Izvorni kôd stranice Cezij

{{Infokutija hemijski element
| Hemijski element = Cezij
| Simbol = Cs
| Atomski broj = 55
| Serija = Alkalni metali
| Slika = [[Datoteka:Cesium.jpg|180px]]
| Grupa = 1
| Perioda = 6
| Blok = s
| Boja serije = OrangeRed
| Izgled = srebrenasto sjajni metal
| Zastupljenost = 0,00065<ref name="Harry H. Binder" />
| Atomska masa = 132,9054
| Atomski radijus = 265
| Atomski radijus izračunat = 298
| Kovalentni radijus = 244
| Van der Waalsov radijus = 343<ref name="Manjeera" />
| Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Ksenon|Xe]]&#x5D; 6s<sup>1</sup>
| Izlazna energija = 2,14<ref name="Bergmann" />
| Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 18, 8, 1
| Energija ionizacije_1 = 375,7
| Agregatno stanje = čvrsto
| Mohsova skala tvrdoće = 0,2
| Struktura kristala = kubična prostorno centrirana
| Gustoća = 1900<ref name="Greenwood" />
| Magnetizam = paramagnetičan (<math>\chi_{m}</math> = 5,2 · 10<sup>−6</sup>)<ref name="CRC" />
| Tačka topljenja_K = 301,60
| Tačka topljenja_C = 28,45
| Tačka ključanja_K = 963,15<ref name="Zhang" />
| Tačka ključanja_C = 690
| Molarni volumen = 70,94 · 10<sup>-6</sup>
| Toplota isparavanja = 66,1<ref name="Zhang" />
| Toplota topljenja = 2,092
| Pritisak pare = 1,4 · 10<sup>-4</sup>
| Pritisak pare_K = 
| Brzina zvuka = 
| Brzina zvuka_K = 
| Specifična toplota = 240
| Specifična toplota_K = 
| Specifična električna provodljivost = 4,89 · 10<sup>6</sup>
| Specifična električna provodljivost_K = 
| Toplotna provodljivost = 36
| Toplotna provodljivost_K = 
| Oksidacioni broj = +1
| Oksidi = Cs<sub>2</sub>O
| Elektrodni potencijal = -2,923 [[Volt|V]] (Cs<sup>+</sup> + e<sup>-</sup> → Cs)
| Elektronegativnost = 0,79
| Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|F|C}}
| Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|11|14/15|34}}
| Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|8|16|26|36/37/39|43|45}}
| Radioaktivan = Ne
| Izotopi = 
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Cs
| Maseni broj = 131
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 9,689 [[dan|d]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 0,352
| Tipraspada1ZP = [[Ksenon|<sup>131</sup>Xe]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 2
| Simbol = Cs
| Maseni broj = 132
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 6,479 [[dan|d]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 2,120
| Tipraspada1ZP = [[Ksenon|<sup>132</sup>Xe]]

| Tipraspada2ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]]
| Tipraspada2ZE = 1,280
| Tipraspada2ZP = [[Barij|<sup>132</sup>Ba]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Cs
| Maseni broj = 133
| Rasprostranjenost u prirodi = '''100'''
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Cs
| Maseni broj = 134
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 2,0648 [[godina|god]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]]
| Tipraspada1ZE = 2,059
| Tipraspada1ZP = [[Barij|<sup>134</sup>Ba]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Cs
| Maseni broj = 135
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 2,3 · 10<sup>6</sup> [[godina|god]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]]
| Tipraspada1ZE = 0,2
| Tipraspada1ZP = [[Barij|<sup>135</sup>Ba]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Cs
| Maseni broj = 136
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 13,16 [[dan|d]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]]
| Tipraspada1ZE = 2,548
| Tipraspada1ZP = [[Barij|<sup>136</sup>Ba]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Cs
| Maseni broj = 137
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 30,07 [[godina|god]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]]
| Tipraspada1ZE = 0,5
| Tipraspada1ZP = [[Barij|<sup>137</sup>Ba]]
}}
|}}
'''Cezij''' (po [[IUPAC]]-u ''caesium'', simbol '''Cs''', {{la|caesium}}) jeste [[hemijski element]] koji spada u [[alkalni metali|alkalne metale]] IA grupe [[Periodni sistem elemenata|periodnog sistema elemenata]]. Cezij je najteži stabilni alkalni metal.

Otkriven je 1861. godine, a otkrili su ga [[Robert Wilhelm Bunsen]] i [[Gustav Kirchhoff]] u mineralnoj vodi na izvoru u [[Bad Dürkheim]]u. Zbog dvije plavičaste spektralne linije po kojima je i otkriven, dali su mu ime po latinskom nazivu ''caesium'' - "nebesko plav". Tek 1881. godine [[Carl Setterberg]] je predstavio prvi hemijski čist cezij.

Cezij je ekstremno reaktivan element, vrlo je mehak, ima zlatnožute nijanse, a u potpuno čistom stanju je srebrenasti sjajni metal. Pošto u kontaktu sa [[zrak]]om odmah i veoma burno reagira, čuva se u hermetički zatvorenim staklenim ampulama. Nema podataka da cezij ima neki biološki značaj. U prirodi se ne javlja u ljudskom organizmu, a nije ni otrovan.
 
