.org/details/textbookofveteri0000unse/page/244 244] |isbn=0-7506-5171-7}}</ref> ili drugi nalazi koji ukazuju na strukturne bolesti srca;
*Percepcija [[srčana aritmija|srčane aritmije]];<ref name=masters/>
*[[Nesvestica]] ili kolaps;<ref name=masters/>
*[[Oduzetost]]i;<ref name=masters/>
*Praćenje efekata lijekova za srce (npr. [[lijekom izazvani QT interval]]);
*Procjena ozbiljnosti abnormalnosti [[elektrolit]]a, kao što je kod [[hiperkalemija|hiperkalemije]];
*Snimanje (tzv. skrining) [[Hipertrofična kardiomiopatija|hipertrofične kardiomiopatije]] i [[adolescent|adolescenata]],  kao dio kontrole u [[sport]]ovima  za pojavu  [[iznenadna srčana smrt|iznenadne srčane smrti]] (koja varira po zemljama);
*Perioperativno posmatranje, u koje je uključen bilo koji oblik anestezije (npr. [[Intraoperativno neurofiziološko praćenje|praćenje posljedica anestezije]], ([[opća anestezija]]),  obično i intraoperativno i postoperativno;
*Kao dio preoperativne procjene,  neko vrijeme prije hirurškog zahvata (posebno za one sa poznatim kardiovaskularnim bolestima ili koji se podvrgavaju invazivnim srčanim, vaskularnim ili plućnim procedurama ili koji će primiti opću anesteziju);
*[[Kardiostresni test]];
*[[Kompjuterizovana tomografska angiografija]] (CTA) i [[Magnetna rezonanca|Magnetna rezonancna angiografija]] (MRA) srca (EKG se koristi kao "vrata" skeniranja tako da anatomski položaj srca bude stabilan);
*[[Biotelemetrija]] pacijenata za bilo koji od gore navedenih razloga.

U  [[SAD]], postoji  Operativna grupa za preventivne usluge ne preporučuje rutinski skrining za postupke EKG u pacijenata bez simptoma i onih sa niskim rizikom za [[koronarna bolest srca|koronarnu bolest srca]].<ref name=Annals2012>{{cite journal | author = Moyer VA | title = Screening for coronary heart disease with electrocardiography: U.S. Preventive Services Task Force recommendation statement. | journal = Annals of Internal Medicine | volume = 157 | issue = 7 | pages = 512–8 | date = 2. 10. 2012 | pmid = 22847227 | doi = 10.7326/0003-4819-157-7-201210020-00514 }}</ref><ref name="whenyouneedEKGs">{{Citation| author1 = [[Consumer Reports]]| author2 = American Academy of Family Physicians| author3 = ABIM Foundation| date = 2012| title = EKGs and exercise stress tests: When you need them for heart disease — and when you don't| publisher = Consumer Reports| work = Choosing Wisely| page = | url = http://consumerhealthchoices.org/wp-content/uploads/2012/04/ChoosingWiselyEKGAAFP2.pdf| access-date = 14. 8. 2012| archive-date = 20. 12. 2013| archive-url = https://web.archive.org/web/20131220223008/http://consumerhealthchoices.org/wp-content/uploads/2012/04/ChoosingWiselyEKGAAFP2.pdf| url-status = dead}}</ref> To je zato što EKG može lažno ukazati na postojanje problema, što je dovelo do pogrešne dijagnoze, preporuke invazivnih postupaka ili pretjeranog lijetenja. Međutim, osobe zaposlene u ključnim zanimanjima, kao što su piloti zračnih snaga,<ref name="FAA Medical Standards 2006">{{cite web|url=http://www.faa.gov/about/office_org/headquarters_offices/avs/offices/aam/ame/guide/media/synopsis.pdf|title=Summary of Medical Standards|year=2006|access-date=27. 12. 2013|publisher=U.S. Federal Aviation Administration}}</ref> mogu tražiti da snimaju EKG kao dio svoje rutinske zdravstvene evaluacije.

''Kontinuirano'' praćenje EKG se koristi za praćenje kritično bolesnih pacijenata, pacijenata koji su podvrgnuti generalnoj  [[anestezija|anesteziji]]<ref name=masters/> i onih koji imaju česte pojave srčane aritmije, što bi bilo teško da se vidi na konvencionalnim deset-kanalnim EKG uređajima.

12-kanalni EKG obično obavlja specijalizirani tehničari koji može biti certificirani [[elektrokardiogramski tehničar]]i.

Tumačenje EKG-a je sastavni dio mnogih zdravstvenih polja (medicinske sestre i liječnici i [[kardiohirurgija|kardiohirurge]] što je najčešće) ali i svako ko je  obučen za interpretaciju EKG-a je slobodan da to učini.

Međutim, "službene" interpretacije  vrši [[kardiologija|kardiolog]].
U određenim oblastima,  kao što je [[anestezija]] koristi se  kontinuirano praćenje i poznavanje tumačenja EKG je od ključnog značaja za taj  posao.

Dodatni oblik EKG-a se koristi u [[klinička elektrofiziologija|kliničkoj elektrofiziologiji srca]] u kojoj se za mjerenje električne aktivnosti koristi [[kateter]].

Kateter se umeće kroz [[femoralna vena|femoralnu venu]] i može imati nekoliko elektroda, po dužini za snimanje smjera električne aktivnosti unutar srca.

==Elektrokardiografi==

Elektrokardiograf je mašina koja se koristi za snimanje EKG-a i proizvodi elektrokardiogram.
Prvi elektrokardiografi koji su gore navedeni  bili su električno primitivni u odnosu na današnje mašine.

Temeljna komponenta ovog elektrokardiografa je [[Instrumentacijsko pojačalo]], koje je odgovorno za uzimanje razlika napona između elektroda (vidi dolje) i pojačavanja signala.
Naponi EKG-a, mjereni preko tijela su reda stotina mikrovolti do jedan milivolt (mali kvadrat na standardnom EKG-u je 100 mikrovolti).
Ovo zahtijeva  ključne niske napone, niska kola buke i instrumentacijska pojačala.

Rani  elektrokardiografi su bili sa [[analogna elektronika|analognom elektronikom]] i signal je mogao pokretati  motor za ispis signala na papiru.

Danas, elektrokardiografi koriste [[analogno-digitalni pretvarač]] za preoblikovanje  u digitalni signal, kojim se zatim može manipulirati [[digitalna elektronika|digitalnom elektronikom]].
Ovo omogućava digitalno snimanje EKG-a i korištenje na računarima.

