Izvorni kôd stranice Al Battani

{{Infokutija naučnik
| ime                     = 
| slika                   = Albategnius.jpeg
| slika_širina            = 180px
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = oko 858.
| mjesto_rođenja          = [[Harran]]
| datum_smrti             = 929.
| mjesto_smrti            = Qasr al-Jiss ([[Samara (Irak)|Samara]]), današnji Irak
| prebivalište            = <!-- [[Grad]], [[Država]] -->
| državljanstvo           =
| narodnost               = 
| etnicitet               = Arap
| polje                   = [[Matematika]], [[Astronomija]], [[Astrologija]]
| radna_institucija       = 
| alma_mater              = 
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| akademski_savjetnici    =
| uticao_na               = [[Abū al-Wafā']], [[al-Bīrūnī]], [[Copernicus]]
| uticali_na_njega        = [[Ptolomej]]
| poznat_po               = ''Kitāb az-Zīj'', određivanju trajanja kalendarske godine
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Abu'Abdulah Muhamed ibn Džabir ibn-Sinan al-Raki al-Harani as-Sabi' Al Battani''' ({{jez-ar|محمد بن جابر بن سنان البتاني}}) ([[Haran]], danas [[Batani]], [[Irak]], 850. - u blizini [[Samara (Irak)|Samare]], 929.) bio je [[Arapi|arapski]]<ref>{{cite journal|last1=C.A.|first1=Nallino|title=al-BATTĀNĪ|publisher=Brill|language=en|doi=10.1163/1573-3912_islam_sim_1289}}</ref><ref>{{cite web|title=Al-Battānī {{!}} Arab astronomer and mathematician|url=https://www.britannica.com/biography/al-Battani|website=Encyclopedia Britannica|language=en}}</ref><ref>{{cite web|title=Al-Battani - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095359912|language=en}}</ref> [[Astronomija u srednjovjekovnom islamu|astronom]],<ref>{{cite journal|last1=C.A.|first1=Nallino|title=al-BATTĀNĪ|publisher=Brill|language=en|doi=10.1163/1573-3912_islam_sim_1289}}</ref><ref>{{cite web|title=Al-Battānī {{!}} Arab astronomer and mathematician|url=https://www.britannica.com/biography/al-Battani|website=Encyclopedia Britannica|language=en}}</ref><ref>{{cite web|title=Al-Battani - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095359912|language=en}}</ref> astrolog i [[matematičar]]. Na zapadu je poznati i kao: Albategnius, Albategni ili Albatenius.
Uveo je u upotrebu niz [[Trigonometrija|trigonometrijskih]] odnosa, a njegovo djelo ''Kitāb az-Zīj'' često su citirali mnogi srednjovjekovni astronomi, uključujući i [[Nikola Kopernik|Kopernika]].<ref name="Hartner 2008">{{cite encyclopedia | last = Hartner | first = Willy | title =Al-Battānī, Abū ʿAbd Allāh Muḥammad Ibn Jābir Ibn Sinān al-Raqqī al-Ḥarrānī al–Ṣābi | encyclopedia = [[Dictionary of Scientific Biography]] | publisher = [[Charles Scribner's Sons]] | location = New York | date=1970–80 | isbn = 978-0-684-10114-9 | url = http://www.encyclopedia.com/doc/1G2-2830900300.html}}</ref>

Al-Battani se ponekad naziva i ''Ptolomej Arapa''<ref>Barlow, Peter; Kater, Henry; Herschel, Sir John Frederick William (1856). The Encyclopaedia of Astronomy: Comprising Plane Astronomy. R. Griffin. p. 494.</ref> te se smatra najvećim i najpoznatijim astronomom srednjovjekovnog islamskog svijeta.<ref>Schlager, Neil; Lauer, Josh (2001). Science and Its Times: 700-1449. Gale Group. p. 291.</ref><ref>Griffin, Rosarii (2006). Education in the Muslim World: different perspectives. Symposium Books Ltd. p. 31.
</ref><ref>Angelo, Joseph A. (2014). Encyclopedia of Space and Astronomy. Infobase Publishing. p. 78.</ref><ref>Ben-Menaḥem, Ari (2009). Historical Encyclopedia of Natural and Mathematical Sciences. Springer Science & Business Media. p. 541.</ref>