[[Radioaktivnost|Radioaktivni]] [[izotop]] <sup>137</sup>Cs, koji je proizvod cijepanja jezgra, dospio je u velikim količinama u atmosferu nakon [[Černobilska katastrofa|černobilske katastrofe]] 26. aprila 1986. godine, što je privuklo pažnju javnosti u cijelom svijetu.

== Historija ==
[[Datoteka:Robert Bunsen.jpg|thumb|lijevo|Robert Bunsen]]
Cezij je prvi put opisan 1861. godine, a otkrili su ga [[Gustav Kirchhoff|Gustav Robert Kirchhoff]] i [[Robert Wilhelm Bunsen]]. Oni su proučavali dvije, dotad nepoznate, spektralne linije koje su se pojavile nakon što su iz mineralne vode iz izvora u [[Bad Dürkheim|Dürkheimu]] izdvojili [[kalcij]], [[stroncij]], [[magnezij]] i [[litij]]. Iz svog proučavanja su zaključili da u mineralnoj vodi postoji još jedan dotad nepoznati element, koji su nazvali ''caesium'', od latinskog ''caesius'' u značenju ''nebesko plavo'', zbog tih plavih spektralnih linija.<ref name="bunsen" />

Bunsen je pokušavao odvojiti cezij od drugih alkalnih metala, da bi proučio druge osobine novootkrivenog elementa. Zato je pokušao razdvojiti [[rastvor]] pomoću rastvora [[platina(IV)-hlorid]]a, kako bi istaložio kalij i nove teške alkalne metale [[rubidij]] i cezij kao nerastvorljivi heksahlorid-platinat. Kalij je uspio odvojiti nakon nekoliko prokuhavanja rastvora sa malo [[Voda|vode]]. Da bi dobio čisti hlorid, reducirao je [[platina|platinu]] do elementarnog stanja pomoću [[vodik]]a, tako da je time dobio samo nerastvorljivi talog cezij- i rubidij-hlorida. Odvajanje cezija i rubidija je uspjelo nakon što je iskoristio pojavu različitog stepena rastvorljivosti karbonata u apsolutnom [[etanol]]u, gdje je cezij-karbonat rastvorljiv za razliku od odgovarajućeg rubidijevog spoja. Cezij-hlorid je Bunsenu i Kirchhoffu služio i za prve procjene o molarnoj masi novih elemenata, za koje su ustanovili vrijednost od 123,35 g/mol.<ref name="bunsen"/>

Ni jedan od ovih naučnika nije dobio elementarni cezij, jer je nakon [[elektroliza|elektrolize]] istopljenog cezij-hlorida umjesto čistog metala nastao plavi spoj, koji su oni nazvali ''subhlorid'', a zapravo se najvjerovatnije radilo o nekoj obojenoj smjesi cezija i cezij-hlorida.<ref name="Zsigmondy" /> Pri elektrolizi vodenog rastvora putem [[živa|živine]] [[anoda|anode]] stvara se jedan lahko razgradivi cezij amalgam.<ref name="bunsen"/>

Tek 1881. godine, [[Carl Setterberg]] je uspjeo dobiti elementarni cezij, koji je riješio problem sa hloridom, tako što je upotrijebio [[cezij-cijanid]] tokom procesa suhe [[elektroliza|elektrolize]]. Iako je pri tom postupku bila potrebna izrazito visoka [[temperatura]], da bi se cezij-cijanid istopio, on se raspao preko eutetskog sistema sa [[barij-cijanid]]om.<ref name="Setterberg" />

== Osobine ==
=== Fizičke ===
[[Datoteka:Cubic-body-centered.png|thumb|lijevo|Kristalna struktura cezija, ''a'' = 614 pm]]
[[Datoteka:CsCrystals.JPG|thumb|Dendritično-kristalni oblik cezija]]
U svom najčistijem stanju, cezij je srebrenasti lahki metal koji ima gustoću od 1,9 g/cm<sup>3</sup>, međutim ukoliko dođe u kontakt i s najmanjom količinom nečistoće, pojavljuje se zlatnožuti odsjaj. Po mnogim osobinama on stoji između rubidija, koliko je do danas poznato, i nestabilnog francija. Sa izuzetkom francija, on ima najnižu tačku topljenja od svih alkalnih metala koja iznosi 28,7&nbsp;°C, nakon [[Živa|žive]] i [[galij]]a, među najnižim [[Talište|tačkama topljenja]] od svih metala uopće. Cezij je veoma mehak ([[Mohsova skala tvrdoće]] 0,2) i vrlo lahko se izvlači.