Postoje i druge komponente za elektrokardiograf:<ref>{{cite web|title=Mitigation Strategies for ECG Design Challenges|url=http://www.analog.com/media/en/technical-documentation/technical-articles/MS-2160.pdf|website=Analog Devices|access-date=24. 4. 2016|archive-date=5. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160805223559/http://www.analog.com/media/en/technical-documentation/technical-articles/MS-2160.pdf|url-status=dead}}</ref>
* Sigurnosna svojstva,  koja uključuju zaštitu pacijenta i operatera od napona. Budući da je pogon  aparata  [[struja|strujni]], moguće je zamisliti da bi bilo osoba koje bi mogle biti podvrgnute naponu u stanju koje  izazva smrt. Osim toga, srce je osjetljivo na AC frekvencije koje se obično koriste za struju (50 ili 60&nbsp;Hz).
* Zaštita od [[Defibrilacija|defibrilacije]]. Bilo koji EKG aparat da se koristi u zdravstvu,  može biti priključen na osobu kojoj treba defibrilacija i elektrokardiograf treba da ga zaštiti od ovog izvora energije.
*[[Elektrostatičko pražnjenje]] je slično defibrilacijskom i zahtijeva zaštitu od  napona do 18.000 volti.
* Osim toga, strujno kolo zvano desni  vod noge može se koristiti za smanjenje smetnji  na uobičajeni način  (a to je obično snaga struje od  50/60&nbsp;Hz).

Tipska konstrukcija za prijenosni elektrokardiograf je kombinirani uređaj koji uključuje zaslon, tastaturu i pisač – na kolicima sa malim točkovima.

Uređaj se povezuje s dugim kablom koji se račva na svaki od vodova, koji se montiraju na provodni jastučić na pacijentu.

Konačno, elektrokardiografi mogu uključivati analizu algoritamskog ritma koji proizvodi kompjuterizovano tumačenje elektrokardiograma.

Rezultati ovih algoritama se smatraju "preliminarnim" do provjerenog i/ili modificiranog tumačenja elektrokardiograma obučenog medicinara.

U ovu analizu, uključen je proračun zajedničkih parametara koji obuhvataju interval PR, trajanje QT, trajanje korigiranog  QT (QTc), PR os, QRS os i još mnogo toga.
Raniji dizajn je bilježio svaki vod redom, ali današnji projekti koriste  sklopove koji mogu snimati sve vodove istovremeno.

Bivši vodovi imali su  probleme u tumačenju, jer je postojala mogućnost  promjene u ritmu od  otkucaj do otkucaja, što ga čini neprikladnim za usporedbe preko otkucaja.

== Elektrode i vodovi==
[[Datoteka:Limb leads.svg|thumb| Pravilno postavljanje elektroda na  ekstremitetima. Mogu biti daleko dolje na udovima ili u neposrednoj blizini kukova/ramena dok su postavljene simetrično.<ref>[http://www.drtanzil.com/resetting-12-lead-electrocardiography-accociated-problems/ RESTING 12-LEAD ECG ELECTRODE PLACEMENT AND ASSOCIATED PROBLEMS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402141919/http://www.drtanzil.com/resetting-12-lead-electrocardiography-accociated-problems/ |date=2. 4. 2015 }}.DrTanzil</ref>]]
[[Datoteka:Precordial leads in ECG.png|thumb|Postavljanje prekordijalnih elektroda]]
Postoji brižljivo razlikovanje između „elektroda“ i „vodova“.

Elektroda je provodljivi jastučić u dodiru s tijelom koji čini strujni krug s elektrokardiografom.
Na standardnom  12-kanalnom EKG-u postoji samo 10  dolje nabrojanih elektroda.

Vod ili kanal je malo više apstraktan i izvor je mjerenja [[vektor]]a. Za nožne vodove, oni su "bipolarni" i usporedivi između dvije elektrode. Predsrčani  vodovi su "unipolarni" i poredivi  sa  zajedničkim vodom (najčešće ''Wilsonov centrali terminal''<ref>{{cite web|url=http://www.cvphysiology.com/Arrhythmias/A013.htm |title=Electrocardiogram Leads |publisher=CV Physiology |date=26. 3. 2007 |access-date=15. 8. 2009}}</ref>) koji će biti opisan (ispod).

Vodovii su podijeljeni u tri seta: udovni, prošireno-ekstremitetni i prekardijalni. 12-kanalni EKG ima ukupno tri ''udna voda'' i tri ''voda proširenih udova'' koji  su organizirani kao žbice točkova, [[srce|koronarni]] (vertikalni) i šest ''prekardijalnih vodova'' koji leže okomito na [[poprečna ravan|poprečnu ravan]] (vodoravno).

U medicinskom okruženju, izraz ''vodovi'' također se  ponekad koristi za  same elektrode, iako to nije tehnički ispravna upotreba tog pojma, što otežava razumijevanje razlike između njih.

12 vodova u 12-kanalnom EKG-u su navedeni u nastavku.

{| class="wikitable"
|-
!Naziv elektrode
! Postavljanje elektrode
|-
| RA
|Na desnoj ruci, izbjegavajući debeli mišić
|-
| LA
|Na istom mjestu gdje i  RA, ali na lijevoj ruci
|-
| RL
| Na desnoj nozi, lateralna strana  butnog mišića
|-
| LL
| Na istom mjestu gdje i  RL, ali na lijevoj nozi 
|-
| V<sub>1</sub>
| Na četvrtom  [[međurebarni prostor|međurebarnom prostoru]] (između 4. i  5.  rebra), tik  do desne strane [[sternum|grudne kosti]] 
|-
| V<sub>2</sub>
|Na istom mjestu kao i V<sub>1</sub>,  ali na lijevoj grudnoj kosti
|-
| V<sub>3</sub>
| Između vodova V<sub>2</sub> i V<sub>4</sub>.
|-
| V<sub>4</sub>
| Na petom međurebarnom prostoru (između 5. i 6. rebra) na  [[srednjeklavikulska linija|strednjeklavikulskoj liniji]]
|-
| V<sub>5</sub>
| Horizontalno,  čak i sa V<sub>4</sub>, na lijevoj  [[prednjepazušna linija|prednjepazušnoj liniji]]
|-
| V<sub>6</sub>
| Horizontalno, čak i sa  V<sub>4</sub> i V<sub>5</sub> na  [[srednjepazušna linija|srednjepazušnoj liniji]].
|}
Dvije zajedničke elektrode koje se koriste su ravne,  poput papira tanke naljepnice i samoljepljivi kružni jastučić.

Nekada  su obično korištene u jednom snimanju EKG, a kasnije su ostavljane  za kontinuirano snimanje tako da  se drže duže.

Svaka elektroda sastoji se od električno vodljivog elektrolitnog gela i [[srebro-hloridna elektroda|od srebra/srebrno-hloridnog]] vodiča.<ref>{{cite journal|last1=Kavuru|first1=Madhav S.|last2=Vesselle|first2=Hubert|last3=Thomas|first3=Cecil W.|title=Advances in Body Surface Potential Mapping (BSPM) Instrumentation|journal=Pediatric and Fundamental Electrocardiography|volume=56|date=1987|pages=315–327|doi=10.1007/978-1-4613-2323-5_15|series=Developments in Cardiovascular Medicine|issn=0166-9842|isbn=978-1-4612-9428-3}}</ref>

Gel obično sadrži [[kalij-hlorid]] – ponekad i [[srebro-hlorid]] – da se omogući provođenje elektrona iz kože na žice i elektrokardiogram.