== Život ==
Malo je podataka o životu al-Battānīja poznato osim o njegovom rodnom mjestu [[Harran]]u koje se nalazilo u blizini današnjeg grada [[Urfa|Urfe]] (današnja jugoistočna [[Turska]]), u tadašnjoj [[Gornja Mezopotamija|Gornjoj Mezopotamiji]], kao i slavi njegovog oca poznatog kao proizvođača naučnih instrumenata. [[Ibn Hallikan]], islamski učenjak iz 13. vijeka izražava sumnju po pitanju njegove muslimanske vjere i ističe da njegov epitet as-Šabi sugerira moguće sabijsko porijeklo.{{sfn|Khallikān (ibn)|1868|p=317}}<ref name=MacTutor>{{MacTutor Biography|id=Al-Battani}}</ref> Neki zapadni historičari tvrde da je on imao plemenito porijeklo kao arapski princ<ref name="B1911">{{Cite EB1911|wstitle=Albategnius |volume=1 |page=491}}</ref> dok tradicionalni arapski biografi to ne spominju. Između 877. i 918/19, tokom tih preko četrdeset godina, Al Battani živio je u drevnom gradu [[Raqqa]], na sjeveru centralne Sirije, bilježeći svoja astronomska promatranja. Kaže se da je umro dok se vraćao u [[Bagdad]] u tvrđavi zvanoj Kasr al-Hadr, koja je bila blizu grada [[Tikrit]]a ili Samare,{{sfn|Khallikan (ibn)|1868|p=317}} na području današnjeg centralnog [[Irak]]a.

== Astronomija ==
Jedno od najpoznatijih dostignuća Al-Battanija u astronomiji bilo je određivanje solarne godine u trajanju od 365 dana, 5 sati, 46 minuta i 24 sekunde, pri čemu se ta njegova računica razlikuje od za samo 2 minute i 22 sekundeod danas precizno definisanog trajanja kalendarske godine.<ref name=MacTutor />  

Egipatski enciklopedista iz 12. vijeka [[Al-Kifti]], u svojoj biografskoj historiji Ta'rīkh al-Ḥukamā, spominje doprinos al-Battanijevog napretka u astronomskom osmatranju i proračunima temeljenim na Ptolemejevom Almagestu. 

Al-Battani je izmijenio neke rezultate Ptolomeja i sastavio nove tablice za Sunce i [[Mjesec (satelit)|Mjesec]] koje su dugo prihvaćene kao autoritativne. Neka od njegovih mjerenja bila su tačnija od onih koje je Kopernik izveo mnogo vijekova kasnije, a neki to pojavu pripisuju položaju na kojem se Al-Battani nalazio a koji je bliže [[ekvator]]u, tako da su [[Ekliptika|ekliptika]] i Sunce, na višen položaju na na nebu te samim time manje podložni [[Atmosferska refrakcija|atmosferskom prelamanju]]. Al-Battani je primijetio da se smjer sunčeve [[Apsida (astronomija)|apside]], kako ju je zabilježio Ptolemej, mijenja.<ref>{{Cite book| publisher = [[Courier Dover Publications]]| isbn = 978-0-486-29887-0| last = Singer| first = Charles Joseph| title = A short history of science to the nineteenth century| url = https://archive.org/details/shorthistoryofsc0000sing_h7f1| date = 1997| page=[https://archive.org/details/shorthistoryofsc0000sing_h7f1/page/135 135]}}</ref> 

Napisao je djelo ''Opus Astronomicum'' koje je [[1537]]. štampano u knjizi ''Kretanje zvijezda'' (''O kretanju zvijezda'') (''De Motu Stellarum''). Djelo su na latinski preveli Platon Tiburtin i [[Philipp Melanchthon|Melanchthon]]. Izvorni rukopis se čuva u [[Vatikan]]u.