Kao i kod drugih alkalnih metala, cezij se pri normalnim standardnim uslovima kristalizira u [[Kubični kristalni sistem|kubičnom kristalnom sistemu]] sa jednom kubično-prostorno centriranom elementarnom ćelijom u prostornoj grupi <math>Im\bar3m</math> sa parametrom rešetke ''a'' = 614 [[metar|pm]] kao i dvije formulske grupe po svakoj elementarnoj ćeliji. Pod pritiskom od 41 [[Bar (jedinica)|kbar]] dolazi do promjene faze u kubično-plošno centriranu kristalnu strukturu sa parametrom rešetke ''a'' = 598 pm.<ref name="Schubert" />

Uz izuzetak litija, cezij se može miješati sa drugim alkalnim metalima u proizvoljnom odnosu. Legura od 41% cezija, 12% natrija i 47% kalija ima najnižu do danas poznatu temperaturu topljenja koja iznosi −78&nbsp;°C.<ref name="HoWi1273" />

Atom cezija kao i [[ion]] Cs<sup>+</sup> imaju izrazito veliki atomski promjer; oni su, uz izuzetak francija, najveći pojedinačni atomi odnosno ioni koji postoje u prirodi. Ovo zavisi od posebno niskog efektivnog naboja jezgra, zbog čega je najudaljeniji s-elektron samo u veoma malehnoj mjeri povezan sa jezgrom. Ta pojava, pored velikog atomskog promjera i niske [[Energija ionizacije|energije ionizacije]] atoma cezija, daje mu osobine neuobičajeno velike reaktivnosti među elementima.<ref name="Allgemeine" />

Cezij u gasovitom stanju ima neuobičajen [[indeks prelamanja]] svjetlosti koji je manji od jedan. To znači da fazna brzina elektromagnetnih valova - u ovom slučaju [[svjetlost]]i - je veća nego u vakuumu. Međutim, pošto se time ne mogu prenositi informacije niti materija, i dalje vrijede postulati [[Posebna teorija relativnosti|specijalne teorije relativiteta]].<ref name="Dogariu" />

=== Hemijske ===
Pored francija, cezij je element sa najnižom energijom ionizacije. Zbog odvajanja najudaljenijeg elektrona od jezgra, javlja se i najniža vrijednost [[elektronegativnost]]i. Atom cezija u kontaktu sa drugim elementima veoma lahko otpušta ovaj elektron i formira jednovalentne cezijske soli. Pošto otpuštanjem ovog jednog elektrona dostiže elektronsku konfiguraciju [[Plemeniti plinovi|plemenitog plina]], on ne formira dvovalentne i viševalentne ione.

Reakcije sa cezijem po pravilu se odvijaju vrlo burno, tako da naprimjer u kontaktu sa [[kisik]]om, cezij se odmah zapali, te poput kalija i rubidija, gradi odgovarajuće hiperokside.
:<math>\mathrm{Cs + O_2 \longrightarrow CsO_2}</math>
[[Datoteka:Cesium water.theora.ogv|mini|Reakcija cezija i vode]]
Također, cezij u dodiru s vodom veoma burno reagira i gradi [[cezij-hidroksid]], ova reakcija se odvija i sa ledom pri temperaturi od −116&nbsp;°C.<ref name="webelements" />
:<math>\mathrm{2\ Cs + 2\ H_2O \longrightarrow 2\ CsOH + H_2 \uparrow}</math>

=== Izotopi ===
[[Datoteka:Cs-137-decay.svg|thumb|desno|Načini raspada izotopa <sup>137</sup>Cs]]
Sveukupno je poznato 39 [[izotop]]a cezija i 23 nuklearnih izomera. U prirodi javlja se samo izotop <sup>133</sup>Cs. Zbog toga je cezij izotopski posmatrano čisti element. Među vještačkim izotopima, izotopi <sup>134</sup>Cs sa 2,0648 godina, <sup>135</sup>Cs sa 2,3 miliona godina i <sup>137</sup>Cs sa 30,17 godina, imaju srednje i veoma dugo [[vrijeme poluraspada]]. Kod ostalih poznatih izotopa, [[vrijeme poluraspada]] iznosi između 17 µs kod izotopa <sup>113</sup>Cs do 13,16 dana kod izotopa <sup>136</sup>Cs.<ref name="nubase" />

Jedan od najvažnijih vještačkih izotopa je upravo <sup>137</sup>Cs, koji zrači [[Beta-zraci|beta-zrake]] a vrijeme poluraspada mu je 30,17 godina.<ref name="Unterweger" /> <sup>137</sup>Cs se raspada uz vjerovatnoću od 94,6% prvo na metastabilni međuproizvod <sup>137m</sup>Ba, koji sa vremenom poluraspada od 2,552 minuta putem [[Gama zračenje|gama raspada]] prelazi u stabilni izotop [[barij]]a <sup>137</sup>Ba. Kod ostalih 5,4% dešava se direktan prelaz u stabilni izotop barija <sup>137</sup>Ba. Zajedno sa drugim izotopima cezija nastaje prilikom [[Nuklearna fisija|razbijanja atoma]] u [[nuklearni reaktor|nuklearnim reaktorima]].
:<math>\mathrm{^{235}_{\ 92}U +\ ^{1}_{0}n \longrightarrow\ ^{236}_{\ 92}U \longrightarrow\ ^{137}_{\ 55}Cs +\ ^{96}_{37}Rb + 3\ ^{1}_{0}n}</math>
:<small>Stvaranje izotopa <sup>137</sup>Cs pri cijepanju atoma <sup>235</sup>U<ref name="Volkmer" /></small>