Zajednički vod, Wilsonov centralni terminal V<sub>W</sub>, proizvodi prosjek mjerenja iz elektroda RA, LA i LL dajući prosječni potencijal širom tijela:

:<math>
V_W = \frac{1}{3}(RA+LA+LL)
</math>

U 12-kanalnom EKG-u,  svi kanali  osim nožnog su  unipolarni (aVR, aVL, aVF, V<sub>1</sub>, V<sub>2</sub>, V<sub>3</sub>, V<sub>4</sub>, V<sub>5</sub>, and V<sub>6</sub>).
Mjerenje napona zahtijeva dva kontakta: električni, unipolarni vod  je mjeren preko zajedničkog  kanala (negativni) i unipolarnog voda (pozitivnog).

To prosjek općeg voda (kanala), u apstraktnom konceptu unipolarnih vodova  čini izazovnijim i razumijevanje je  komplicirano neurednim korištenjm pojmova  "voda"  kanala) i "elektroda".

===Nožni vodovi===
[[Datoteka:Limb leads of EKG.png|600px|thumbnail|right| Ekstremitetni i prošireni  ekstremitetni vodovi]]
[[Datoteka:EKG leads.png|300px|thumb|EKG vodovi (kanali)]]
Vodovi I, II i III nazivaju se ''ekstremitetni vodovi''. Elektrode koje tvore te signale nalaze se na krakovima – po jedna na svakoj ruci i jedna na lijevoj nozi.<ref name="umaryland1">{{cite web|url=http://davidge2.umaryland.edu/~emig/ekgtu03.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20110720090219/http://davidge2.umaryland.edu/~emig/ekgtu03.html|archive-date=20. 7. 2011|title=Lead Placement|work=Univ. of Maryland School of Medicine Emergency Medicine Interest Group |access-date=15. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nottingham.ac.uk/nursing/practice/resources/cardiology/function/limb_leads.php |title=Limb Leads – ECG Lead Placement – Normal Function of the Heart – Cardiology Teaching Package – Practice Learning – Division of Nursing – The University of Nottingham |publisher=Nottingham.ac.uk |access-date=15. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite web|url=http://library.med.utah.edu/kw/ecg/ecg_outline/Lesson1/index.html#orientation |title=Lesson 1: The Standard 12 Lead ECG |publisher=Library.med.utah.edu |access-date=15. 8. 2009  |archive-url=https://web.archive.org/web/20090322042804/http://library.med.utah.edu/kw/ecg/ecg_outline/Lesson1/index.html |archive-date=22. 3. 2009 }}</ref> Udni vod formira  tačke onoga što je poznato kao [[Einthovenov trougao]].<ref>{{cite web |url=http://nobelprize.org/medicine/educational/ecg/images/triangle.gif |title=Electrocardiogram explanation image |access-date=28. 2. 2014 |archive-date=25. 5. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060525133559/http://nobelprize.org/medicine/educational/ecg/images/triangle.gif |url-status=dead }}</ref>
*Vod I je napon između (pozitivnog) lijeve ruke (LA), elektrode i elektrode  desne ruke (RA):

:<math>
I = LA - RA
</math>

*Vod  II  je napon između  (pozitivne) elektrode lijeve (LL)  i elektrode desne ruke (RA):

:<math>
II = LL - RA
</math>

*Vod  III  je napon između napona  (pozitivne) elektrode lijeve noge (LL) i elektrode lijeve ruke (LA):

:<math>
III = LL - LA
</math>

=== Prošireni vodovi udova===
Vodovii aVR, aVL, i aVF su "pojačani vodovi udova''. Oni su izvedeni iz iste tri elektrode kao vodovi I, II, i III, ali koriste Goldbergerov centraln terminal kao svoj negativni pol,.  koji je kombinacija ulaza iz druge dvije nožne elektrode.

*Vod ''desni prošireni vektor'' (aVR)  ima pozitivnu elektrodu na desnoj ruci. Negativni pol je kombinacija elektrode lijeve ruke i lijeve strane nožnih  elektroda:

:<math>
aVR = RA - \frac{1}{2} (LA + LL) = \frac 32 (RA - V_W)
</math>

*Vod  ''lijevi prošireni vektor'' (aVL) ima  pozitivnu elektrodu u lijevoj ruci. Negativni pol je kombinacija erlektroda desne ruke i lijeve noge:

:<math>
aVL = LA - \frac{1}{2} (RA + LL) = \frac 32 (LA - V_W)
</math>

*Vod ''prošireni vektor stopala'' (aVF) ima pozitivnu  elektrodu na lijevoj nozi. Negativni pol je kombinacija elektroda desne i lijeve  ruke:

:<math>
aVF = LL - \frac{1}{2} (RA + LA) = \frac 32 (LL - V_W)
</math>

Zajedno s vodovima I, II, i III, prošireni udni vodovi aVR, aVL, i aVF čine osnovu [[heksaksijalni referentni sistem|heksaksijalnog referentnog sistema]], koji se koristi za izračunavanje električnih osi srca u frontalnoj ravni.

===Prekordijalni vodovi===
Prekordijalni vodovi leže u poprečnoj (horizontalnoj) ravni, okomito na šest ostalih vodova. Šest prekordijalnim elektroda djeluju kao pozitivni polovi za šest odgovarajućih prekordijalnih vodova: (V<sub>1</sub>, V<sub>2</sub>, V<sub>3</sub>, V<sub>4</sub>, V<sub>5</sub> and V<sub>6</sub>).  Kao negativni pol uzima se Wilsonov centralni terminal.

===Specializirani vodovi===
Rijetko se postavljaju i dodatne elektrode, za stvaranje drugih vodova  za specifične dijagnostičke svrhe. ''Desnostrani'' prekordijalni mogu se koristiti za  bolje studije patologije desne komore ili [[dekstrokardija]] (označeni su sa R, npr V5R). ''Stražnji vodovi'' (V7 do V9) mogu se koristiti za pokazivanje prisustva zadnjeg infarkta miokarda. ''[[Lewisov vod]]'' – za koji je potrebnaa elektroda na desnoj granici [[sternum|grudne kosti]] u drugom međurebarnom prostoru – može se koristiti za proučavanje patoloških ritmova koje nastaju u desnoj pretkomori.

