Izvorni kôd stranice Benzen

{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija hemijski spoj
| Strukturna formula =[[Datoteka:Benzene circle.svg|100px]]
| Hemijski spoj = Benzen
| Druga imena = Benzol
| Sumarna formula = C<sub>6</sub>H<sub>6</sub>
| CAS registarski broj = 71-43-2
| Kratki opis = bezbojna tekućaina
| Molarna masa = 78,11 g/mol<sup>−1</sup>
| Agregatno stanje = tekuće
| Gustoća = 0,8842 g·cm<sup>−3</sup>
| Tačka topljenja = 5,5&nbsp;°C
| Tačka ključanja = 80,1&nbsp;°C
| Pritisak pare = 100 hPa (20&nbsp;°C)
| Rastvorljivost = 1,77 g·l<sup>−1</sup> (u [[voda|vodi]])
| Dipolni moment = 0 [[Debye|D]]
| NFPA 704= {{NFPA 704 | H = 2 | F = 3 | R = 0}}
}}
'''Benzen''' ([[IUPAC]]-nomenklaturi - ''benzen'' iako nije [[alkeni|alken]], naziva se još i '''benzol''' mada ne spada u [[alkohol]]e) jeste bezbojna tekućina karakterističnog mirisa. Spada u aromatske ugljikovodike. Sumarna formula mu je C<sub>6</sub>H<sub>6</sub>. Benzen je kancerogen, te je stoga zamijenjen kao otapalo. Danas je umjesto njega upotrebljavaju [[toluen|toluol]] i [[ksilol]]. Danas se benzen upotrebljava gotovo isključivo u hemijskoj industriji za proizvodnju nekih [[hemikalija]].
Pošto se nalazi u [[nafta|nafti]], jedan je od sastojaka pogonskog [[benzin]]a i [[dizel gorivo|dizela]].

== Historija ==
[[Datoteka:Benzol.JPG|mini|lijevo|140px|Benzen u boci]]
Riječ ''benzen'' potječe od [[Arapski jezik|arapske]] riječi ''luban dschawi'', koja doslovno znači ''Tamjan sa Jave''. Putem trgovačkih veza u srednjem vijeku, ovaj pojam je došao u [[Evropa|Evropu]], te je nazvan ''benjui'' ([[italijanski jezik|ital]].) i ''benzoé'' ([[latinski jezik|lat]].) Engleski fizičar [[Michael Faraday]] je [[1825]]. godine uspio izolirati benzen iz tekućih ostataka nafte nakon sagorijevanja i [[destilacija|destilacije]].

== Hemijske reakcije ==
Potpuna oksidacija (sagorijevanje) benzena:
:<math> 2\ \mathrm{C}_6\mathrm{H}_6 + 15\ \mathrm{O}_2\ \rightarrow\ 12\ \mathrm{CO}_2 + 6\ \mathrm{H}_2\mathrm{O}  </math>
:<small>Benzen reagira sa [[kiseonik]]om i prelazi u [[ugljen dioksid]] i [[voda|vodu]].</small>
[[Friedel-Craftovo aciliranje]]:
[[Datoteka:FC Acylierung.svg|lijevo|mini|490p]]

== Reference ==
* Edgar Heilbronner, Jean Jacques: ''Paul Havrez und seine Benzolformel'' u: ''Chemie in unserer Zeit.'' 32.[[1998]],5, Strana 256-264. ISSN 0009-2851
* Elke Schimming: ''Die Belastung des Menschen durch Benzol und andere aromatische Kohlenwasserstoffe unter besonderer Berücksichtigung des Beitrages der Innenraumluft ''. Cuvillier, Göttingen [[1998]]. {{ISBN|3-89712-195-6}}
* Reichelt Pfeifer: ''H<sub>2</sub>O & Co Organische Chemie''. Oldenburg, Minhen [[2003]], {{ISBN|3-486-16032-X}}
* C.J. Estler: ''Pharmakologie und Toxikologie''. Schattauer, Štutgart [[1992]], [[2005]]. {{ISBN|3-7945-2295-8}}
* Nabil Osman: ''Kleines Lexikon deutscher Wörter arabischer Herkunft.'' 6. izdanje, Minhen [[2002]]. {{ISBN|3-406-47584-1}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.seilnacht.tuttlingen.com/Chemie/ch_benzo.htm Osobine, opasnosti, upotreba i proizvodnja] {{Simboli jezika|de|Njemački}}
* [http://www.umad.de/infos/wirkungen/benzol.htm Djelovanje, tendencije i proizvodnja] {{Simboli jezika|de|Njemački}}
* [http://www.bayern.de/lfu/umwberat/data/chem/stoff/benzol_2004.pdf Svojstva, opasnosti i pravne osnovne] {{Simboli jezika|de|Njemački}}
* [https://web.archive.org/web/20071010022818/http://www.bt.cdc.gov/agent/benzene/index.asp Internacionalna hemijska sigurnosna karta]
* [http://www.chemgapedia.de/vsengine/vlu/vsc/de/ch/12/oc/vlu_organik/aromaten/aromaten/benzol_stabilitaet.vlu/Page/vsc/de/ch/12/oc/aromaten/aromaten/struktur/struktur.vscml.html Struktura benzena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080117145550/http://www.chemgapedia.de/vsengine/vlu/vsc/de/ch/12/oc/vlu_organik/aromaten/aromaten/benzol_stabilitaet.vlu/Page/vsc/de/ch/12/oc/aromaten/aromaten/struktur/struktur.vscml.html |date=17. 1. 2008 }} {{Simboli jezika|de|Njemački}}

{{Commonscat|Benzene}}

[[Kategorija:Aromatski ugljikovodici]]
[[Kategorija:Otapala]]