Izotop <sup>137</sup>Cs je pored izotopa [[kobalt]]a <sup>60</sup>Co jedan od najvažnijih izvora gama zračenja i koristi se u terapiji zračenjem za liječenje [[Rak (bolest)|malignih oboljenja]], za mjerenje brzine toka u cijevima i ispitivanja debljine [[papir]]a, filma ili metala.<ref name="CDC" /> Osim toga, služi i za kontrolu kvaliteta u [[nuklearna medicina|nuklearnoj medicini]] kao dugovječni nuklid za ispitivanje zračenja.<ref name="Geworski" />

Veće količine izotopa <sup>137</sup>Cs su dospjele u okolinu putem nadzemnih nuklearnih probi, nakon [[Černobilska katastrofa|černobilske katastrofe]] te poslije katastrofe u japanskoj nuklearnoj centrali Fukushima. Kod svih nadzemnih proba atomskog oružja, ispuštena radioaktivnost izotopa <sup>137</sup>Cs iznosila je 948{{e|15}} [[bekerel]]a.<ref name="UNSCEAR2008" /> Ukupna količina <sup>137</sup>Cs, koja se oslobodila nakon černobilske nesreće imala je aktivnost od oko 85{{e|15}} Bq.<ref name="UNSCEAR2008" /> Na to treba dodati aktivnost od oko 47{{e|15}} Bq koju je emitovao izotop <sup>134</sup>Cs i 36×10<sup>15</sup> Bq putem izotopa <sup>136</sup>Cs.<ref name="UNSCEAR2008" /> Putem radioaktivnih padavina, mnoga područja širom Evrope su zagađena radioaktivnim cezijem, pa i područje Bosne i Hercegovine.<ref name="dnevni" /><ref name="zurnal" /> Izotop <sup>137</sup>Cs se naročito nakuplja u [[gljiva]]ma koje mogu razgrađivati [[lignin]] te tako imaju lakši pristup kaliju od biljaka i na taj način i do hemikalija koje su slične ceziju. To se posebno odnosi na gljive ''Xerocomus badius'' (poznatu kao ''kostanjevka'') i ''Boletus erythropus'' koje su poznati kao ''sakupljači cezija'', dok naprimjer srodna vrsta kamenjara ''Boletus edulis'' pokazuje dosta slabu aktivnost prikupljanja cezija. Uzrok visoke zagađenosti cezijem za obje navedene vrste gljiva je zbog pigmenta njihovog klobuka (Badion A i Norbadion A), koji mogu kompleksirati cezij.<ref name="Aumann" /><ref name="Kuad" /> U gljivi kamenjari nema ovih derivata pulvinske kiseline.<ref name="Steffan" /> Ugrožene su i divlje životinje koje jedu gljive.<ref name="Landesanstalt" /> Tačan obim zagađenja cezijem zavisi od dospjele količine putem padavina i sposobnosti zemljišta da veže cezij i omogućavajući tako biljkama da dođu do njega.<ref name="römppCs137" />

U [[Japan]]u su velika područja zagađena cezijem <sup>137</sup>Cs nakon nesreće u nuklearnom reaktoru u Fukushimi.<ref name="Fukushima" /> Godine 1987. desio se [[Nesreća u Goiâniji|slučaj u Brazilu]] kada su lopovi ukrali radijacijski aparat namijenjen za terapije zračenjem te iz njega izvadili cezij <sup>137</sup>Cs, nakon čega su cezij podijelili prijateljima i rođacima. Pri tome je nekoliko ljudi umrlo od posljedica zračenja.<ref name="Accident" />

== Rasprostranjenost ==
[[Datoteka:Pollucite-RoyalOntarioMuseum-Jan18-09.jpg|thumb|lijevo|Polucit]]
Sa procijenjenom zastupljenošću od oko 3 ppm (0,0003%) u kontinentalnom dijelu Zemljine kore,<ref name="CRC" /> cezij je jedan od najrjeđih elemenata na Zemlji.

On je poslije nestabilnog [[francij]]a najrjeđi alkalni metal. Zbog svoje velike reaktivnosti ne može se naći u prirodi u elementarnom stanju, već uvijek u obliku spojeva. Najčešće je cezij popratni element u kalijevim i drugim solima alkalnih metala poput lepidolita, mada su poznati i drugi cezijevi [[mineral]]i. Najzastupljeniji mineral cezija je [[polucit]], (Cs,Na)<sub>2</sub>Al<sub>2</sub>Si<sub>4</sub>O<sub>12</sub> · H<sub>2</sub>O, koji je pronađen u većim količinama u jezeru Bernic u blizini grada [[Lac du Bonnet]] u kanadskoj provinciji [[Manitoba]]. Druga veća nalazišta su u Bikiti, [[Zimbabve]] i u [[Namibija|Namibiji]]. Jedino mjesto gdje se kopaju i iskorištavaju naslage cezijeve rude su u [[Kanada|Kanadi]] u rudniku Tanco pored Lac du Bonneta.<ref name="commodity" /> Nešto rjeđi minerali cezija su naprimjer [[cestibtantit]] (Cs,Na)SbTa<sub>4</sub>O<sub>12</sub> i [[pautovit]] CsFe<sub>2</sub>S<sub>3</sub>.