''Ezofogusni (jednjački) vod''  se može umetnuti na dio  [[jednjak]]a gdje je  razmak do zadnjeg zida lijeve pretkomore  samo oko 5–6&nbsp;mm (preostala konstanta kod ljudi različite dobi i težine).<ref name="MeigasKaik2008">{{cite journal|last1=Meigas|first1=K|last2=Kaik|first2=J|last3=Anier|first3=A|title=Device and methods for performing transesophageal stimulation at reduced pacing current threshold|journal=Estonian Journal of Engineering|volume=57|issue=2|year=2008|pages=154|doi=10.3176/eng.2008.2.05}}</ref> Jedan jednjački  vod se koristi za preciznije razlikovanje između pojedinih [[srčana aritmija|srčanih aritmija]], a posebno [[pretkomotsko treperenje|prtetkomorskog treperenja]], [[tahikardija uvučenog AV čvora|tahikardije uvučenog AV čvora]] i [[AV uvučena tahikardija|AV uvučene tahikardije]].<ref name="PehrsonBlomströ-LUNDQVIST1994"/> To također može procijeniti rizik u ljudi sa [[Wolff-Parkinson-Whiteov sindrom|Wolff-Parkinson-Whiteovim sindromom]], kao i prekidajuće  [[supraventrikularna tahikardija|supraventrikularne tahikardije]] uzrokovane [[srčana aritmija|ponovnim ulaskom krvi]].<ref name="PehrsonBlomströ-LUNDQVIST1994">{{cite journal|last1=Pehrson|first1=Steen M.|last2=Blomströ-LUNDQVIST|first2=Carina|last3=Ljungströ|first3=Erik|last4=Blomströ|first4=Per|title=Clinical value of transesophageal atrial stimulation and recording in patients with arrhythmia-related symptoms or documented supraventricular tachycardia-correlation to clinical history and invasive studies|journal=Clinical Cardiology|volume=17|issue=10|year=1994|pages=528–534|doi=10.1002/clc.4960171004|pmid=8001299}}</ref>

Intrakardijalni elektrogram (ICEG) je u suštini EKG sa nekim dodatnim  ''intrakardijalnim vodovima'' (tj. unutar srca). Standardne  EKG elektrode (vanjski vodovi) su I, II, III, aVL, V1, i V6. Dva do četiri intrakardijalna voda se dodaju putem kateterizacije srca. Riječ "elektrogram" (EGM) bez daljnje specifikacije obično znači intrakardijalni elektrogram.

===Lokacije vodova na EKG izvještaju ===
Standardni 12-kanalni EKG izvještaj (elektrokardiograf) pokazuje 2,5-sekundno praćenje svakog od dvanaest vodova. Krivulje su najčešće raspoređene u mrežu od četiri kolone i tri reda. U prvoj  koloni su  tragovi ekstremiteta  (I, II, i III), druga kolona je za vodove proširenog područja udova (AVR, aVL, i aVF), a posljednje dvije kolone sadrže podatke za prekordijalne vodove (V1-V6).
Pored toga,  mogu biti uključene i pruge za ritam, kao četvrti ili peti red. 
Vremenski slijed stranice je kontinuiran, a ne po tragovima 12 izvoda za isti vremenski period.

Drugim riječima, ako se izlaz prati od igle na papiru, svaki red bi bio prekidač koji upravlja kako se papir popunjava pod iglom.
Naprimjer, u gornjem redu je prvi trag voda I, zatim se prebacuje na vod aVR, a zatim na V1, pa na V4 i tako nijedan od ova četiri traga vodova nije iz istog perioda kao što su tragovi u vremenskom nizu.

===Grupe vodova: Granični  vodovi ===
[[Datoteka:Contiguous leads.svg|300px|thumb|Prikaz graničnioh vodova u istoj boji standardnog 12-kanalnog rasporeda]]
Svaka  od 12  elektroda EKG-a bilježi električnu aktivnost srca iz drugog ugla, a samim tim i usklađuje s različitim anatomskim područjima srca. Dva voda koja gledaju susjedna anatomske područja, označavaju se kao ''granična'', međašna ili razdvajajuća.

{| class="wikitable"
|-
! Kategorija
! Vodovi
! Aktivnost
|-
| Unutrašni vodovi 
| Vodovi II, III i aVF
| Pogled na  električnu aktivnost sa donje površine ([[dijafragmna površina srca]])
|-
|Bočni vodovi 
| I, aVL, V<sub>5</sub> i V<sub>6</sub>
| Pogled na električnu aktivnost sa  tačke  na lateralnom  zidu  lijeve [[komora (srce)|komore]]
|-
| Pregradni (septumski) vodovi 
| V<sub>1</sub> and V<sub>2</sub>
| Pogled na električnu aktivnost  sa tačke pregradne površine srca ([[međukomorna pregrada]])
|-
| Prednji vodovi 
| V<sub>3</sub> and V<sub>4</sub>
| Pogled na  električnu aktivnost iz tačke u prednjem zidu desne i lijeve komore ([[sternokostalna površina srca]])
|}

Osim toga, za  bilo koja dva prekordijalna voda jednog pored  drugog,  smatra se da su susjedni ili granični. Naprimjer, iako je V4  prednji vod, a V5  lateralni, oni su granični jer su jedan pored drugog.

==Tumačenje – Interpretacija==
Interpretacija EKG je u osnovi razumevanje [[sistem električna provodljivost srca|električne provodljivosti srčanog sistema]].

Normalno provođenje počinje i širi se po predvidivom obrascu, a odstupanja od ovog obrasca mogu  biti normalne varijacije ili [[patologija|patološka stanja]].

Zato je pogreškno izjednačavati EKG sa aktivnosti mehaničkog pumpanja  u srcu.
Naprimjer, [[bespulsna električna aktivnost]] proizvodi EKG koji bi trebalo da pumpa krv, ali nepulsiranje se osjeća (i predstavlja [[medicinska hitnost|hitni slučaj]] i  treba hitno obaviti [[Kardiopulmonalna reanimacija|kardiopulmonalnu reanimaciju]] ).

Također se smatra da  [[ventrikularna fibrilacija]] proizvodi prepoznatljiv EKG, ali je previše nefunkcionalna da proizvede minutni volumen za  održavanje života.
Međutim, za određene ritmove se zna da imaju dobar, a za neke da imaju loš [[minutni volumen]].

Na kraju krajeva, [[ehokardiogram]] ili drugi snimljeni  anatomskih modaliteti korisni su  u procjeni mehaničkih funkcija srca.
*;Napomerna o "normalnosti"
Kao i  u svim medicinskim testovima, značenje  "normalan" se zasniva na proučavanju određenih dijelova [[stanovništvo|stanovništva]].
Na primjer, ne postoji ništa po sebi posebno u otkucajima srca između 60 i 100, ali ovaj opseg se smatra "normalnim", jer podaci o stanovništvu pokazuju da većina ljudi bez poznatih problema sa srcem imaju u ovom opsegu broj otkucaja srca u mirovanju.

===Teorija===
[[Datoteka:ECG Vector.svg|230px|thumb|right|Zubac QRS je uspravan u snimku kada je njegova  os u skladu sa vektorom voda elektrode]]
[[Datoteka:EKG Complex en.svg|300px|thumb|Prikaz normalnog ECG]]

Interpretacija EKG je na kraju u  prepoznavanju osobina i oblika na snimku.
Kako bi se razumjeli dobijewni obrasci, korisno je razumjeti teoriju ispoljavanja EKG-a.