Al-Battani je ponovno izračunao [[otklon ekliptike]], nove vrijednosti za [[precesija|precesiju]] [[ravnodnevnica|ravnodnevnice]], dužinu godine i izradio [[zvjezdani katalog]], kao i znamenite astronomske table ''[[Sabejske tabele]]'' (''Kitāb al-Zīdž'' ili ''al-Zīdž al-Sābī''). S tim tabelama je poboljšao Ptolomejeve izračune. Poboljšao je proračune Mjesečeve putanje i još nekoliko planeta. Predvidio je [[Pomrčina Sunca|pomrčine Sunca]] i izdao vlastite teorije o pomrčini Mjeseca. Njegov [[kompendij]] astronomskih tablica je [[1116]]. preveden na latinski, a u [[13. vijek]]u na [[španski]]. ''Zidž'' je oko godine [[1140]]. na latinski preveo Platon iz Tivolija.

=== Matematika ===

U [[matematika|matematici]] je uveo upotrebu [[sinus]]a, vjerovatno nezavisno od [[Aryabhata I.|Aryabhate I.]] Njegovo djelo sugerira da arapski pisci nisu sami prepisivali, nego su donosili i vlastite rezultate, dobro ovladavši drevnim grčkim i istočnjačkim metodama. Prenošao je niz trigonometrijskih izraza, kao što su :

: <math> \mathrm{tg}\, a = \frac{\sin a}{\cos a} \!\, , </math>

: <math>\sec a = \sqrt{1 + \mathrm{tg}^{2}\, a } \!\, . </math>

Također je riješio jednačinu sin ''x'' = ''a'' cos ''x'' i otkrio jednačinu:

: <math> \sin a = \frac{a}{\sqrt{1 + a^2}} \!\, , </math>

koji je aproksimacija sinusa oko tačke 0. Našao je druge trigonometrijske formule, kao npr.:

: <math> n \sin a = m \sin (90^\circ - a) \!\, , </math>

Koristio je [[al-Marvazi]]jeve zamisli o tangentama i s njima razvio jednačine za izračun tangensa i kotangensa, s pomoću kojih je izradio tablice. Značajno je doprinio [[sferna trigonometrija|sfernoj trigonometriji]].

== Priznanja ==

Po njemu je imenovan [[udarni krater|krater]] [[Albatani (krater)|Albatani]] (''Albategnius'') na [[Mjesec (satelit)|Mjesecu]].

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==

* {{cite encyclopedia | editor = Thomas Hockey et al | last = Dalen | first = Benno van | title=Battānī: Abū ʿAbd Allāh Muḥammad ibn Jābir ibn Sinān al‐Battānī al‐Ḥarrānī al‐Ṣābiʾ | encyclopedia = The Biographical Encyclopedia of Astronomers | publisher = Springer | year = 2007 | location = New York | pages = 101–3 | url=http://islamsci.mcgill.ca/RASI/BEA/Battani_BEA.htm | isbn=978-0-387-31022-0}} ([http://islamsci.mcgill.ca/RASI/BEA/Battani_BEA.pdf PDF version])
* {{ScienceWorldBiography | urlname=Albategnius | title=Albategnius (ca. 858–929)}}
* Chisholm, Hugh, ur. (1911), ''[http://en.wikisource.org/wiki/1911_Encyclop%C3%A6dia_Britannica/Albategnius Albategnius]'', Encyclopædia Britannica, (11. izd.), Cambridge University Press.

{{DEFAULTSORT:Albatani}}
{{Astronomija u srednjovjekovnom islamu}}
[[Kategorija:Rođeni 850.]]
[[Kategorija:Umrli 929.]]
[[Kategorija:Arapski astronomi]]
[[Kategorija:Arapski matematičari]]