Zbog dobre rastvorljivosti većine cezijevih spojeva u vodi, on se može naći i u morskoj vodi; litar morske vode sadrži prosječno od 0,4 do 3&nbsp;mg cezija.<ref name="akvaker" /> U sličnim količinama, u morskoj vodi se mogu pronaći i mnogo češći metali ali dosta slabije rastvorljivi, kao što su nikl, [[hrom]] i [[bakar]].<ref name="CRC"/>

== Dobijanje ==
Cezij se proizvodi u dosta ograničenim količinama. Godine 1978. svjetska proizvodnja cezija i spojeva cezija iznosila je oko 20 tona.<ref name="ullmann" /> Kao sirovinska baza za dobijanje elementarnog cezija i svih spojeva cezija je polucit, koji može biti povezan sa [[baza (hemija)|bazama]] ili [[kiseline|kiselinama]]. Sa kiselinama, mogu se koristiti soli kao i sumporna i [[bromovodična kiselina]]. Pri tome nastaje rastvor koji sadrži cezijeve i aluminijeve spojeve, a putem izmjene [[ion]]a, ekstrakcije i drugih postupaka dobijaju se čiste cezijeve soli. Postoji još jedna mogućnost da se polucit zagrijava sa kalcij- ili [[natrij-karbonat]]om da bi se dobili odgovarajući hloridi, te da se nakon dodavanja vode isperu. Pri tome nastaje nečisti rastvor cezij-hlorida.

Cezij se može hemijski reducirati do elementarnog metala od cezij halogenida s [[kalcij]]em i [[barij]]em. Pri tome se [[Destilacija|destilira]] u [[vakuum]]u nestabilni metalni cezij<ref name="ullmann"/>
:<math>\mathrm{2\ CsCl + Ca \longrightarrow 2\ Cs \uparrow + CaCl_2}</math>
:<small>Redukcija cezij-hlorida s kalcijem</small>

Druge mogućnosti za proizvodnju metalnog cezija je redukcija [[cezij-hidroksid]]a sa [[magnezij]]em i redukcija cezij-dihromata sa [[cirkonij]]em.<ref name="HoWi1273" />
:<math>\mathrm{Cs_2Cr_2O_7 + 2\ Zr \longrightarrow 2\ Cs + 2\ ZrO_2 + Cr_2O_3}</math>
:<small>Reakcija cezij-dihromata sa cirkonijem čime se dobija cezij, cirkonij(IV)-oksid i hrom(III)-oksid</small>

Cezij visoke čistoće se može dobiti putem raspadanja cezij-azida koji se dobija iz cezij-karbonata nakon čega se on destilira. Reakcija se odvija na temperaturi od 380&nbsp;°C uz djelovanje [[Željezo|željeza]] ili bakra kao [[katalizator]]a.<ref name="blatter" />

== Upotreba ==
Elementarni cezij se vrlo malo koristi zbog svoje velike reaktivnosti i izuzetno zahtjevnog načina dobijanja. Primjenu je našao u nauci i istraživanju. Pošto cezij ima vrlo malehnu izlaznu energiju, može se koristiti za svjetleće katode za dobijanje slobodnih elektrona. Također, istražuje se i primjena cezija kao mogućeg materijala za [[Plazma (fizika)|plazmu]] u magnetohidrodinamičnim generatorima.<ref name="ullmann"/> Pored žive i [[ksenon]]a, cezij se koristi i u svemirskoj tehnologiji kao pogonsko sredstvo u ionskim motorima zbog svoje velike molarne mase.<ref name="esaion" />

Definicija [[Sekunda|sekunde]] kao [[Mjerna jedinica|jedinice mjere]] za vrijeme od 1967. godine uzeta je kao 9.192.631.770 perioda zračenja specifičnog atomskog prelaza u atomu cezija.<ref name="Rezolucija1" /> Zbog toga, cezij se koristi kao materijal za davanje [[Frekvencija|frekvencije]] u [[Atomski sat|atomskim satovima]], koji su osnova za koordinirano svjetsko vrijeme.<ref name="Bauch1" /> Za ovu upotrebu je izabran upravo cezij iz razloga što prelaz između dvije osnovne faze iznosi 9,1&nbsp;GHz i može se lahko dostići elektronskim sredstvima. Zbog niske temperature isparavanja može se i sa malo truda dobiti atomski snop sa malehnom neodređenosti brzine. Oblak cezijevih atoma se može držati u lebdećem stanju putem magneto-optičke zamke i uz pomoć [[Laser|laserskog hlađenja]] ohladiti do nekoliko [[Kelvin|µK]] do apsolutne nule. Ovom tehnikom je moguće značajno poboljšati stabilnost frekvencije a time i tačnost cezijskih atomskih satova.<ref name="Bauch2" />

Pored toga, cezij se koristi u vakuumskim cijevima, gdje reagira s ostacima gasova te time poboljšava vakuum. Pri tome se dobija cezij ''in situ'' putem reakcije cezij-dihromata sa cirkonijem.<ref name="ullmann"/> Cezij je, u [[legura|leguri]] sa [[antimon]]om i drugim alkalnim metalima, materijal za fotokatode, koje se upotrebljavaju u fotomultiplikatorima.<ref name="Schaetti" />

== Analitička hemija ==
Da bi se dokazalo prisustvo cezija u nekom materijalu, mogu se koristiti spektralne linije od 455 i 459&nbsp;nm<ref name="HoWi1273" /> u plavom spektru. Kvantitativno se može koristiti plamena fotospektrometrija emisije atoma (FAES) za procjenu tragova cezija.