Teorija se temelji na [[elektromagnet]]ičnosti i svodi se na četiri slijedeće točke:
* Depolarizacije srca ''prema'' pozitivnoj elektrodi proizvodi pozitivan otklon;
* Depolarizacije srca ''dalje'' od pozitivne elektrode proizvodi negativan otklon;
* Repolarizacije srca ''prema'' pozitivneoj elektrodi proizvodi negativan otklon.

Dakle, ukupni pravac depolarizacije i repolarizacije proizvodi vektor koji stvara pozitivan ili negativan otklon na EKG-u, u  zavisnosti od toga koji je vod doveo do date slike.

Naprimjer, depolarizacijom s desna na lijevo proizvodi  pozitivan otklon u samim vodovima, jer dva vektora pokazuju isti smjer.

Nasuprot tome, ta ista depolarizacije će proizvesti minimalne ugibe u V1 i V2, jer su vektori okomiti, a taj fenomen se naziva [[izoelektričnost]].

Normalni ritam proizvodi četiri entiteta: P talas, QRS kompleks, T talasa i U talas – od kojih svaki ima prilično jedinstven obrazac.
* P talas predstavlja depolarizaciju pretkomore.
* QRS kompleks predstavlja depolarizaciju  komore.
* T talas predstavlja repolarizaciju komore.
*U talas predstavlja repolarizaciju papilarnog mišića.
Međutim, U talas se obično ne vidi i njegovo odsustvo se uglavnom ignorira.
Promjene u strukturi srca i njegove okoline (uključujući i sastav krvi) mijenjaju obrasce ova četiri entiteta.

Konačno, punu interpretaciju EKG-a treba obaviti na metodičan način da bi se izbegla usmerenost pažnje na male detalje koji mogu promijeniti ukupnu interpretaciju. Ovo je slično tumačenje kao i u [[radiologija|radiološkim]] studijama.

=== Elektrokardiogramska mreža ===
Elektrokardiogrami  su obično otisnuti na mrežu.
Horizontalna osa predstavlja put, a vertikalna napon.

Standardne vrijednosti na ovoj mreži prikazane su u priloženoj slici:
*Mala kućica (kutija)  je veličine 1&nbsp;mm x 1&nbsp;mm i predstavlja 0,1 mV x 0,04 sekindi.
*Velika kućica je veličine  5&nbsp;mm x 5mm i predstavlja  0,5 mV x 0,2 sekunde širine.
"Velika" kućica predstavljena je jačim (masnim) linijama od male.

[[Datoteka:ECG Paper v2.svg|500px|left| Mjerenje vremena i napona sa papirnog zapisa EKG]]
{{clear}}
Svi aspekti EKG-a  ne oslanjaju se  precizno na snimke ili imaju poznate amplitude skaliranja ili vremena.
Naprimjer, utvrđivanje praćenje sinusnog ritma zahtijeva samo prepoznavanja funkcije i usklađivanje, a ne mjerenje amplitude ili vremena (tj. skale rešetke su nebitne).

Suprotan primer je kada određivanje napona [[hipertrofija lijeve komore|hipertrofije lijeve komore]] zahtijeva poznavanje mrežne  skale.

=== Frekvencija  i ritam ===
U normalnom srcu, izvor depolarizacije srca je stopa pulsa u kojoj se [[sinoatrijski čvor]] depolarizira. Stopa (frekvencija)  otkucaja srca , kao i drugi vitalni fiziološki pokazatelji, naprimjer [[krvni pritisak]]  i disanje, mijenjaju se  sa godinama.

Kod odraslih, normalna frekvencija srca je između 60 i 100 otkucaja u minuti (normokardija), a  kod djece je veća.

Manja frekvencija srca nego što je uobičajeno naziva se [[bradikardija]] (<60 kod odraslih), a viša od normalne je [[tahikardija]] (>100 kod odraslih).

Ovo se  komplicira  kada pretkomora i komora nisu sinhronizovane i "otkucaj srca" mora biti naveden kao pretkomorni ili komorni (npr.  pretkomorna stopa pri [[fibrilacija pretkomore|fibrilaciji pretkomore]] je 300-600 otkucaja u minuti, dok ventrikularna stopa može biti normalna (60-100) ili brža (100-150).
Kod  normalnog  srca u mirovanju, fiziološki ritam srca je [[normalni sinusni ritam]] (NSR).

Normalni sinusni ritam proizvodi prototip obrazaca P-talasa, QRS kompleksa i T-talasa.

Generalno, odstupanje od normalnog sinusnog ritma smatra se [[srčana aritmija|srčanom aritmijom]].
Dakle, prvo pitanje u tumačenju EKG je da li ili ne postoji sinusni ritam.

Kriterij za sinusni ritam je da se P-talas i QRS-kompleks pojavljuju u omjeru  1:1, implicirajući da je P-talas uzrokuje QRS-kompleks.

Uspostavljeni sinusni ritam, ili ne,  osnova drugog  faktora  je stopa.
Za  procjenu sinusnog ritma dovoljana je stopa P-talasa ili QRS-kompleksa jer je njihov odnos 1:1.

Ako je stopa  prebrza, onda je  to [[sinusna tahikardija]], a ako je prespora onda je [[sinusna bradikardija]].

Ako tu nema  sinusnog  ritma, njegovo određivanje je potrebno prije nego što  se nastavi daljnje tumačenje.

Neke aritmije imaju karakteristične nalaze:
* Odsustvo  P-talasa sa "nepravilno nepravilnim" kompleksom QRS  je „zaštitni znak“  [[pretkomorska fibrilacija|atrijske fibrilacije]];
*''Testerasti  zubac"  u obrascu QRS-kompleksa je znak za  [[podrhtavanje pretkomore]];
*Osobine sinusnnog talasa mogu biti indikacija za  [[podrhtavanje komore]];
*Osdsustvo  P talasa sa širokim QRS-kompleksima i brzim pulsom, znak je za [[ventrikularna tahikardija|ventrikularnu tahikardiju]];
Određivanje brzine i ritma potrebno je kako bi se osmislila daljnja interpretacija.

===Osi===
Srce ima nekoliko osi, ali daleko je najčešće os QRS-kompleksa (reference na "osi" implicitno znače osa QRS).

Svaka os može biti računski određena da se odredi broja koji predstavlja stupnjeve odstupanja od nule ili se može svrstati u nekoliko tipova.
QRS-os je generalni pravac ventrikularne depolarizacije talasnog fronta (električni vektor) u frontalnoj ravni.

Često je dovoljno da se klasificiraju osi kao jedan od tri tipa: '''normalna''', '''lijevo odstupanje''' ili '''desno odstupanje'''.

Podaci o stanovništvu pokazuju da je normalna os QRS od –30° do 105°,  sa 0° skupa sa  vodom i pozitivnim donjim i negativnim gornjim polom (najbolje je shvatiti grafički kao [[heksaksijalni referentni sistem]]).<ref>{{cite book|last1=Surawicz|first1=Borys|last2=Knillans|first2=Timothy|title=Chou's electrocardiography in clinical practice : adult and pediatric|url=https://archive.org/details/chouselectrocard00macc|date=2008|publisher=Saunders/Elsevier|location=Philadelphia, PA|isbn=1416037748|page=[https://archive.org/details/chouselectrocard00macc/page/n277 12]|edition=6th}}</ref>
Iza + 105 ° je [[desno odstupanje]], a  iza −30°  je [[lijevo odstupanje osi]] (treći kvadrant −90° do  −180° je vrlo rijedak i neodređena os).

Prečica za utvrđivanje da li je QRS-osa normalna je ako je QRS-kompleks uglavnom pozitivan u vodovima I i II (ili vodu I  I aVF ako je + 90° gornja granica normalnog).

Normalna QRS osa je uglavnom ''dolje i lijevo'', nakon anatomske orijentacije srca u grudima. Nenormalna osa sugerira  promjene u fizičkom obliku i orijentaciji srca ili defekt u sistemu provođenja impulsa  koji uzrokuje depolarizaciju komora na abnormalan način.

{| class="wikitable"
|-
! Klasifikacija
! Ugao
! Napomena
|-
| Normalno
| −30° do 105°
| Normalno
|-
| [[Devijacija lijeve ose]]
| −30° do −90°
|Može  indicirati  [[hipertrofija lijeve komore|hipertrofiju lijeve komore]], [[fascikularni blok lijeve pretkomore]] ili  stari donji  q-talas [[infarkt miokarda|infarkta miolarda]]
|-
| [[Devijacija desne ose]]
| +105° to +180°
|Može indicirati  [[hipertrofija desne komore|hipertrofiju desne komora]], [[lijevi fascikularni blok]] ili  stari lateralni  q-talasni [[infarkt miokarda]]
|-
| ''Indeterminalna osa''
| +180° to −90°
| Rijetko viđena; podrazumijeva  stanje  električne  „ničije zemlje“
|}

Raspon  normalne ose može biti + 90° ili 105°, ovisno o izvoru.

===Amplitude i  intervali===
[[Datoteka:ECG principle slow.gif|thumb|Normalni talas EKG]]
Svi talasi na EKG trasama i intervali između njih imaju predvidivo trajanje, opseg prihvatljivih amplituda (napona) i  tipsku morfologiju. Svako odstupanje od normalne trase je  potencijalno patološko i stoga ima  klinički značaj.
Radi lakšeg mjerenje amplituda i intervala, EKG se štampa na grafikonskom papiru po standardnoj skali: svaki 1&nbsp;mm (jedan mali okvir na standardnom EKG papiru) predstavlja 40 milisekundi vremena na X-osi, a 0,1 milivolti na Y-osi.

{| class="wikitable"
|-
!Stanje
!Opis
!Patologija
!Trajanje
|-
|[[P talas (EKG)|P-talas]]
|P-talas predstavlja depolarizaciju pretkomora. Atrijalna depolarizacija širi se  od  SA čvora prema AV čvoru, a sa desne strane pretkomore ka lijevoj  lijevoj pretkomori
|P-talas je  tipski uspravan u većinmi vodova, izuze aVR; neobična osa P-talasa (obrnuta od ostalih vodova) može  indicirati  [[Ektopični pejsmejker|ektopični atrijski pejsmejker]]. Ako  P-talas ima uobičajeno dugo trajanje, može ukazivati na proširenje pretkomore. Obično velika ''desna pretkomora'' daje visok, vrhunac P-talasa, dok velika  ''lijeva pretkomora'' daje dva-nazubljena dvovrha P-talasa.
|<80 ms
|-
|[[PR interval]]
|PR interval se mjeri od početka P talasa do početka QRS kompleksa. Ovaj interval odražava vrijeme električnih impulsa potrebnih da dođu iz sinusnog  čvora preko AV čvora.
 | PR interval  koji je krać od 120 ms ukazuje da je električni impuls zaobišao AV čvor, kao u [[Wolf-Parkinson-Whiteov sindrom|Wolf-Parkinson-Whiteovom sindromu]]. PR-interval koji je konstantno  duži od 200 ms  se dijagnosticira kao  [[prvi stepen AV bloka]]. PR-segment (dio puta nakon P-talasa i prije QRS-kompleksa) je obično potpuno ravan, ali može biti u depresiji pri [[perikarditis]]u.
|120 to 200 ms
|-
|[[Kompleks QRS]]
|Kompleks QRS  predstavlja brzu depolarizaciju desne i lijeve komore. U poređenju sa pretkomorama,  komore imaju veliku mišićnu masu, tako da kompleks QRS  obično ima mnogo veću amplitudu nego P-talas.
|Ako je kompleks QRS širok (više od 120 ms)  to sugerira ometanje sistema srčane provodljivosti, kao u  [[LBBB]], [[RBBB]] ili  ventrikularnim ritmovima, kao što je  [[ventrikularna tahikardija]]. Metabolički problemi poput teške [[hiperkalemija|hiperglikemije]] ili [[Predoziranje tricikličnim antidepresivom|predoziranja TCA]] mogu proširiti QRS kompleks. Neuobičajeno visok QRS-kompleks može predstavljati znak  [[hipertrofija lijeve komore|hipertrofije lijeve komore]], a vrlo niska amplituda QRS kompleksa može predstavljati [[perikardni izliv]] ili [[restriktivna kardiomiopatija|bolest infiltracijskog infarkta]].
|80 do 100 ms
|-
|[[J-tačka]]
| J-tačka je  ona na kojoj  se završava  QRS-kompleks, a počinje ST-segment.
|J-tačka može biti povišena kao normalna varijanta. Pojava posebnog '' [[Osbornov talas|J talas]] '' ili ''Osbornov talas'' na J-tački  je [[patognomoničnost|patognomonična]] [[hipotermija]] ili [[hiperkalcemija]].<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC101092/ The "Normothermic" Osborn Wave Induced by Severe Hypercalcemia]</ref>
|
|-
|[[ST segment]]
|ST-segment povezuje  QRS-kompleks  i  T-talas;  predstavlja period kada su komore depolarizirane.
|Obično je izoelektričan, ali može biti u depresiji ili povišen poslije  [[infarkt miokarda|infarkta miokarda]] ili ishemije. [[ST-depresija]] može biti uzrokovana [[HLK]] ili [[digoksin]]om. [[ST-elevacija]] može biti uzrokovana [[perikarditis]]om, [[Brugada sindrom]]om ili može biti normalna varijanta (visina J-tačke).
|
|-
|[[T-talas]]
|T-talas predstavlja repolarizaciju komora.  On je općenito uspravan u svim vodovima, izuzev  aVR i V1.
|Obrnut  T-talas može biti znak  ishemije miokarda, [[LVH]], visokog  [[intrakranijski pritisak|intrakranijskog pritiska]] ili  metaboličkih nenormalnosti. Šiljat T-talas može biti znak [[hiperkalemija|hiperglikemije]] ili vrlo ranog  [[infarkt miokarda|infarkta miokarda]].
|160 ms
|-
|[[Korigirani QT-interval]] (QTc)
|QT interval se mjeri od početka QRS-kompleksa do kraja T-talasa. Prihvatljive granice normale variraju sa otkucajima srca, tako da mora biti ''korigirana'' na QTc,  dijeljenjem sa  kvadratnim korijenom RR-intervala.
|Produženi  QTc-interval je  faktor rizika za komorne  tahiaritmije i iznenadnu smrt. Dugi QT može poticati od  [[sindrom dugog QT|genetičkog sindroma]] ili sporednog   efekta  određenih lijekova. Neobično kratki QTc može se vidjeti u teškoj hiperkalcemji.
|<440 ms
|-
|[[U-talas]]
|Za U-talas se pretopostavlja da je izazvan repolarizacijom međukoomorske pregrade. Normalno ima nisku amplitudu, a  čak mnogo češće potpuno izostaje.
|Ako je  U-talas vrlo istaknut, sumnja se na hipokalemiju, hiperkalcemiju ili [[hipertiroidizam]].<ref>{{cite book|author1=Houghton, Andrew R |author2=Gray,D avid |title=Making Sense of the ECG, Third Edition|url=https://books.google.com/books?id=8s4TQ6yYHRkC|date=2012|publisher=Hodder Education|isbn=978-1-4441-6654-5|page=214}}</ref>
|
|-
|}