U [[polarografija|polarografiji]], cezij pokazuje reverzibilni katodski nivo na −2,09 V (naspram kalomel-elektrode). Pri tome se kao osnovni [[elektrolit]] mora upotrijebiti kvartarni amonijski spoj (poput tetrametilamonijhidroksida), zato što drugi alkalni i zemnoalkalni metalni ioni imaju veoma slične potencijale.<ref name="kutaj" />

[[Gravimetrija|Gravimetrijski]], cezij se, poput kalija, može dokazati preko različitih slabo rastvorljivih soli. Kao primjeri mogu poslužiti cezij-perhlorat CsClO<sub>4</sub> i heksahloridoplatinat Cs<sub>2</sub>[PtCl<sub>6</sub>].<ref name="heidel" />

== Biološki značaj ==
Prirodno, cezij se ne nalazi u ljudskom organizmu. Putem hrane, zbog sličnosti sa kalijem, cezij se resorbira u probavnom sistemu, te kao i kalij uglavnom se taloži u [[Mišićno tkivo|mišićnom tkivu]]. [[Poluvrijeme eliminacije|Biološko poluvrijeme eliminacije]] cezija iz ljudskog organizma, u zavisnosi od starosti i spola osobe, iznosi u prosjeku oko 110 dana.<ref name="römppCs137"/> Cezij je hemijski samo u vrlo maloj mjeri otrovan. Tipična smrtonosna doza LD<sub>50</sub> za cezijeve soli iznosi oko 1000&nbsp;mg/kg (kod pacova, oralno).<ref name="ullmann"/> Od većeg značaja je ipak otrovno djelovanje ionizirajućeg zračenja unesenih radioaktivnih cezijevih izotopa, koje u zavisnosti od doze zračenja mogu prouzrokovati trovanje radijacijom. Zbog dobre rastvorljivosti u vodi većine cezijevih soli, one se u potpunosti resorbiraju u probavnom sistemu i najvećim dijelom se talože u mišićnom tkivu.<ref name="Lebensmittelchemie" /> Putem uzimanja hranom radioaktivnog <sup>137</sup>Cs nakon černobilske katastrofe 1986. godine na području SR Njemačke izmjerena je prosječna efektivna doza zračenja u prva tri mjeseca nakon nesreće od 0,6 [[Sivert|μSv]] kod prosječne odrasle osobe.<ref name="römppCs137"/>

== Literatura ==
* Manfred Bick, Horst Prinz: ''Cesium and Cesium Compounds''. u: ''Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry'', Wiley-VCH, Weinheim 2005.
* {{Cite book|author=Arnold F. Holleman, Nils Wiberg|title=Holleman-Wiberg Lehrbuch der Anorganischen Chemie|edition=102|publisher=de Gruyter|location=Berlin|year=2007|isbn=978-3-11-017770-1}}
* ''Caesium''. u: ''Römpp Chemie Lexikon''. Thieme-Verlag, stanje 2002.