===Ishemija i infarkti===
{{Glavni|Elektrokardiografija infarkta miokarda}}
Ishemija ili  [[NSTEMI|ne-ST elevacija infarkta miokarda]] može se ispoljiti kao [[ST-depresija]] ili inverzija  [[T-talas]]a. Može također uticati na  [[visoka frekvencija QRS traka|visoku frekvenciju QRS traka]].

ST-elevacija [[infarkt miokarda|infarkta miokarda]] ima  drugačije karakteristike EKG-a, što se zasniva na protoku vremena  od prvog infarkta. Najraniji znak su hiperakutni T-talas, zupca  T-talasa zbog lokalnih [[hiperkalemija]] u ishemijskom miokardu. To onda napreduje u periodu od nekoliko minuta do podizanja   [[ST-segment]]a,  najmanje za 1&nbsp;mm. Tokom perioda od jednog sata, mogu se pojaviti patološki [[QRS-ompleks|Q]]  i  obrnuti T-talasi. Tokom perioda od jednog dana,  elevacija ST nestaje. Patološki Q-talasi će uglavnom ostati trajno.<ref name="Alpert-2000">{{cite journal |authors=Alpert JS, Thygesen K, Antman E, Bassand JP | title = Myocardial infarction redefined—a consensus document of The Joint European Society of Cardiology/American College of Cardiology Committee for the redefinition of myocardial infarction |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-the-american-college-of-cardiology_2000-09_36_3/page/959 | journal = J Am Coll Cardiol | volume = 36 | issue = 3 | pages = 959–69 | year = 2000 | pmid = 10987628 | doi = 10.1016/S0735-1097(00)00804-4 }}</ref>

[[Koronarna arterija]] koja  je blokirana,  može se  prepoznati u ST-elevaciji infarkta miokarda, na osnovu lokacije ST-vrha. [[Prednja interventrikularna grana lijeve koronarne arterije|PIGKA]] opskrbljuje prednji zid srca, pa  stoga izaziva ST-elevaciju u prednjim vodovima (V1 i V2).  [[Cirkumfleksna grana lijeve koronarne arterije|CGLKA]] opskrbljuje bočni dio srca i zato izaziva ST-elevaciju u lateralnim vodovima (I, aVL i V6). [[Desna koronarna arterija]] obično opskrbljuje donje polje  srca pa zato izaziva ST-elevaciju  u donjim vodovima (II, III i aVF).

=== Artefakti ===
Trase EKG  su  pod uticajem pokreta pacijenta. Neki ritmički pokreti (kao što su drhtanje ili tremor) mogu stvoriti iluziju srčanih aritmija.<ref>{{cite journal|doi=10.1016/j.ijcard.2014.10.076|pmid=25464416|title=Atrial flutter EKG can be useless without the proper electrophysiological basis|journal=International Journal of Cardiology|volume=179|pages=68–9|year=2015|last1=Segura-Sampedro|first1=Juan José|last2=Parra-López|first2=Loreto|last3=Sampedro-Abascal|first3=Consuelo|last4=Muñoz-Rodríguez|first4=Juan Carlos}}</ref>

Artefakti su iskrivljeni signali uzrokovani sekundarnim unutrašnjim ili vanjskim izvorima, kao što su kretanje mišića ili smetnje u električnom uređaju.<ref name="Takla">{{cite journal|doi= 10.1213/01.ane.0000247964.47706.5d|title= The Problem of Artifacts in Patient Monitor Data During Surgery: A Clinical and Methodological Review|url= https://archive.org/details/sim_anesthesia-and-analgesia_2006-11_103_5/page/1196|journal= Anesthesia & Analgesia|volume= 103|issue= 5|pages= 1196|year= 2006|last1= Takla|first1= George|last2= Petre|first2= John H.|last3= Doyle|first3= D John|last4= Horibe|first4= Mayumi|last5= Gopakumaran|first5= Bala}}</ref><ref>{{Cite journal|title = Recommendations for the standardization and interpretation of the electrocardiogram: part I: The electrocardiogram and its technology: a scientific statement from the American Heart Association Electrocardiography and Arrhythmias Committee, Council on Clinical Cardiology; the American College of Cardiology Foundation; and the Heart Rhythm Society: endorsed by the International Society for Computerized Electrocardiology|url = https://archive.org/details/sim_circulation_2007-03-13_115_10/page/1306|journal = Circulation|date = 13. 3. 2007|pmid = 17322457|pages = 1306–1324|volume = 115|issue = 10|doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.106.180200|first = Paul|last = Kligfield|first2 = Leonard S.|last2 = Gettes|first3 = James J.|last3 = Bailey|first4 = Rory|last4 = Childers|first5 = Barbara J.|last5 = Deal|first6 = E. William|last6 = Hancock|first7 = Gerard|last7 = van Herpen|first8 = Jan A.|last8 = Kors|first9 = Peter|last9 = Macfarlane}}</ref>

Distorzija predstavlja značajne izazove davaocima zdravstvenih usluga,<ref name="Takla"/> koji primjenjuju različite tehnike<ref>{{Cite web |url=http://northstarcpr.com/wordpress/ecg/tell-the-difference-between-artifact-and-ventricular-fibrillation-in-an-ecg/ |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 12. 2016 |archive-date=20. 6. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170620001104/http://northstarcpr.com/wordpress/ecg/tell-the-difference-between-artifact-and-ventricular-fibrillation-in-an-ecg/ |url-status=dead }}</ref> i strategijama  za sigurno prepoznavanje<ref name="Fahim H Jafary" >{{cite journal|doi=10.1186/1752-1947-1-72|pmid=17760955|pmc=2000884|title=The "incidental" episode of ventricular fibrillation: A case report|journal=Journal of Medical Case Reports|volume=1|pages=72|year=2007|last1=Jafary|first1=Fahim H}}</ref> takvih pogrešnih signala.

Precizno odvajanje EKG artefakata iz pravog EKG signala može imati značajan uticaj na ishode liječenja pacijenta i zakonske obaveze.<ref>{{cite journal|doi=10.1016/j.ahj.2014.02.007|pmid=24766979|title=Medical professional liability risk among US cardiologists|url=https://archive.org/details/sim_american-heart-journal_2014-05_167_5/page/690|journal=American Heart Journal|volume=167|issue=5|pages=690|year=2014|last1=Mangalmurti|first1=Sandeep|last2=Seabury|first2=Seth A.|last3=Chandra|first3=Amitabh|last4=Lakdawalla|first4=Darius|last5=Oetgen|first5=William J.|last6=Jena|first6=Anupam B.}}</ref>

Nepravilno postavljanje elektroda (naprimjer, zamjenom dvije elektrode ekstremiteta), procijenjeno je da se dogodi u 0,4% do 4% svih EKG snimaka,<ref>Incorrect electrode cable connection during electrocardiographic recording (2007) Velislav N. Batchvarov, Marek Malik, A. John Camm, Europace, Oct 2007</ref> i  rezultira nepravilnom dijagnozom i liječenjem, uključujući i nepotrebnu  [[tromboliza|trombolitsku]] terapiju.<ref>Chanarin, N., Caplin, J., & Peacock, A. (1990). “Pseudo reinfarction”: a consequence of electrocardiogram lead transposition following myocardial infarction. Clinical cardiology, 13(9), 668–669.</ref><ref>Guijarro-Morales, A., Gil-Extremera, B., & Maldonado-Martín, A. (1991). ECG diagnostic errors due to improper connection of the right arm and leg cables. International Journal of Cardiology, 30(2), 233–235.</ref>

==Dijagnoza==
Brojne dijagnoze i nalaza mogu biti zasnovani na EKG-u, a  mnogi su i gore navedeni.
U nastavku je sistematiziran popis tih i još mnogo drugih.
;Poremećaji ritma/ Aritmije:
* [[Atrijsdka fibrilacija]] i [[atrijsko podrhtavanje pretkomore]] bez brzog ventrikularnog odgovora; 
* [[Prijevremena kontrakcija pretkomor]]  i [[Prijevremena kontrakcija komore]];
* [[Sinusna aritmija]];
* [[Sinusna bradikardija]] i [[sinusna tahikardija]];
* [[Sinusna pauza]] i [[sinoatrijski napad]];
* [[Sindrom bolesnog sinusa]]: [[sindrom bradikardija-tahikardija]];
* [[Supraventrikulska tahikardija]];
** [[Pretkomorska fibrilacija]] (afib) sa brzim ventrikularnim odgovorom; 
** [[Pretkomorsko podrhtavanje]] sa brzim komorskim odgovorom;
** [[Ulazna tahikardija AV čvora]];
** [[Ulazna atrioventrikulska tahikardija]];
** [[Nodalna ektopična tahikardija]];
** [[Ektopična pretkomorska tahikardija]] (unicentrična) i [[multifokalna pretkomorska tahikardija]];
** [[Ulazna sinoatrijska nodalna tahiardija]];
* ''[[Torsades de pointes]]'' (polimorfna  komorska  tahikardija);
* [[Tahikardija širokog kompleksa]];
** [[Podrhtavanje komore]];
** [[Ventrikulska fibrilacija]];
** [[Ventrikulska tahikardija]] (monomorfna komorska tahikardija);
* [[Preekscitacijski sindrom]];
** [[Wolff–Parkinson–Whiteov sindrom]];

;[[Blok srca]] i problemi provođenje impulsa:
* [[Srčana aberacija|Aberacija]];
* [[Brugada sindrom]];
* [[Prvostepeni AV blok]], [[drugostepeni AV blok]] (Mobitz I i II), [[Trećestepeni AV blok]];
* [[Lijevi prednji fascikularni blok]] i [[lijevi zadnji fascikularni blok]]; [[bifaskiularni blok]]  i [[trifascikularrni blok]]ovi;
* [[Nepotpune blok desne grane|Nepotpuni]]  i potpuni  [[blok snopa desne grane]] (RBBB);
* [[Nepotpune blok lijeve grane|Nepotpuni]]  i potpuni  [[blok snopa lijeve grane]] (LBBB);
* [[Sindrom dugog QT]];
* [[Nenormalnost desne pretkomore|Nenormalnost desne]] i [[nemolmalnost lijeve pretkomore|lijeve pretkomore]];

;Poremećaj elektrolita i otrovanja:
* [[Trovanje digoksinom|Trovanje digitalisom]];
* [[Kalcij]]: [[hIpokalcemija]] i [[hiperkalcemija]];
*[[Kalij]]: [[hipokalemija]] i [[hiperkalemija]];

;Ishemija i infarkti:
* [[Elevacija ST]]  [[depresija ST]];
* [[Visoka frekvencija QRS]] promjena;
* [[Infarkt miokarda]] (srčani napad);
** [[Ne-Q-talasni infarkt miokarda]];
** [[NSTEMI]];
** [[STEMI]];

;Structurne promjene:
* [[Akutni perikarditis]];
* [[Hipertrofuija desne komore|Hipertrofija desne]] i [[hipertrofija lijeve komore|lijeve komore]];
* [[Deformacija desne komore]] / S1Q3T3.

==Također pogledajte==
* [[Elektrogastrogram]]
* [[Elektropalatografija]]
* [[Elektroretinografija]]

==Reference==
{{Refspisak|30em}}

==Vanjski ovi==
{{Commons category|ECG}}
* [http://www.ecgpedia.org/A4/ECGpedia_on_1_A4En.pdf The whole ECG course on 1 A4 paper] from [http://en.ecgpedia.org/wiki/Main_Page ECGpedia], a wiki encyclopedia for  [http://en.ecgpedia.org/wiki/ECG_course a course on interpretation of ECG]
* [http://ecg.bidmc.harvard.edu/maven/mavenmain.asp Wave Maven – a large database of practice ECG questions] provided by Beth Israel Deaconess Medical Center
* [http://www.physionet.org/physiobank/database/#ecg PysioBank – a free scientific database with physiologic signals (here ecg) ]
{{Fiziologija srca i krvnih sudova}}

[[Kategorija:Elektrofiziologija srca]]
[[Kategorija:Srčane procedure]]
[[Kategorija:Elektrodijagnoza]]
[[Kategorija:Elektrofiziologija]]
[[Kategorija:Matematika u medicini]]
[[Kategorija:Medicinski testovi]]