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
<ref name="Rezolucija1">{{Cite web |url=http://www.bipm.org/en/CGPM/db/13/1/ |title=Rezolucija 1 sa 13. sastanka CGPM (1967/68) |access-date=6. 4. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110110122822/http://www.bipm.org/en/CGPM/db/13/1/ |archive-date=10. 1. 2011 |url-status=dead }}</ref>
<ref name="Bauch1">{{Cite journal|author=Andreas Bauch|title=Lieferanten der Zeit|journal=Physik in unserer Zeit|year=1994|volume=25|issue=4|pages=188–198|doi=10.1002/piuz.19940250412}}</ref>
<ref name="Schaetti">{{Cite journal|author=Norbert Schaetti|title=Beeinflussung der Charakteristik einer Cs-Sb-Photokathode durch Zusatz fremder Elemente|journal=Zeitschrift für Angewandte Mathematik und Physik (ZAMP)|year=1953|volume=4|issue=5|pages=450–459|doi=10.1007/BF02067902}}</ref>
<ref name="kutaj">J. Heyrovský, J. Kůta: ''Grundlagen der Polarographie'', Akademie-Verlag, Berlin 1965, str. 509.</ref>
<ref name="heidel">''Caesium''. u: ''Lexikon der Chemie''. Spektrum Verlag, Heidelberg 2000.</ref>
<ref name="Lebensmittelchemie">{{Cite book|title=Römpp Lexikon Lebensmittelchemie|edition=2|publisher=Georg Thieme Verlag|location=Stuttgart|year=2006|isbn=978-3-13-143462-3|page=166}}</ref>
<ref name="Bauch2">{{Cite journal|author=Andreas Bauch|title=Zeitmessung mit Fontänen: Atomuhren|journal=Physik in unserer Zeit|year=2001|volume=32|issue=6|pages=268–273|doi=10.1002/1521-3943(200111)32:6<268::AID-PIUZ268>3.0.CO;2-N}}</ref>
<ref name="Harry H. Binder">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref>
<ref name="HoWi1273">{{Cite book|author=Arnold F. Holleman, Nils Wiberg|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|url=https://archive.org/details/lehrbuchderanorg00wibe|edition=102|publisher=de Gruyter|location=Berlin|year=2007|isbn=978-3-11-017770-1|page=[https://archive.org/details/lehrbuchderanorg00wibe/page/n1312 1273]}}</ref>
<ref name="Manjeera">{{Cite journal|author=Manjeera Mantina, Adam C. Chamberlin, Rosendo Valero, Christopher J. Cramer, Donald G. Truhlar|title=Consistent van der Waals Radii for the Whole Main Group|journal=J. Phys. Chem. A.|year=2009|volume=113|pages=5806–5812|doi=10.1021/jp8111556}}</ref>
<ref name="dnevni">B. Turković: [https://web.archive.org/web/20110322023659/http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/27433-nakon-tragedije-u-cernobilu-prije-25-godina-celnici-ck-skbih-ozracene-janjce-podvalili-restoranima.html Nakon tragedije u Černobilu prije 25 godina, čelnici CK SKBiH ozračene janjce podvalili restoranima], Dnevni Avaz, 19. mart 2011.</ref>
<ref name="Bergmann">{{Cite book|author=Ludwig Bergmann, Clemens Schaefer, Rainer Kassing|title=Bergmann-Schaefer Lehrbuch der Experimentalphysik, vol. 6: Festkörper|url=https://archive.org/details/lehrbuchderexper00berg_977|edition=2|publisher=Walter de Gruyter|year=2005|isbn=978-3-11-017485-4|page=[https://archive.org/details/lehrbuchderexper00berg_977/page/n377 361]}}</ref>
<ref name="zurnal">Aleksandra Bosiočić - Dronjić: [https://web.archive.org/web/20110319022712/http://www.zurnal.info/home/index.php?option=com_content&view=article&id=5887:je-li-mogua-radioaktivna-kia-iznad-bih&catid=23:pod-okupacijom&Itemid=38 Je li moguća radioaktivna kiša iznad BiH], 14. mart 2011.</ref>
<ref name=Greenwood>{{Cite book|author=N. N. Greenwood; A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|publisher=VCH|location=Weinheim|year=1988|isbn=3-527-26169-9|page=97}}</ref>
<ref name="CRC">{{Cite book|editor=David R. Lide|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|edition=90|publisher=CRC Press|location=Boca Raton, Florida|year=2005|isbn=978-1-4200-9084-0|chapter=sekcija 14, Geophysics, Astronomy, and Acoustics; Abundance of Elements in the Earth's Crust and in the Sea}}</ref>
<ref name="Zhang">{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical & Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}</ref>
<ref name="bunsen">{{cite journal|author=G. Kirchhoff, R. Bunsen|title=Chemische Analyse durch Spectralbeobachtungen|journal=Annalen der Physik und Chemie|year=1861|volume=189|issue=7|pages=337–381|doi=10.1002/andp.18611890702}}</ref>
<ref name="Zsigmondy">{{Cite book|author=Richard Zsigmondy|title=Colloids and the Ultramicroscope|publisher=Read books|year=2007|isbn=978-1-4067-5938-9|page=69}}</ref>
<ref name="Setterberg">{{Cite journal|author=Carl Setterberg|title=Ueber die Darstellung von Rubidium- und Cäsiumverbindungen und über die Gewinnung der Metalle selbst|journal=Justus Liebigs Annalen der Chemie|year=1881|volume=221|issue=1|pages=100–116|doi=10.1002/jlac.18822110105}}</ref>
<ref name="commodity">Američki geološki zavod: ''[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/cesium/mcs-2009-cesiu.pdf Caesium]''. u: ''Mineral Commodity Summaries'', januar 2009.</ref>
<ref name="akvaker">[http://www.aquacare.de/info/tipps/d1meerz.htm Zusammensetzung des natürlichen Meerwassers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111229161318/http://www.aquacare.de/info/tipps/d1meerz.htm |date=29. 12. 2011 }}, {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref>
<ref name="ullmann">Manfred Bick, Horst Prinz: ''Cesium and Cesium Compounds''. u: ''Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry'', Wiley-VCH, Weinheim 2005.</ref>
<ref name="blatter">{{Cite journal|author=Fritz Blatter, Ernst Schuhmacher|title=Production of high purity caesium|journal=Journal of the Less Common Metals|year=1986|volume=115|issue=2|pages=307–313|doi=10.1016/0022-5088(86)90153-0}}</ref>
<ref name="Schubert">{{Cite journal|author=K. Schubert|title=Ein Modell für die Kristallstrukturen der chemischen Elemente|journal=Acta Crystallographica|year=1974|volume=B30|pages=193–204|doi=10.1107/S0567740874002469}}</ref>
<ref name="Allgemeine">{{Cite book|author=Michael Binnewies, Michael Jäckel, Helge Willner|title=Allgemeine und Anorganische Chemie|publisher=Spektrum Akademischer Verlag|location=Berlin|year=2003|isbn=978-3-8274-0208-0|pages=49–53}}</ref>
<ref name="Dogariu">{{Cite journal|author=L. J. Wang, A. Kuzmich, A. Dogariu|title=Gain-assisted superluminal light propagation|journal=Nature|year=2000|volume=406|pages=277–279|doi=10.1038/35082117}}</ref>
<ref name="webelements">''[http://www.webelements.com/caesium/ Caesium]'' na webelements.com, 5. septembar 2009.</ref>
<ref name="nubase">G. Audi, O. Bersillon, J. Blachot, A. H. Wapstra: ''[https://web.archive.org/web/20130724211828/http://www.nndc.bnl.gov/amdc/nubase/Nubase2003.pdf The NUBASE evaluation of nuclear and decay properties]''. u: ''Nuclear Physics''. 2003, Bd. A 729, str. 3–128.</ref>
<ref name="Unterweger">M.P. Unterweger: ''Half-life measurements at the National Institute of Standards and Technology.'' u: ''Applied Radiation and Isotopes.'' 56, 2002, str. 125–130</ref>
<ref name="Volkmer">{{Cite book|author=Martin Volkmer|title=Basiswissen Kernenergie|publisher=Informationskreis Kernenergie|location=Bonn|year=1996|isbn=3-925986-09-X|page=30}}</ref>
<ref name="CDC">''[http://emergency.cdc.gov/radiation/isotopes/cesium.asp Radioisotope Brief: Cesium-137 (Cs-137)]''. ''Centers for Disease Control and Prevention'', Atlanta 2006, 25. septembar 2009.</ref>
<ref name="Geworski">{{Cite book|author=L. Geworski, Chr. Reiners|chapter=Qualitätsprüfung nuklearmedizinischer Messsysteme: Konstanzprüfung|editor=L. Geworski, G. Lottes, Chr. Reiners, O. Schober|title=Empfehlungen zur Qualitätskontrolle in der Nuklearmedizin|publisher=Schattauer Verlag|location=Stuttgart / New York|year=2003|isbn=3-7945-2242-7|pages=258-263}}</ref>
<ref name="UNSCEAR2008">''[http://www.unscear.org/docs/reports/2008/11-80076_Report_2008_Annex_D.pdf Izvještaj] UNSCEAR 2008. Sources and effects of ionizing radiation''. Knjiga 2. ''Annex D - Health effects due to radiation from the Chernobyl accident''. New York 2011, str. 49.</ref>
<ref name="Aumann">D. C. Aumann, G. Clooth, B. Steffan, W. Steglich: ''Komplexierung von Caesium-137 durch die Hutfarbstoffe des Maronenröhrlings (Xerocomus badius).'' u: ''Angewandte Chemie' vol. 101, br. 4, 1989, str. 495–496.</ref>
<ref name="Kuad">P. Kuad, R. Schurhammer, C. Maechling, C. Antheaume, C. Mioskowski, G. Wipff, B. Spiess: ''Complexation of Cs+, K+ and Na+ by norbadione A triggered by the release of a strong hydrogen bond: nature and stability of the complexes.'' u: ''Phys Chem Chem Phys.'' 11, 2009, str. 10299–10310.</ref>
<ref name="Steffan">B. Steffan, W. Steglich: ''Die Hutfarbstoffe des Maronenröhrlings (Xerocomus badius).'' u: ''Angewandte Chemie'' knjiga 96, br. 6, juni 1984, str. 435–437.</ref>
<ref name="Landesanstalt">Landesanstalt für Umwelt, Messungen und Naturschutz Baden-Württemberg: [http://www.lubw.baden-wuerttemberg.de/servlet/is/22436/ ''Radioaktivitätsbelastung in Wild.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080619085438/http://www.lubw.baden-wuerttemberg.de/servlet/is/22436/ |date=19. 6. 2008 }} 2007.</ref>
<ref name="römppCs137">Jenny Hartmann-Schreier: ''Caesium 137, Caesium 134''. u: ''Römpp Chemie-Lexikon'', Thieme-Verlag, mart 2006.</ref>
<ref name="Fukushima">''[http://www.spiegel.de/wissenschaft/technik/fukushima-grosse-mengen-caesium-137-auf-japans-boden-a-797808.html Fukushima, Große Mengen Cäsium 137 auf Japans Boden]'' u Spigel Online, 15. novembar 2011.</ref>
<ref name="Accident">IAEA: Radiological Accident in Goiânia. Beč 1988, [http://www-pub.iaea.org/MTCD/publications/PubDetAR.asp?pubId=3684 HTML (PDF)], 13. decembar 2007.</ref>
<ref name="esaion">ESA: ''[http://www.esa.int/esaCP/SEMNRG0P4HD_Austria_0.html Ionentriebwerke: Der Ritt auf geladenen Teilchen]''. stanje septembar 2003, 26. septembar 2009.</ref>
}}

{{Commonscat|Caesium}}
{{PSE}}{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Hemijski elementi]]